Mateus 26
Yaqui NT (YAQ_TBL) vs NTLH
1 Junak juka' Jesujta, si'imeta inika'a jaibu a' teuwaasukai, jume' a' majtimmeu:
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 ―Enchim jaibu ju'unea'a benasia, wooi taewaim be'ee, ju'u bwara jisu'awaka pajkonaamta aet weeneo. Ju'u intoko emo benasi yoeme, watem mampo su'u tojitunee junuen kuuset a' popontune' betchi'bo ―ti ameu jiiak.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Juname'e taewaimmet jume' te'opopo tekiakammeu yo'owe, jume' Moiseejtuka'uta betana nesaurim yee majtame intok jume' juriommeu che'a yo'owe, inime'e, ju'u te'opopo tekiakammeu che'a yo'owe, Kaipaaj teamta bwe'u karipo ama yaajiwa'po emo nau tojak.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Junama'a inime'e junuen juka' Jesujta junuen a' bai ta'aaka a' bwiseka intok a' me' betchi'bo aet nau etejok.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Taa inime'e: ―Ka pajko taewaimmetchi a' bwijne, junuen ju'u yoemratau ka yanti elwamta ka ameu ya'a betchi'bo.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Jesus, ili jo'ara Betaania' tea'po aanen, senu Simon teamta jo'apo. Ini'i, Lepra' teamta ko'okoak ti ta'eewame.
6 — ausente —
7 Senu jamut intok, jita'apo tosai tetae ya'aripo, ochokok ba'ata benak tua win jubaka, unnaa beje'emta weiyaakai au ruktek. Junak, juka' Jesujta mesau a' kateko, aapo kobat, junaka'a ba'ata si'imeta aet yaak.
7 — ausente —
8 Jume' Jesujta majtim junak, inika'a bichakai, o'omtek intok inime'e: ―Jaisa betchi'bo inika'a kia beuti a' wo'otak ―ti jiu japtek―.
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Ini'i, yu'in tomipo a nenkitun. Junuen jume' jiokot eame am ania betchi'bo ―ti jiakai.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ju'u Jesus inika'a jikkajaka intok inimmeu: ―Jaisaaka eme'e inia jamuttau suua. Ini'i, aapo'ik neu ya'ari, tu'uwa jiba ―ti ameu jiiak―.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Bwe'ituk jume' jiokot jiapsame eme'e jiba inim emo mak am bitne, taa nee eme'e ka jiba inim emo mak bitne.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ju'u inika'a jamutta ya'ari junuen inika'a ba'ata benak win jubak net a' ya'arikai, iniae aapo, nee ma'atuneeo juka' net ya'a'eewamta jaibu a' ya'ari.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Lutu'uriapo ne inen emou jiia, jak juni'i, inika'a nok lutu'uriata a' teuwaawa'po si'ime aniatchi, ket inika'a jamutta ju'u a' ya'ari teuwaatunee junuen aapo'iku waatina' betchi'bo.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Junak intoko jume' woj mamni ama wooika, Jesujta majtim betana, seenu, Juuras Ijkarioote' teame, te'opopo tekiakammeu yo'owemmeu sikaa, amemak etejok.
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 Intok ini'i: ―Jaikiksa eme'e nee makne, junuen juka' Jesujta enchim mampo in a' su'u tojine' betchi'bo ―ti ameu jiiak. Junako bempo, senu taka ama woj mamnik tosai tomim a' beje'etuak.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Junama'a naateka ju'u Juraj teame, junammeu juka' Jesujta su'u toji betchi'bo, jakwoo che'a a' tu'ireaka'uta bo'o bichan.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Bat ju'u taewait, jume' paanim ka reberuakame bwa'awaka pajkota aet naateeo, jume' Jesujta majtim Jesujtau rukteka intok inen au nattemaek: ―Jakunsa empo, juka' pajkot kupteo em bwa'anee'uta, itom a' tu'ute i'a ―ti jiakai.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Aapo inen ameu jiiak: ―Bwe'u jo'arau eme'e katnee, aman inia senu yoemta a' jo'awi. Junama'a intok iniau eme'e: “Nee betana si'imeta aet chupnee'u, ju'u taewai yuma'asek. Intok jum em jo'apo ne, jume' in yeu pu'arimmak, juka' pajkot joowamta a' chupa'abae”, ti jiia ―ti eme'e au jiune.
