Marcos 14

Yaqui NT (YAQ_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Chukula intok, wooi taewata be'eeo, bem pajko, bwala'aso'ola jisu'awa taewaitune' betchi'bo, intok jume' paanim ka reberuakame, bwa'a taewaitune' betchi'bo. Intok jume' te'opopo, ama saiwame bepa che'a yo'o yaa'uchim, intok jume' maejtom, Jesujta etbwa bwij betchi'bo, intok a' me'etune' betchi'bo, awim a' jaiwan, junuen a' ya'abaekai.
1 Dois dias depois seria celebrada a Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de prender Jesus, à traição, para matá-lo.
2 Inenim nau jiakai intok: ―Ka jume' taewaim weye'po te inen aune, bwe'ituk te junuen ayuek ―tiian―, juka' yoemrata, itou omtineekai, ka yanti eewame aune ―tiian.
2 Pois diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
3 Aapo'ik intok, Jesujta, jo'ara Betaania' tea'po aneo, junama'a yoeme Simo' teame, bat naataka junerasi taka sa'awakai, junama'a jo'aaka, ju'u Jesus intok, junae jo'aapo aanen. Aet jiji'ibwawapo intok, aapo'ik aman yejteko, senu jamut, ama Jesujtau yepsaka, juka' ochokok tu'isi win jubak, naaro' teamta ausu'lik, intok tu'isi beje'ewakamta weeyan. Junama'asan juka' ili tosai teta soto'ita, aet a' auka'uta, jamtaka, junaka'a ochokok a' kobawapo aet a' to'aak.
3 Quando Jesus estava em Betânia, fazendo uma refeição na casa de Simão, o leproso, veio uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume muito valioso, de nardo puro; e, quebrando o frasco, derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Waate intok ama aneme, inia weemta betchi'bo emo o'omtituak, inen emo eetuakai: ―Jaisaaka tua, beuta'a yaak ―tim jiakai―.
4 Alguns dos que estavam ali ficaram indignados e diziam entre si: — Para que este desperdício de perfume?
5 Bwe'ituk ini'i ochoko win jubak, che'a tu'i ean, bu'uu tomipo nenkitu ean. Bwe'ituk a' beje'ewa'u, batte senu wasuktiapo tekipanoaka ama kobaka'u, junaka'a beje'ewaek. a' nenkak intok juna'a tomi poobemmet na'ikimte'eewan. Inia betchi'bo san, junaka'a jamutta a' beje'eka, ae tana nookan.
5 Este perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentos denários, para ser dado aos pobres. E murmuravam contra ela.
6 Taa Jesus intok, junammeu: ―Ake'em a' su'u tojaka, katem suati a' bicha ―ti ameu jiiak―. Bwe'ituk ini'i jamut, tu'uwata neu ya'ala ―tiia―.
6 Mas Jesus disse:
7 Bwe'ituk jume' poloobem jiba emo mak anne, intok tu'uwata enchim ameu ya'abae'po aman, jiba emou aune. Taa nee ka jiba inim emo mak annee.
7 Porque os pobres estarão sempre com vocês, e, quando quiserem, podem fazer-lhes o bem, mas a mim vocês nem sempre terão.
8 In mukuka, in aet ma'ana'ata'apo neu ya'anaa'uta, ini'i jamut, ket be'eeo aapo jaibu inika'a ochokok win jubak a' yuma'ala'po aman, in takaat net a' si'itala.
8 Ela fez o que pôde: ungiu o meu corpo antecipadamente para a sepultura.
9 Lutula wee'po inien ne emou jiia, ini'i Liojta tu'i nokta, kia jak juni'i, si'ime bwiat yeu tajtia, a' teuwaawa'po, inika'a jamutta, juka' ochokok win jubak, net a' si'itaka'po aman, ket teuwaatunee aapo'iku waatitune' betchi'bo.
9 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo o evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
10 Junak intok ju'u Juuraj Ijkarioote' teame, woj mamni ama wooi a' majtimpo na'ikiatuka'u, juna'a, jume' te'opopo saiwame, bem yaa'uchimmeu sikaa, Jesujta ameu yeu bwiseka, bempo'im mampo a' su'u tojine' betchi'bo amemak au tu'utek.
10 E Judas Iscariotes, um dos doze, foi falar com os principais sacerdotes, para lhes entregar Jesus.
11 Juname'e intok, a' jikkajaka, junae weemta betana, emo alleetuaka, intok tomita a' mikrokaka a' tejwak. Chukula intok ju'u Juuraj Ijkarioote' teame, a' bwijtune' betchi'bo, aet tekipanoa taitek.
