Lucas 23
Yaqui NT (YAQ_TBL) vs NVT
1 Junak intok junama si'ime japteka, intok aapo'ik Jesujta ju'u kobanaao Pilaato'oti teakamtau a' tojak.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Junama'a intok inime'e sep su a' na'atejo japtek inen jiakai: ―Itepo, tee inika'a o'outa inim itomak yoemrata, ka yanti a' eltuamta te a' ju'uneiyaa. Juka' tomita jum bwe'u jo'ara Romapo, ju'u che'a yo'o ya'aritau bicha weyemta, ka itom a' bejje'etuane'e ti jiia. Intok ketchia, aapo au ju'u che'a yo'o ya'ari a' Krijtotuka'u a' teuwaa ―ti jiakai.
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Junak ju'u Pilaato inen au nattemaek: ―Jaisa empo juna'a ja'ani, ju'u, jume' juriommeu che'a yo'o ya'ari ―ti jiiak. Jesus intok: ―Ineponee juna'a, jiba em a' teuwaari benasi ―ti a' yoopnak.
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Junak intok ju'u Pilaato, jume' te'opopo tekiakammeu yo'owemmeu intok ju'u junama'a yoemratau: ―Tua ne kaita ka tu'ik inia yoemtat a' bicha ―ti ameu jiiak.
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Taa inime'e che'a juni'i jiian: ―Ini'i, yee a' majta'ue inim jurea bwiaraapo, si'ime yoemrata ka yanti eltua. Kalilea bwiaraa' tea'po naateka intok i'an inim ket junaen a' weetua ―ti jiian.
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Ju'u kobanaao Pilaato inika'a jikkajaka, juka' yoemta, bwiaraa Kalilea' tea'po a' jometuka'uta nattemaek.
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Intok junak junaman a' jometuka'u tejwaawakai, ju'u Kalilea bwiaraa' tea'po kobanaao, Eroorej teamtau a' bittuak. Bwe'ituk ini'i ket juname'e taewaimmet, bwe'u jo'ara Jerusalen tea'po anekai.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Ini'i Eroorej teame, Jesujta bichakai, tua alleak. Bwe'ituk binwatuk naateka a' bitpeaka ean. Bwe'ituk aapo'ik betana etejowamta jikkajilatukan. Intok ket jita a' joa'uta, machilaata aet bitbaeka ean.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Aapo tua juebenak au nattemaek, taa ju'u Jesus kaita a' yoopnak.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Ketchia junama'a jume' te'opopo tekiakammeu yo'owe intok jume' Moiseejtuka'uta nesaurim yee majtame, inime'e ka yaateka a' na'atejoka ama aanen.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Junak intok ju'u Eroorej teame intok jume' a' sontaaowam, kia jak wa'am a' bichak. Intok ka a' yo'orekai, ujyooik intok beje'emta, yo'o ya'ari tajo'ori benakue a' tajo'otuak. Junama'a ju'u Eroorej teame juchi ju'u Pilaato' teamtau a' bittuak.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Jiba junae taewait ju'u Pilaato intok ju'u Eroorej teame emo nau tu'uteka emo eiyaa japtek. Bwe'ituk bat naataka bempo emo bejje'een.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Junak intok ju'u Pilaato, jume' te'opopo tekiakammeu yo'owe intok jume' junama'a jurio yoemratau yo'owem intok juka' bu'uuraata nau a'awaka,
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 intok inimmeu inen jiiak: ―Eme'e inika'a yoemta inim neu a' tojak. Intok inim yoemrata, ka yanti aapo'ik am eltua ti jiakai. Taa inepo, jiba inim enchim bichapo nee a' temaisuk intok eme'e ju'unea, ju'u enchim a' na'atejoo'u betana, ka tu'ik kaita in aet teula tuka'u.
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Intok kia ju'u Eroorej teame juni'i, bwe'ituk aapo juchi a'abo itou a' bittualaa. Joo, eme'e ju'unea, ini'i kaita ka tu'ik ya'ari junae a' me'etune' betchi'bo.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Junuen san, nee a' bepsu teboka intok chukula nee a' su'u tojine ―ti jiiak.
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Junae pajko taewait, juka' yoemrata alleetua betchi'bo, ju'u Pilaatotau utte'atukan, senuk eta'ita, aapo'ik a' jiokoeka yeu a' su'u tojine'po.
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Taa juname'e si'ime nanancha chai japtek: ―Inika'a ka jiokoeka, a' me'e tebone. Juka' Barabaaj teamta yeu su'u tojine ―ti jiakai.