18 Ele respondeu:
19 Jume' a' majtim, Jesujta am saweka'po aman aayuk. Intok pajkot kupteo bwa'aneemta yaakai.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Junak tukaariau yuma'aseka, ju'u Jesus, jume' woj mamni ama woika yeu a' pu'arimmak mesau ruktek.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Bempo'im intok ketuni ji'ibwaao, aapo: ―Lutu'uriapo ne inen emou jiia, emo betana senu nee yeu bwijne ―ti ameu jiiak.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Junak intok bempo tua emo sioktuak. Intok inime'e we'epulaka: ―Achai, jaisa inepo juna'atunee ja'ani ―ti au nattemai japtek.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Jesus intok inime'e: ―Wa'a in pu'atopo nemak ji'ibwakame, ini'i juna'atunee wa'a nee yeu bwijneeme ―ti am yoopnak―.
23 Jesus respondeu:
24 Ju'u emo benasi yoemtau, Liojta nok lutu'uriapo aapo'ik betana junuen a' ji'ojteituka'po aman au chuppe. Taa tua jiokot au machine, ju'u yeu a' bwijneemtawi. Inia o'outau che'a juni'i tu'i ean, ju'u ka yeu a' yoemtu'ea'u ―ti jiiak.
24 Pois o
25 Junak intok nookak ju'u Juuras, ju'u aapo'ik yeu bwijneeme intok: ―Yee majtame, jaisa tua inepo juna'atunee ja'ani ―ti au jiiak. Jesus: ―Jeewi, empo juna'a ―ti a' yoopnak.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Bempo'im ketuni ji'ibwao su, ju'u Jesus, paanim nu'uka, ame betchi'bo Liojta baisaek. Intok juname'e rebektasukai, jume' a' majtimmeu am bwisek: ―Ake'em am bwa'ee, ini'i in taka o'oben ―ti ameu jiakai.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Chukula ket juka' pa'asi ba'awata ama ayuka'u nu'uka, ae betchi'bo Liojta baisaeka intok inika'a bempo'immeu bicha a' bwisek: ―Si'ime eme'e inika'a ji'ine ―ti jiiak―.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Bwe'ituk ini'i in ojbo o'oben, Liojta mak bemelasi emo tu'utewamta a' lutu'uriatuka'uta a' teuwaame. Intok ini'i, juebenammeu tu'ineeka, bem ka tu'uwa ya'arim betana am jiokoi betchi'bo wo'otituneeme ―ti jiiak―.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Taa inepo ne inen emou jiia, inika'a pa'asi betana ba'ata, kannee intok emomak a' ji'ine, ju'u taewait, chukula in achai che'a yo'otaka a' kateka'u, pa'asi ba'awata bemelaka ka inile benak, itom nau a' ji'ineeo tajtia.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Intok chukula, jume' bwiikim bwiksuka, Oliibo'okawi' tea'u bicha yeu sajak.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Junak intok ju'u Jesus inimmeu: ―Si'ime eme'e inia tukaariat nemak enchim ea'uta a' koptane ―ti ameu jiiak―. Bwe'ituk jum Liojta nok lutu'uriapo: “Juka' bwaram suuamta ne a' me'ene, jume' bwalam intok na'ikimtune”, ti ji'ojtei.
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Taa chukula, inepo kokkoarim nasuk jiabijtesuko, jum bwiaraa Kalilea' tea'u ne emo pat anne ―ti ameu jiiak.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Junak intok ju'u Peeo: ―Si'imem junuen emak bem ea'uta am koptak juni'i, inepo ne kaibu junuen aune ―ti au jiiak.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Ju'u Jesus junak: ―Lutu'uriapo ne eu inen jiia, inia tukaariat, totoi o'owiata kee a' kuseo, empo, temaiwaka, bajisi ka nee emo ta'a'ati jiune ―ti au jiiak.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ju'u Peeo: ―Kia nee emak me'etuneeka juni'i, kannee ee betana tiune ―ti au jiiak. Intok si'ime jume' a' majtim ket jiba junaen jiian.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Junak intok ju'u Jesus, jume' a' majtimmak, aman jum Jetsemani' tea'u yepsak. Junammeu intok: ―Inim jooye, ket imin, Liojtau bicha ne noka'u tajtia ―ti ameu jiiak.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Intok Peota intok wooi jume' Sebereeo' teamta u'usim nunuka, junama'a tua siokaka intok ka allee taitek.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Junak intok aapo inimmeu: ―Tua nee ama butti ka ine'emaisi sioka. Inim eme'e tawane, intok nemak eme'e eaka ka kokotne.
38 e disse a eles:
39 Junako ju'u Jesus, juchi ili bichau bicha sikaa, intok tonommea weeka, bwiau ko'om cha'aka, Liojtau bicha nookak: ―In yo'owa, a junuen yeu a' weyeo juni'i, inika'a bettesi jiokot machika neu weyemta, ka junuen yeu a' weetuane. Taa ini'i, ka in ea'po amantune, taa tua em junen ea'po amantukai ―ti jiakai.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Junak intok, jume' yeu a' pu'arim tawala'u notteka intok kokochemmeu yepsak. Peotau intok: ―Jaisa eme'e kia senu orapo juni'i, ka kokocheka a in taawak ja'ani ―ti ameu nattemaek―.