11 Eles, ouvindo isto, se alegraram e prometeram dar dinheiro a ele; nesse meio-tempo, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
12 Intok, ju'u bem pajko, jume' paanim ka reberuakame bwa'e taewaita yumako, intok jume' bwara'aso'olam aet su'anaa'u. (Juna'a intok pajkua'atea tiia.) Junak san beja, jume' a' majtim: ―Jakunsa ―tiian―, jume' paanim ka reberuakame, intok juka' bwala jisu'ari jissobata itom bwaa i'a ―tim a' temaek.
12 E, no primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando se fazia o sacrifício do cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
13 Junak intok, aapo, wooi a' majtim, bwe'u jo'arata kateka'u am bittuak, intok: ―Senu o'outa, soto'po ba'am weeyamta enchim nankika weene ―tiia―. Junaet cha'aka em katne ―ti ameu jiiak―.
13 Então Jesus enviou dois dos seus discípulos, dizendo-lhes:
14 Intok senu jo'arapo a' kibakeko, junaman, junaka'a karita atteakamtau eme'e yajaka, inen au jiunee: “Ju'u yee majtame inen jiia: Inim em jo'apo, jume' paanim ka reberuakame, intok juka' bwara jisu'ari jissobata, aet a' bwa'a taewaita yumaka'po aman, inim em jo'apo a' ji'ibwarokaka nokla. Kiali'ikun te a' ju'uneyyabae, jakuni itom ji'ibwane'po.”
14 Sigam esse homem e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre pergunta: “Onde fica o meu aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?”
15 Junak intok juna'a, junama'a, junae karita bepa, intok senu bwe'u kari katek. Junaka'a intok enchim tejwane. Junama'a intok si'ime aayuk, itom ae ji'ibwanee'u. Eme'e junen intok, junama'a, ito beasi si'imeta ama tu'utene.
15 E ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado e pronto; ali façam os preparativos.
16 Jume' majtim intok, aman bwe'u jo'arau bicha sajaka, junuen ameu jiuwaka'po aman, junuen ameu yeu siika. Intok paanim, ka reberuakame, intok bwara jisu'ari jissobata, bwa'ana'po, junama'a si'imeta tu'ulisi tu'utekamme.
16 Os discípulos saíram, foram à cidade e, achando tudo como Jesus lhes tinha dito, prepararam a Páscoa.
17 Kupteo yumak intok, ju'u Jesus, jume' woj mamni ama wooi ama a' majtimmak, junaman, paanim ka reberuakame, intok juka' bwara jisu'ari jissobata, bem bwa'ane'po yepsak.
17 Ao cair da tarde, Jesus chegou com os doze.
18 Junama'a intok, ama aet jiji'ibwawa'po, ji'ibwa betchi'bo, ama jootekai, Jesus inen jiiak: ―Lutula wee'po ―tiia―, emo tana senu aane, i'an nemak inim ji'ibwame, nee yeu bwiseka nee nenkineeme ―tiia.
18 Quando estavam à mesa e comiam, Jesus disse:
19 Junak san beja, bempo, ka emo alleetua japtek, intok we'epulaka inen au jiu japtek: ―Jumak juni'i inepo ja'ani ―ti jiakai.
19 E eles começaram a entristecer-se e a perguntar-lhe, um por um: — Por acaso seria eu?
20 Junak intok aapo am yoopnaka: ―Jume' woj mamni ama wooim betana ―tiia―, wepu'ulaka juna'atune ―tiia―. Pu'atopo in ji'ibwa'po, paanim komoniaka, am bwa'akame ―tiia―.
20 Jesus respondeu:
21 Taa lutula wee'po, ju'u emo benasi yoemta betana junuen a' ji'ojteituka'po aman, au chupne. Taa tu'isi ae betchi'bo jiokot machine, junae o'outawi, ju'u, yeu a' bwiseka a' nenkakamtau ―tiia―. Che'a tu'i ean ―tiia―, juna'a o'ou, jakwoo juni'i ka inim yeu tomteka'ateko ―tiia.
21 Pois o Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
22 Junak intok ju'u Jesus, ketuni am ji'ibwaosu, juname'e paanim, ka reberuakame, nu'uka, Liojtau bicha noksuka intok, am rebekta taiteka a' majtimmet naas am na'ikimte taitek: ―Jibabu ―tiakai―, ini'i juna'a, ju'u in taka benasi machik, enchim bwa'anee'u.