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 Ini'i Barabaaj teame, jum bwe'u jo'arapo, ya'uraata beje'eka nassuawamta ya'alatukan intok yee su'ari betchi'bo, ama eta'itukan.
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Ju'u Pilaato, juka' Jesujta su'u toji peaka ean intok juchi ameu nookak.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Taa bempo che'a juni'i, kusisi: ―Kuuset a' popon tebone ―ti chaaek.
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Iniamak bajisi ju'u Pilaato: ―Jitasa ka tu'ik ya'alatakai. Nee kaita aet teulaa junae a' me'etunee'uta au chupne' betchi'bo. A' bepsu teboka, intok chukula ne a' su'u tojine ―ti ameu jiiak.
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Taa bempo che'a juni'i naa buusti chaaeka nookan, kuuset a' popontunee'u a'awakai. Intok juka' bu'uuraata intok jume' te'opopo tekiakammeu yo'owe junuen ka yaateka am chaae' betchi'bo, inime'e juka' bem a'awa'uta am ya'ariawak.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Ju'u kobanaao Pilaato, juka' bem a'awa'uta junen su a' ya'ababaek.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Intok junuen aapo, juka' bem su'u toji i'a'uta ameu yeu a' su'u tojak. Juka' bem bwe'u jo'arapo ya'uraata beje'eka, nassuawamta ya'alatuka intok yee a' su'ariaka' betchi'bo ama eta'ita. Jesujta intok bempo'im mampo a' su'u tojak.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Junama'a juka' Jesujta, kuuset a' popontunee'u bicha a' weiyaawa'po, juname'e, senu yoemta, bwe'u jo'ara Sireene' tea'a betana jometa, Simon teaka, waj betana weyemta nankeka, au nookak intok inika'a, juka' kuujta a' pu'aktatuaka, Jesujtat cha'aka a' weiyaatuan.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Yoemra bu'uuka aet cha'aka kaaten. Intok juebena jaamuchim inime'e, aapo'ik betchi'bo tua ka bem allea'uta teuwaakai bwaanan.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Taa ju'u Jesus inime'e bitchukai, inen ameu jiiak: ―Eme'e jaamuchim Jerusalenpo joomem, kate'em nee betchi'bo bwaana. Ala eme'e emo bwanriane, intok jume' enchim yoemiam.
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Bwe'ituk chukula taewaim yuma'ane, junak: “Tua alleenee jume' ka a yoemiakame intok jume' kaabeta chi'ituakame”, ti jiunaao.
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Junak intok ju'u yoemra, jume' kawimmeu nokaka: “Itot wattine”, ti jiu japtene. Intok jume' ili bwia kawimmeu: “Itom essone”, ti jiune.
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Bwe'ituk, nee, tu'ik joamta juni'i inien jiokot joakai, eme'e, ka inien jiapsame, chukula che'a juni'i jiokot joonaa ―ti jiiak.
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Ketchia aamak woika jume' tua ka tu'ika ya'arika weiyaawan, jum Jesujta mak nau su'abaawakai.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Junak bempo jum Mukia koba' tea'u yajakai, junama'a juka' Jesujta kuuset poponak. Intok ketchia jume' woika ka tu'ik ya'arika aamake. Senu a' batatana, senu intok a' miko'otana.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Juka' Jesujta, jaibu kuuset a' poponwao: ―Achai, am jiokoine, bwe'ituk inime'e ka ju'uneaka juka' bem joa'uta a' jooa ―ti jiiak. Intok jume' sontaaom, aapo'ik Jesujta tajo'orita nat na'ikimte betchi'bo, amet nau ja'atek.
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Ju'u yoemra junama aneka a' bitchun. Intok kia junama'a ju'u yoemratau yo'oora juni'i, ama aneka, ka a' yo'oreka nookan inen jiakai: ―Aapo watem jinne'uk. I'an ela'po aapo, aapola au jinne'une, lutu'uriapo aapo ju'u Krijto' teame, Liojta betana yeu pu'arituko ―ti jiian.
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Jume' sontaaom juni'i ket junaen ka a' yo'oreka au nookan, intok au rukteka chibusi cho'okok ba'ata a' ji'ituabaekai.
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 Intok inen au jiian: ―Lutu'uriapo empo ju'u juriommeu che'a yo'o ya'arituko, empo emo jinne'une ―ti jiian.
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Aapo'ik a' koba bepa intok ji'ojtei chaya'atukan, ini'i rieeko nokpo intok latin nokpo intok ebreo nokpo ji'ojteitukan: “Ini'i juna'a ju'u juriommeu che'a yo'o ya'ari”, ti jiakai.