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Kate'em kokkoche. Intok Liojtau bicha em emo nokria junuen ka tu'ikut ka enchim ji'opne' betchi'bo. Lutu'uriapo eme'e tu'ikut jiapsek, taa ju'u inim enchim takaa, tua ka au yuuma ―ti ameu jiiak.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Inia mak, woosa aman sikaa: ―In yo'owa, inika'a jiokot neu weenemta, jiba junuen a' utte'atuneo, junako, tua em ea'po amantune ―ti jiaka Liojtau bicha nookak.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Sep notteka intok juchi jume' yeu a' pu'arim kokochemmeu yepsak. Bwe'ituk inime'e yetem ka yu'een.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Inime'e kia am to'o sikaa, intok iniamak bajisi, juchi Liojtau bicha nokbaeka siika, jiba juka' bat a' teuwaaka'uta au teuwaakai.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Junak intok jume' a' majtim tawala'u nottek intok: ―Jaisa eme'e ketun yum jo'eka kokkoche ja'ani. Yuma'asuk ju'u oora juka' emo benasi yoemta aet ka tu'i yoememmeu a' su'u tojinaa'u ―ti jiiak―.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Jote'em, jante bu. A'abo weye ju'u nee yeu bwijneeme.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Jesujta ketun a' nokao su, junak ju'u Juuraj teame ama yepsak. Ini'i, jume' woj mamni ama woika, Jesujta yeu pu'arimmak na'ikiatuka'u. Intok wate juebenaka aamak kaaten, tettebe kuchi'im intok kutam weiyaakai. Inime'e, te'opopo tekiakammeu yo'owem intok jume' junama'a juriommeu che'a yo'owem betana katekai.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ini'i Juuras, ju'u yeu a' bwisekame, senu machilaata am tejwaalatukan: ―Ju'u, in aet tentenee'u juna'atune. A' bwiseka a' weiyaane ―ti jiakai.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Junak intok aapo, ju'u Jesujtau rukteka intok: ―Ketchi allea, yee majtame ―ti au jiiak. Intok aet tentek.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ju'u Jesus: ―Jalla'i, jitasa empo a'abo nu'usek ―ti au jiiak. Junak inime'e au rukteka intok aapo'ik Jesujta bwiseka intok a' nuk sajakai.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ketun ama am aneosu, seenu, Jesujtamak eame, jume' tebe a' kuchi'im yeu wikeka intok juka' te'opopo tekiakammeu yo'ota sawee'u nakammet a' chuktak.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Junak intok ju'u Jesus iniau: ―Jume' em tebe kuchi'im bem weeka'po am kecha ―ti au jiiak―. Bwe'ituk si'ime wame'e bem tebe kuchi'immea nassuame, inime'e ket tettebe kuchi'immea su'atune.
52 Aí Jesus disse:
53 Empo tu'isi ju'unea, inia betchi'bo in yo'owabeu bicha in a ino nokria'po, intok i'an lautipo, woj mamni ama wooika batayoonim bepa, ankelesim aapo'ik neu bittua'ea'po.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Taa junuentuko, kaachin yeu yumaa ean, jum Liojta nok lutu'uriapo junuen nee betana utte'a a' chupne'po ju'u ji'ojtei.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Junak intok ju'u Jesus jume' a' bwijbokammeu: ―Eme'e, tettebem kukuche'ekai intok kukutakai a'abo yeu sajak nee jita etbwareotuka'a benasi nee bwijbaekai. Chikti ta'apo jum te'opopo nee emo nasuk aneka yee majtan intok junak eme'e ka nee nuk sajak.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Taa si'ime ini'i inien weye, juka'a, jume' bat naataka Liojta betana ju'uneetuawaka, jum Liojta nok lutu'uriapo bem teuwaaka'uta a' chupne' betchi'bo. Junak intok si'ime jume' Jesujta majtim, aapolaik su'u tojaka, tennek.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Jume'e, juka' Jesujta bwisekame, Kaipaaj teamtau, ju'u jume' te'opopo tekiakammeu che'a si'imemmeu yo'otau a' tojak. Junama'a jume' Moiseejta betana nesaurim yee majtame intok jume' juriommeu che'a yo'owem emo nau tojilamtuka'awi.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Taa ju'u Peeo, mekka aet cha'aka weyen, jum junama'a che'a yo'o ya'arita bwe'u kariu kimuwa'u tajtia. Junama'a ini'i kibakekai. Intok jume' waate junama'a ya'uraata betana yee suuatuawammak yejtek. Junuen junaka'a weyemta, jachin yeu a' weene'po a' ju'uneiyaabaekai.