22 E, enquanto comiam, Jesus pegou um pão e, abençoando-o, o partiu e lhes deu, dizendo:
23 Juka' pa'asi ba'awata aet auka'uta intok, nu'uka, Liojtau bicha nookak. Liojtau bicha au nokriasuka intok, junaka'a pa'asi ba'awata, bem a' ji'ine' betchi'bo, naas am maktaitek.
23 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos; e todos beberam dele.
24 Intok: ―Ini'i juna'a ―tiakai―, ju'u in ojbota benasi maachi. Liojta betana bemelasi lutu'uria ya'ari, juebenam betchi'bo wo'otineeme.
24 Então lhes disse:
25 Lutula wee'po ―tiia―, inika'a pa'asi ba'awata ne kaa'intok ne inim emo mak a' ji'ine ―tiia―. Taa taewai yuma'ane, junaman Lios yo'o nesaweka kateka'u, ta'abwi, bemelak pa'asi ba'awata in emo mak ji'inee'uta yuma'ane ―tiia.
25 Em verdade lhes digo que nunca mais beberei do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo, no Reino de Deus.
26 Junama'a intok, Liojtau bicha weyemta juka' bwikta bwiikak. Junama'a intok, junuen ausuka, senu kawiu, tu'isi oliibo'ouwota auka'u bicha sajak.
26 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Junama'a Jesus intok, inen ameu jiiak: ―Inie tukaariat, si'ime eme'e, neu aunemta betana emo womtaka, nee to'o tennine'em ―tiia―. Bwe'ituk chupi'iseka weye ju'u Ji'ojtei inen jiame: “Bwaram womteka, na'ikim bem tennine' betchi'bo, juka' am suuamta ne me'enee”, ti jiia ju'u ji'ojtei.
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Taa chukula intok, ne jiabijtesuko, bwia Kalilea' tea'u bicha ne emo pat weene ―tiia.
28 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Junak intok, ju'u Peeo inen au jiiak: ―Eu aunemta betana, si'imem emo womtaka'ateko juni'i, inepone kaachin ino majjaituaka enchi to'o simbaeka'eene ―ti au jiiak.
29 Então Pedro disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, não o será para mim!
30 Taa ju'u Jesus intok, aapo'ik inen yoopnak: ―Lutula wee'po ―ti au jiiak―, ne inen ne eu jiia, inie tukaariat, totoi'o'owiata kee wosa a' kukuseosu, empo, bajisi temaiwako, junalensu ket, bajisi, ka nee emo ta'aa tiune.
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Taa ju'u Peeo, che'a juni san au ousi eetuaka: ―Kia nee a eemak muke'etek juni'i ―tiia―, nee eemak mukne ―tiia―, intok jiba ino enchi ta'aa tiakai. Jume' waate juni'i, ket jiba junaensu jiian.
31 Mas Pedro insistia com mais veemência: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os outros diziam a mesma coisa.
32 Junak intok, sajaka, Jetsemani' tea'u yajak. Jesus intok, junama'a am joosaeka am tejwaak. Bwe'ituk bempo'immeu, ameu ili mekka, aapola, Liojtau bicha nokbaeka ean.
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani. Ali, Jesus disse aos seus discípulos:
33 Taa juka' Peo' teamta nuk siika, intok juka' Jakoobo' teamta intok juka' Joan teamta. Intok tu'isi au jachin eetuataitek. Intok ka au alleetuataitek.
33 E, levando consigo Pedro, Tiago e João, começou a sentir-se tomado de pavor e de angústia.
34 Juname'e bajika intok, aamak sajakammeu: ―In jiapsi abe siok muke ―ti ameu jiaka―, emo'em suuaka, im em taawa ―ti ameu jiiak.
34 E lhes disse:
35 Junak intok ju'u Jesus, jum a' ane'epo, mekka jeela sikaa, bwiapo, tonommea kikteka, Liojtau bicha nokbaekai, jumak juni'i, junama'a lautipo, ka ine'e maisi machik au weyemta, ka utte'atune, ti eakai. Intok Liojtau bicha nokaka, inen jiiak: ―In achai ―tiia―, empo che'a, si'imeta a jooa. Inika'a neu weyemta, empo a omot bicha, ta'abwisi a' kuaktaka'ateko, junuen aune. Taa ka in junen ea'po, taa em ea'po amantune.
