1 Reis 5
Kisin Kiraan Kitabuna (YAL) vs NTLH
1 Sulemani mɔn yi yamanane birin nɔxi keli Efirati baan ma han Filisitine yamanani, siga han Misiran danna ra, e yi lu fɛ mudun na, e lu Sulemani a nɔɔn bun ma a siin sogen birin yi.
1 Hirão, rei de Tiro, sempre havia sido amigo de Davi. Quando soube que Salomão era o rei em lugar do seu pai, enviou embaixadores a ele.
2 Lɔxɔ yo lɔxɔ Sulemani mako yi donseni itoe nan ma e nun a muxune xa: Murutu lunburunxin kilo wuli solomanaanin nun murutu fuɲin kilo wuli fu nun solomasɛxɛ
2 Então Salomão mandou a Hirão a seguinte mensagem:
3 nun ɲinge turaxi fu nun ɲingen mɔxɔɲɛ gbɛtɛ e naxanye raba sɛxɛ yirene yi e nun xuruse xunxuri kɛmɛ e nun sube gbɛtɛne alo xɛnla nun bolen nun kulumɛn nun tɔxɛ turaxine.
3 “Você sabe que Davi, o meu pai, teve muitas guerras contra as nações ao seu redor. Por isso, ele nunca pôde construir um templo dedicado ao Senhor , seu Deus, enquanto este não fez com que ele derrotasse todos os seus inimigos.
4 A mɔn yi Efirati baan sogegododena yamanan birin xun na, keli Tifisa taani han Gasa taana, mɛnne mangane birin yi a nɔɔn nan bun. Bɔɲɛ xunbenla yi a xa yiren birin yi.
4 Mas agora o Senhor me deu paz em todas as fronteiras. Eu não tenho inimigos, e não há perigo de ataques.
5 Yuda nun Isirayila kaane, keli Dan ma han Bɛriseba tonbonna, ne yi makantanna bun, birin yi dɔxi a manpa bogi nakɔɔn nun a xɔdɛ binle tagi bɔɲɛ xunbenla nin Sulemani a mangayaan sogen birin yi.
5 Deus prometeu o seguinte a Davi, o meu pai: ‘O seu filho, que eu vou pôr como rei depois de você, construirá um templo para mim.’ Portanto, eu resolvi construir um templo para a adoração do meu Deus, o Senhor .
6 Soo wuli fu nun firin yi Sulemani yii e nun soo sansanna wuli tonge naanin naxanye yi yɛngɛ so wontorone bandunɲɛ.
6 Por isso, mande cortar cedros do Líbano para mim. Os meus operários trabalharão junto com os seus, e eu pagarei aos seus operários o quanto você quiser. Como você sabe, no meio do meu povo não há quem saiba cortar árvores tão bem como a sua gente da cidade de Sidom.”
7 Yamana kanne yi Manga Sulemani balon nan fenma e nun naxan birin yi e dɛgɛma a konni, birin yi kike keden nan tongoxi, e yi ɲɔxɔ sama na xɔn ma alogo sese nama dasa a ma.
7 Quando recebeu a mensagem de Salomão, o rei Hirão ficou muito contente e disse: — Louvado seja hoje o
8 E yi fama fundenna nun sɛxɛn na soo ragine soone nun yɛngɛ so wontoro soone xa mangan konni alo yatɛn naxan yamarixi e ma.
8 Depois mandou dizer a Salomão o seguinte: — Recebi a sua mensagem e vou atender o seu pedido. Vou providenciar os cedros e os pinheiros.
9 Ala yi fe kolonna nun xaxilimaya gbeen fi Sulemani ma, a fe kolonxine yi wuya alo baan ɲɛmɛnsinna.
9 Os meus operários levarão as toras do alto dos montes Líbanos até o mar e farão jangadas com elas. Depois as levarão beirando o litoral até o lugar que você escolher. Ali os meus operários desamarrarão as toras, e os seus operários tomarão conta delas. E eu gostaria que você fornecesse a alimentação para os meus operários.
10 Sulemani a fe kolonna yi gbo sogeteden muxune birin ma kolonna xa e nun Misiran kaane birin ma kolonna xa.
10 E assim Hirão forneceu a Salomão toda a madeira de cedro e de pinho que ele pediu.
11 A fe kolonna yi gbo dangu muxune birin na, dangu Esira yixɛtɛna nde Etani ra, dangu Heman na e nun Kalikɔli nun Darada, Maxoli a diine. A xinla yi xuya ayi a dɛxɔn yamanane birin yi.
11 E cada ano Salomão forneceu a Hirão duas mil toneladas de trigo e quatrocentos mil litros de azeite de oliva puro para alimentar os homens dele.
12 A sanda wuli saxan nan sa, e nun bɛti wuli keden e nun suulun.
12 O Senhor Deus cumpriu a sua promessa e deu sabedoria a Salomão. Havia paz entre Hirão e Salomão, e eles fizeram um acordo entre si.
13 A yi wudine kɛɲane fala, keli Liban suman wudine ma han hisopi wudi xuridin naxan minima banxi kanken ma. A mɔn yi subene fan kɛɲaan fala e nun xɔline nun bubuseene nun yɛxɛne.