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Jume' ka tu'ik ya'arika junama kuusimmet aamak chaya'ituka'um betana seenu, ka a' yo'oreka: ―Lutu'uriapo empo ju'u Krijto tuko, empo emo jinne'unee intok itom ket jinne'une ―ti au jiiak.
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Taa ju'u seenu, iniamak ama jikat popontuka'u, iniau nookak: ―Jaisa kia jeela juni'i empo ka Liojtat ee majjae ja'ani. Jiba empo inim itomak jiokot emo bichakai ―ti au jiiak―.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Itepo ala tee lutu'uriaka inien jiokot ito bicha bwe'ituk itom ya'ari betchi'bo itou lutu'uria inien jiokot itom ito bitnee'u. Taa ini'i o'ou, ka tu'ik tua kaita ya'ari.
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Junak aapo: ―Jesus, neu waatine, chukula empo che'a yo'otaka nesau taiteko ―ti jiiak.
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Ju'u Jesus iniau: ―Lutu'uriapo ne eu inen jiia, tua i'ani, jum Liojta yoemiam che'a bat yaaja'u, em nemak ama annee'u ―ti au jiiak.
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Junama jumak jaibu luula yejten. Junak intok si'imekut junama'a ka machika taawak. Ini'i junuen kupteo, bajim jia'u tajtia ka machikai.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ju'u ta'a juni'i ka tachiriaka taawak. Jume' intoko, jum Liojta te'opopo jume' bwe'u tajo'orim ammea a' pattituka'um, inime'e nanana'aku nasuk, jikat naateka, ko'om tajtia siutek.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Junak intok ju'u Jesus, kusisi inen chaaek: ―In yo'owa Lios, in jiapsita nee em mampo su'u toja ―ti jiakai. Inika'a intok teuwaaka, muukuk.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Junak ju'u Romapo betana, junama sontaaommeu ya'ut, si'imeta juka' ama yeu sikamta a' bitchukai, Liojta yo'orek inen jiakai: ―Lutula wee'po, ini'i yoeme, kaita ka tu'ik ya'ariakan.
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Si'ime ju'u yoemra ama ane'u, juka' junama yeu sikamta jaibu bitchukai, tua bem a' juiwa'uta teuwaaka, taupo emo chonaka, junama yeu sajak.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Taa si'ime jume' aapo'ik Jesujta ta'aa'um intok ket jume' jaamuchim, jume' Kalilea bwiaraa' tea'a betana naateka a' sualeka, aamak rejtisuka'um, bempo junama ili aman mekka ja'abweka, inika'a weyemta a' bitchuka taawak.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 Junama intok senu yoeme, ini'i tua tu'i yoemtaka, intok Liojta yo'ori ta'aakai, Jose' teaka ama jiapsan. Ini'i, jurea bwiaraa' tea'po, ili bwe'u jo'ara Arima tea'ati teaka'po jometakai. Aapo junama juriommeu yo'o ya'uraapo na'ikiatukan.
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 Ini'i Jose' teame, Liojta inim bwiapo che'a yo'otaka kateka a' nesaunee'uta a' bit bo'o bichan. Junuen san ini'i, junama juriommeu yo'oraata bem yaaka'u betana ka amemak ean.
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Aapo junak ju'u kobanaao, Pilaato' teamtau noiteka intok junau juka' Jesujta takaawata au a'awak.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Chukula junama'a kuuset ko'om a' teksukai, aapo, bwe'u tosai tajo'orimpo a' biijtak. Intok inika'a, tetapo yee ma'a betchi'bo wojo'oriata ya'aripo, kee jabeta ma'awa'po, junama a' teekak.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Inim junak yokoriapo aet yum jo'e taewaituka' betchi'bo, junaet a' yuma' betchi'bo si'ime tu'utewan. Juna'a taewai jaibu abe naatekai.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Jume' jaamuchim, Kalilea bwiaraa' tea'a betana naateka, ju'u Jesujta mak aman yajilamtuka'um, inime'e junaman a' ma'awaka'u bicha sajaka a' bichak. Intok juka' takaata jachin a' tekwaka'ut a' mammatek.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Intok inime'e jaibu bem jo'arau nottisukai, bempo juka' ba'ata intok ochokok tua win jubak a' ya'ariak. Junak intok Moiseej tuka'uta junuen a' nesaweka'po aman, ju'u aet yum jo'e taewait bempo junuen yum jo'ekai.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.