35 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se em terra; e orava para que, se possível, lhe fosse poupada aquela hora.
36 — ausente —
36 E dizia:
37 Junak intok, jume' baji a' majtim, a' to'o sika'apo aman, ameu yepsaka, kokocheme teaka, Simotau: ―Jaisa empo koche Simo ―ti a' temaek―. Jaisa empo kia chubala juni'i, ka kocheka a aane ―tiia―.
37 E, voltando, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
38 Ka tu'uwata ka enchim ya'ane' betchi'bo, aet emo suuaka Liotau bicha noka'em ―ti ameu jiiak―. Bwe'ituk ju'u jiapsi ala, tu'uwau bicha jiba ea, taa ju'u enchim takaa, ka ama aawe ―tiia.
38 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
39 Intok juchi'intok, bat naataka, Liojtau bicha nok betchi'bo, tonommea a' kikteka'u bicha sikaa, junaman, jiba junaka'a, bat naataka junaman a' teuwaa'uta nookak.
39 Retirando-se de novo, orou repetindo as mesmas palavras.
40 Junak intok, jume' baji a' majtim a' to'o sika'apo aman ameu yepsaka, juchi kokocheme teak. Bwe'ituk juname'e intok bem yete kokkolamtuka' betchi'bo, kia kaita nok machiakan, juchi bem kokocheka teuwaaka' betchi'bo.
40 E voltando, achou-os outra vez dormindo, porque os olhos deles estavam pesados; e não sabiam o que lhe responder.
41 Bajisi junuen auka beja, juchi juname'e bajimmeu notteka: ―Jaisa eme'e ketuni kokoche ―tiia―, intok ketuni yum jo'ewamta weetua ―ti am temaek―. Jote'embu ―tiia―. Eme'e jaibu kaachin an machi. Bwe'ituk yuma'asuk ju'u in teuwaaka'u, emo benasi inim yoemtukame, ka tu'i jiapsi yoemem mampo a' su'u tojinaa'u.
41 E, quando voltou pela terceira vez, Jesus lhes disse:
42 Japte'em. Bwe'ituk a'abo weye ju'u nee yeu bwiseka, nee nenkineeme.
42 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
43 Ket a' nokaosu intok, ju'u Juuras Ijkarioote' teame bat naataka woj mamni ama wooi a' majtimpo na'ikiarituka'u, juebena yoememmak ama Jesujtau yepsak. Te'opopo saiwame, bem yo'o ya'uram betana intok junama'a yoemrapo che'a ama yo'o ya'arim betana, intok junama'a bem maejtom betana, aman bittuarimtakai. Waate tettebem kukuche'eka kaaten. Wate intok bwere kutam mampo machu'utisakan.
43 E logo, enquanto Jesus ainda falava, chegou Judas, um dos doze, e, com ele, uma multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes, escribas e anciãos.
44 Ju'u yeu a' bwijneeme intok a' nenkineeme, jaibu senu machilaata am maklatakai, inen ameu jiulatukan: ―Te aman yajako ―tiaka―, waka'a a' pujbawapo, in aet tentenee'u, junaka'a, eme'e, tu'isi a' suuaka a' bwiseka a' weeyane ―ti ameu jiulatukan.
44 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam e levem-no com segurança.”
45 Intok ama yajaka, ju'u Juraj Ijkarioote' teame, Jesujtau rukteka, a' pujbawapo aet tenteka: ―Yee mamajtame ―ti au jiiak.
45 E logo que chegou, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Junak intok juname'e, junuen bem tejwarimtuka'po aman, Jesujta bwisekamme.
46 Então eles agarraram Jesus e o prenderam.
47 Jesujta majtim betana intok, seenu, a' bainapo jume' tebe kuchi'im yeu wikeka, te'opopo nesawemta a' nesaureowata aman bittuarita, naka chukta'a beebak.
47 Nisto, um dos que estavam ali, sacando da espada, feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
48 Jesus intok, ameu nokaka: ―Jaisa nee etbwareotuka'a benasia eme'e, mampo kuche'eka, intok kutam machu'uteka a'abo nee bwij betchi'bo, a'abo neu yajak ―ti am temaek―.
48 Jesus lhes disse:
49 Kati'ikun nee chikti ta'apo, emomak jum te'opopo aneka intok yee majtan. Junama'a intok jaisaakai eme'e ka nee bwisek ―ti am temaek―. Taa juka' ji'ojteita junuen a' chupne' betchi'bo, utte'a inien a' ya'atune'po ―tiia.