13 O rei Salomão convocou em todo o Israel um grupo de trinta mil trabalhadores forçados
14 Dunuɲa mangane birin yi muxune rafa sa keli siyane birin yi, alogo e xa Sulemani a fe kolonna ramɛ a xinla ma, bayo e bata yi a xaxilimayana fe mɛ nun.
14 e pôs Adonirão como chefe deles. Salomão dividiu esses trabalhadores em três grupos de dez mil homens. Cada grupo passava um mês no Líbano e dois meses em casa.
15 Xurami, Tire mangan yi a walikɛne rasiga Sulemani ma, bayo a bata yi a mɛ, a e bata yi a sugandi mangan na a fafe ɲɔxɔni, anu Dawuda yi rafan Xurami ma waxatin birin.
15 Salomão também mandou à região montanhosa oitenta mil homens a fim de cortar pedras e setenta mil homens para carregá-las.
16 Sulemani yi xɛraan nasiga, a xa sa a fala Xurami xa, a naxa,
16 Ele colocou três mil e trezentos chefes para dirigir o trabalho deles.
17 “I a kolon n fafe Dawuda mi nɔxi banxin tiyɛ Alatala xa, a Ala xinla binyama dɛnaxan yi. Na yi masɔtɔ yɛngɛne fe ra, a yaxune naxanye ti a xa han Alatala yi e sa a sanna bun ma.
17 Obedecendo às ordens do rei Salomão, eles cortaram grandes pedras de boa qualidade para os alicerces do Templo.
18 Iki Alatala, n ma Ala bata matabun fi n ma yiren birin yi, yaxu mi fa n ma, yɛgba mi fa n ma!
18 Os trabalhadores de Salomão e de Hirão e alguns homens da cidade de Biblos prepararam as pedras e a madeira para a construção do Templo.
19 N waxi banxin ti feni Alatala xili yi, n ma Ala, alo Alatala a fala n fafe Dawuda xa kii naxan yi, a naxa, ‘N na i ya diin naxan tima mangayani i ɲɔxɔni, na nan banxin tima n xinla ra.’
19 — ausente —
20 Yamarin fi sɔnɔn muxune xa Liban suman wudine sɛgɛ n xa. N ma walikɛne fama nɛn i gbeene fɛma, n yi i ya walikɛne saren fi alo i wama a xɔn kii naxan yi, amasɔtɔ i a kolon muxu yo mi en yɛ naxan nɔɛ wudine sɛgɛ alo Sidɔn kaane.”
20 — ausente —
21 A to Sulemani a falane mɛ, Xurami yi sɛwa han, a yi a fala, a naxa, “Tantunna Alatala xa to, bayo a bata diin fi Dawuda ma naxan lugoxi xaxinla ra alogo a xa yama gbeeni ito mara!”
21 — ausente —
22 Xurami yi yabini ito rasiga Sulemani ma, a naxa, “N bata i ya xɛraan mɛ. Naxan birin nafan i ma suman wudine nun fɔfɔne fe yi, n na ligɛ i xa.
22 — ausente —
23 N ma walikɛne e ragodoma nɛn sa keli Liban yamanani, e sa e xali fɔxɔ igen dɛ, e yi e raxidi, n yi e rasiga igen xun ma han i dɛnaxan yire bama n xa. Mɛnni, n yi e rafulun, i yi e tongo. N waxi naxan ma i tan yii, i donseen nafa n ma banxi kui kaane ma.”
23 — ausente —
24 Xurami yi suman wudine nun fɔfɔne so Sulemani yii alo a yi waxi a xɔn kii naxan yi.
24 — ausente —
25 Sulemani tan yi murutun kilo miliyɔn sennin nun oliwi turen litiri wuli solomasɛxɛ nan soma Xurami yii a muxune balon na ɲɛɛ yo ɲɛɛ.
25 — ausente —
26 Alatala yi kolonna fi Sulemani ma alo a fala a xa kii naxan yi. Lanni so Sulemani nun Xurami tagi. Nayi, e firinna birin yi layirin xidi e bode tagi.
26 — ausente —
27 Manga Sulemani yi karahan walikɛne ba Isirayila muxune birin yɛ, e sigɛ han muxu wuli tonge saxan.
27 — ausente —
28 A yi e yitaxun dɔxɔde saxan, muxu wuli fu nan yi walima kike kedenna bun Liban yi. Na xanbi ra, ne yi fa e konni wali gbɛtɛ ra, bodene fan yi siga Liban yi. Nayi, e dɔxɔ yo dɔxɔ e walima kike keden Liban yi, kike firin e konni. Adoniran nan yi kuntigin na karahan walikɛne xun na.
28 — ausente —
29 Goron maxanla muxu wuli tonge solofere nan yi Sulemani yii, e nun gɛmɛ masonla muxu wuli tonge solomasɛxɛ geya yireni.
29 — ausente —
30 Na fari, yamana kanne kuntigin naxanye sugandixi karahan walikɛne yamari feene ra, ne sigama han wuli saxan kɛmɛ saxan.
30 — ausente —
31 Mangan yi yamarin fi e xa gɛmɛ masolixi xungbe faɲine fen alogo e xa banxin bɛtɛn sa.
31 — ausente —
32 Sulemani a walikɛne nun Xurami gbeene, e nun Gebala kaane yi gɛmɛne masoli, e wudine nun gɛmɛne yitɔn banxin ti feen na.
32 — ausente —
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Reis 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.