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Jume'e, jum te'opopo tekiakammeu yo'owe, ket jume' ama juriommeu yo'owe intok si'ime ju'u ama nau yo'oraa, inime'e, senuk Jesujta beje'eka, ka lutu'uriata teuwaanemta jaiwan. Junuen nesaubaekai a' me'etune' betchi'bo.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Taa inime'e, kaita a' beje'eka ayukamta ju'uneiyaak. Juebenaekan o'oben, jume' aman yajaka intok aa noki'ichiata teuwaakame. Taa inimmet chukula, woika, ka lutu'uriata teuwaaka ama yajak.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Inime'e: ―Ini'i o'ou, sejtul inen jiiak: “Juka' Liojta te'opota inepo a' tatabe, intok baji ta'apo ne juchi a' yecha'aneekai”, ti jiakai.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Junak ju'u, jum te'opopo tekiakammeu che'a yo'owe, kikteka intok Jesujtau: ―Jaisa empo ka montibae ja'ani. Jitasa ini'i, inime'e enchi beje'eka teuwaa'u ―ti au jiiak.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Taa ju'u Jesus, kaita a' yoopnak. Junak intok ju'u jume' te'opopo tekiakammeu che'a yo'owe: ―Ju'u Lios, jiba yuu jiapsamta betana lutu'uriaka ne, inepo lutu'uriata enchi teuwaa i'a. Empo ju'u Krijto, ju'u Liojta yoemiatuko, itom tejwaane ―ti au jiiak.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Ju'u Jesus iniau: ―Inepo ne juna'a em a' teuwaari benasi ―ti au jiiak―. Intok ket ne inen emou jiia, juka' emo benasi yoemta, Lios, si'ime utte'akamta, a' batatana betana kateka intok inika'a, teeka betana namupo ko'om weyemta, eme'e a' bitne ―ti au jiiak.
64 Jesus respondeu:
65 Junak intok ju'u te'opopo tekiakammeu che'a yo'owe, tua ka a' tu'uree'uta teuwaakai, a' supewam siutak, intok: ―Ini'i o'ou ju'u a' noka'ue, Liojta beje'eka ka tu'ik teuwaala ―ti jiiak―. Iniae, ju'u a' beje'eka nokneeme ka utte'atune. Eme'e a' jikkajila, Liojta beje'eka juka' ka tu'ik a' teuwaaka'uta.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Jaisa emou maachi. Bempo: ―Ka tu'ika aet aayuk intok ini'i me'etunee jiba ―ti jiiak.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Junak intok pujbat aet chit wattiwak. Intok ko'okosi joowan. Wate intok pujbat a' chonan.
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 Intok inime'e: ―Empo ju'u Krijtotakai, ka ju'uneakai jabesa junuen enchi chochonak ―ti au jiian.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Junuen a' weyeo su, ket ju'u Peeo junama'a tebatpo wajiwa tana ketun katekan. Intok senu jamut ama sawame, au rukteka: ―Empo ket, Jesus ju'u Kalilea' tea'u jometamak weaman ―ti au jiiak.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Taa ju'u Peeo, si'imem bichapo: ―Kannee ju'unea jitat em noka'apo ―ti jiaka, ka au a' ta'a'ati jiiak.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Juka' Peota jaibu yeu a' simbaeo su, junak juchi senu jamut a' bichaka intok jume' ama anemmeu: ―Ini'i ket, Jesus, jo'ara Nasaret tea'u jo'aakamtamak weaman ―ti jiiak.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Intok juchi wee'po ju'u Peeo, tua lutu'uriata au noka'ati jiaka: ―Kannee a' ta'aa junaka'a o'outa ―ti jiiak.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Che'a chuubatuka jume' junama'a ane'um, Peotau rukteka: ―Lutu'uria, empo ketchia junamemak weye. Bwe'ituk junuen em noka'ut juni'i, empo ju'unakkiachi ―ti au jiiak.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Junak intok ini'i, jita ka tu'ik au chupne, ka a' junuentuko, tua lutu'uriata au noka'ati jiaka: ―Kannee a' ta'aa inika'a o'outa ―ti jiakai. Junama'a lautipo senu totoi o'owia kukusuk.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Junak ju'u Peeo, Jesujta au teuwaaribeu wawaatek: “Juka' totoi o'owiata kee a' kukuseo, temaiwaka, bajisi empo ka emo nee ta'a'ati jiulatune”, ti a' jiaka'u. Ju'u Peeo intok junama'a yeu sika intok a' juiwaka tua bwaanak.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.