49 Todos os dias eu estava com vocês no templo, ensinando, e vocês não me prenderam; mas isto é para que se cumprissem as Escrituras.
50 Junama san, jume' a' majtim, si'ime a' to'o tennek.
50 Então todos o deixaram e fugiram.
51 Taa seenu, ju'ubwa yo'otume, ka tajo'oreka taa kia bwe'u tosai tajo'orimmea au ropti jintuarika, junama'a Jesujtaimmak ama aanen. Junak intok, jume'e, Jesujta junuen bwisekame, ket junaka'a ju'ubwa yo'otumta aamak weeyabaeka, ammea au a' jintuarim bwisek.
51 Um jovem, coberto unicamente com um lençol, seguia Jesus. Eles o agarraram,
52 Taa juna'a intok, am mamajuka, jume' a' jineka'um, bem mampo a' to'o buiteka, ama yo'eeka, june'elaka siika.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Jesujta intok, te'opopo che'a yo'o ya'ataka, nesawemta jo'au tojiwak. Junama'a intok, si'ime jume' ama te'opopo ju'u yo'oora intok junama'a yoemrapo ama yo'o ya'arime ama aanen. Intok si'ime jume' junama'a bem maejtom.
53 E levaram Jesus ao sumo sacerdote, e então se reuniram todos os principais sacerdotes, os anciãos e os escribas.
54 Taa ju'u Peo' teame, a' weeyawao, ili mekka, aet cha'aka weyen. Intok a' junama'a jo'ara mayoau tajtia aamak yepsak. Te'opopo yo'o ya'ataka nesawemtau a' tojiwako. Intok ama saiwammak, tajimmeu kateka sukawen ju'u Peeo.
54 Pedro seguiu Jesus de longe até o interior do pátio do sumo sacerdote e estava assentado entre os servos, aquentando-se ao fogo.
55 Intok junama'a, ju'u yo'oora, jum te'opopo nesaweme, intok si'ime ju'u ya'uraa, Jesujta me' betchi'bo, watem, jitat, ka tu'ikut betana, a' me'etune' betchi'bo, a' na'atejonemta waatan. Taam kaabeta teak.
55 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho contra Jesus para o condenar à morte, mas não achavam nada.
56 Bwe'ituk juebenaka, aa noki'ichiata, ka tu'ik ae tana nookan. Taa bem aet noka'u, intok aetana a' waatiawa'po aman, ka ama yeu weaman. Bwe'ituk utte'atukan, wooi oo baji yoemem, nanancha bem a' teuwaane' betchi'bo, juka' bem a' na'atejonee'uta.
56 Pois muitos testemunhavam falsamente contra Jesus, mas os depoimentos não eram coerentes.
57 Junak intok, waate, a' beje'eka, aa noki'ichiata nok japtek inenim jiakai:
57 E, levantando-se alguns, testemunhavam falsamente, dizendo:
58 ―Itepote che'a, inika'a inen ti jiamta te jikkajila. Aapo, ika'a te'opota, maamea ya'arita au tatapne, tiia. Baji ta'apo intok, ta'abwi te'opota, ka maamea ya'atunemta au ya'ane'etiia.
58 — Nós o ouvimos declarar: “Eu destruirei este santuário edificado por mãos humanas e, em três dias, construirei outro, não por mãos humanas.”
59 Taa junuentak juni'i, a' beje'eka bem teuwaa'u, ka nanancha a' teuwaak. A' waatiawa'po aman ka yeu weaman.
59 Nem assim o testemunho deles era coerente.
60 Junak intok ju'u te'opopo che'a yo'otaka, ama nesaweme, nasuk kikteka, Jesujtau: ―Jaisa empo kaita am yoopna machi ―ti a' temaek―. Inika'a weemta enchi beje'eka nokammewi. Jaisa lutu'uria ja'ani, bem et noka'uta ―ti a' temaek.
60 E, levantando-se o sumo sacerdote, no meio, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
61 Taa aapo intok, ju'u Jesus, tua kaita am yoopnariak. Juchi intok ju'u te'opopo che'a yo'otaka ama nesaweme, juchi au nattemaeka: ―Jaisa empo juna'a ja'ani, ju'u Krijto ―ti a' temaek―. Intok ju'u, tua yo'oriwamta Liojta betana, empo usiwai ―ti a' temaek.
61 Jesus, porém, guardou silêncio e nada respondeu. O sumo sacerdote tornou a interrogá-lo: — Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?
62 Junak san beja, ju'u Jesus: ―Inepo juna'a ―ti au jiiak―. Intok juka' Liojta usiwaita empo bitne, Liojta, si'ime utte'awata betana, intok a' batatana katekamta bitne. Intok ket, namupo a'abo ko'om weyemta'e'e bitne ―ti au jiiak.
62 Jesus respondeu:
63 Junak intok ju'u te'opopo, che'a ama yo'o ya'arime, kujteerimmea, au supe siuti wikeka, ama anemmeu inen jiiak: ―I'an, junuen a' nokaka' betchi'bo ―tiia―, junuet a' nok bwijlataka, intok a' beje'eka aet nokneeme, kaabe intok waatiatune ―tiia―.
63 O sumo sacerdote, rasgando as suas vestes, disse: — Por que ainda precisamos de testemunhas?
64 Eme'e a' jikkajila, junuen ju'enasi a' jiaka'po. Jaisa emou maachi ―ti am temaek. Juname'e intok, si'ime, a' me'e i'aka nookan.
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Qual é o parecer de vocês? E todos o julgaram réu de morte.
65 Waate intok, aet chit watti japtek. Intok a' puj suma'ika, a' beebaka, inen au jiian: ―Noolia ―tiian―, itom tejwaa jabeta ju'u enchi choname ―tim au jiakai. Jume' waate intok, ama saiwame, a' chonaka, ko'okosi a' jooan.
65 Alguns começaram a cuspir nele, a cobrir-lhe o rosto, a bater nele e a dizer-lhe: — Profetize! E os guardas davam-lhe bofetadas.
66 Te'opopo che'a yo'o ya'arita, jamut nesaureowa aman ko'om siika. Peota intok junama'a betuk a' ane'epo,
66 Estando Pedro embaixo no pátio, veio uma das empregadas do sumo sacerdote
67 tajimmeu sukawemta bichaka, tu'isi a' bitchuka, inen au jiiak: ―Jaisa empo ket, Jesuj nasareeno' teamtamak empo weaman ketchia ―ti au nattemaek.
67 e, vendo Pedro, que se aquecia, fixou os olhos nele e disse: — Você também estava com Jesus, o Nazareno.
68 Taa aapo ju'u Peeo intok: ―Tua ne ka'a ta'aa junaka'a ―ti au jiiak―. Intok ne kia ka ju'unea jachin em neu jia'apo ―tiia. Intok junama'a, ama yeu rejtiwa'po, pa'akun bicha yeu siika. Intok ju'u totoi'o'owia kukusek.
68 Mas ele negou, dizendo: — Não o conheço, nem compreendo o que você está falando. E saiu para o pórtico. E o galo cantou.
69 Ju'u jamut nesaureo intok, juchi a' bichaka, ama anemmeu inen jiiak: ―Ini'i ket juna'a, Jesujtaim betana weyeme ―tiia.
69 E a empregada, vendo-o, tornou a dizer aos que estavam ali: — Este é um deles.
70 Taa ju'u Peeo intok, juchi, ka'a lutu'uria'atiaka nookan. Intok juchi intok, chukula, jume' ama aneme: ―Lutula wee'po ―tiian―, empo amemak weaman ―tim Peotau jiian―, intok'e Kalileotakai. Bwe'ituk bempo'im benak nooka.
70 Mas ele negou outra vez. E, pouco depois, os que estavam ali disseram outra vez a Pedro: — Com certeza você é um deles, porque também é galileu.
71 Taa ju'u Peeo, tua a' sualna' betchi'bo inien au noktaitek: ―Tua ne ka'a ta'aa junaka'a o'outa ―tiia―, enchim nee aamak weama tia'u. Intok ka tu'uwa neu a'aune'uta net aune'etiia, in noki ka lutu'uriatuko ―tiia.
71 Ele, porém, começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!
72 Junak intok ju'u totoi'o'owia, iniamak nau, jaibu wosa kukujlatukan. Junak intok ju'u Peeo, Jesujta au nokaka'utau wawaateka, inen au a' jiaka'po: “Juka' totoi'o'owia kee wosa kukuseo, empo bajisi netana temaiwaka'ateko, junama'a empo ket junalensu, ket bajisi, ka emo nee ta'aa tiune.” Peeo intok, junuen au nokwakamtau wawaateka, bwan taitek.
72 E no mesmo instante o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes.” E, caindo em si, começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.