Romanos 7

Tnu'u vii tnu'u va'a Su'si ma (XTMNTPP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ndijin ja ni ka nduu o sa'ya Su'si ma, ká'an sa nuu ni ja ka jini ni sukan ká'an tnu'u ni tatnuni Su'si ma nuu Moisés ma. Jin kona'a ni ja nuu ñatuu kenda‑ka Cristo ma, ni ka yo kukanu ini o sukan ká'an tnu'u ni tatnuni Moisés ma naxe jin ko sa'a jin ko kuu o ma, vaa maa in‑ni i iyo ma nkuu.
1 Ou vocês não sabem, irmãos — pois falo aos que conhecem a lei —, que a lei tem domínio sobre uma pessoa apenas enquanto ela está viva?
2 Vaa sukan kúu ña'a ni tnanda'a ma, sukan ka kuu o nuu tnu'u ni tatnuni Moisés ma nkuu. Vaa ña'a ni tnanda'a ma chi kándija ña ja ká'an yii ña ma nuu téku‑ka de ma. Kovaa nú jâ ni ji'i de ma, masu tatnuni‑ka de nuu ña.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei a seu marido, enquanto ele vive; mas, se o marido morrer, ela ficará livre da lei conjugal.
3 Chukan kúu ja nú téku‑ka yii ña ma te ndakueka tna'a ña ji'in in‑ka tee ma, jâ ni jiso kuechi ña nuu Su'si ma ja kuechi ja u'vi ni sa'a ña ji'in in‑ka tee ma. Kovaa nú jâ ni ji'i yii ña ma te ndatnanda'a ña ji'in in‑ka tee ñatuu na ñasi'i de ma chi masu in ja u'vi kúu, sukan ká'an tnu'u ni tatnuni Moisés ma.
3 De modo que será considerada adúltera se, enquanto o marido estiver vivo, ela se unir com outro homem. Mas, se o marido morrer, ela estará livre da lei e não será adúltera se casar com outro homem.
4 Ndijin ja ni ka nduu o sa'ya Su'si ma, suni sukan ka kuu tna o nuu tnu'u ja ni tatnuni Moisés ma, vaa nuu ni ji'i Cristo ma, te kuenda tnu'u ja ni ji'i tna tnu'u ni tatnuni Moisés ma nuu ñayii ma. Kovaa nuu ni ndateku Cristo ma, te ni ndasama ndi'i kuiti, vaa ni ka jini o ja onde kukanu ini o ya ma, sana kuu jin ko sa'a o ja vii ja va'a sukan játna ini Su'si ma.
4 Assim, meus irmãos, também vocês morreram para a lei, por meio do corpo de Cristo, para que pertençam a outro, a saber, àquele que ressuscitou dentre os mortos, a fim de que frutifiquemos para Deus.
5 Vaa kivi nuu ni ka yo tnuñu o sukan‑va'a jin sa'a maa o ja jin ndani'i ta'vi o nkuu ma, te tna'a ja ni tatnuni Moisés ma ja másu ko jin ko sa'a o ma, su'va chukan ni ka yo sa'a‑ka o, te tna'a ja jin ni'i o ma kúu ja jin skenaa o maa o ma nkuu.
5 Porque, quando vivíamos segundo a carne, as paixões pecaminosas despertadas pela lei operavam em nossos membros, a fim de frutificarem para a morte.
6 Kovaa vitna, kuenda kúu ñayii ni ji'i ma, sukan jín ko kuu o nuu tnu'u ni tatnuni Moisés ma tnu'u ni ka yo tnii tna'a ji'in o ma nuu ni ka yo kandija o sukan ká'an i ma. Te chukan kúu ja jin katanuu o sukan káxtnu'u maa Xtumani Ndios ma, te sukan jín kunukuechi o nuu Su'si ma, te masu jin kondikin‑ka o sukan ká'an tutu ndee tnu'u jana'a‑ka ma.
6 Agora, porém, estamos livres da lei, pois morremos para aquilo a que estávamos sujeitos, para que sirvamos da maneira nova, segundo o Espírito, e não da maneira antiga, segundo a letra.
7 ¿Te naxe jin ka'an o ja sukan? ¿Tnu'u ni tatnuni Moisés ma, ja kuiso kuechi o kúu? ¡Ña'a kuiti! Kovaa nute ñatuu ni jini sa tnu'u ni tatnuni Moisés ma, masu kuni sa nawa ni jiso kuechi sa ma nkuu. Vaa ñatuu jini sa nawa kúu ja ndiyo ini o ma nkuu, nute ñatuu nawa ká'an nuu tnu'u ni tatnuni Moisés ma: “Máko ndiyo ini ro.”
7 Que diremos, então? Que a lei é pecado? De modo nenhum! Mas eu não teria conhecido o pecado, a não ser por meio da lei. Porque eu não teria conhecido a cobiça, se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Kovaa nuu ni jini sa sukan ká'an tnu'u ni tatnuni Moisés ma, te su'va vi'i‑ka ni ndiyo‑ka ini sa nuu ndaka‑ka ja iyo ñuu ñayivi a, vaa kuechi ja kua'a xeen ja u'vi ja ñu'u ini anua sa ma nkuu. Chukan kúu ja nute ñatuu ni kenda tnu'u ni tatnuni Moisés ma, masu na in kuni nawa kúu ja u'vi ma.
8 Mas o pecado, aproveitando a ocasião dada pelo mandamento, despertou em mim todo tipo de cobiça. Porque, sem lei, o pecado está morto.
9 Te saña, ni iyo va'a‑ka sa nuu ñatuu kuni‑ka sa tnu'u ni tatnuni Moisés ma nkuu. Kovaa nuu ni kenda tnu'u ni tatnuni Moisés ma nuu sa a, ni ka ndakanda tna'a ja u'vi ka ñu'u ini anua sa a, te ni ka kundee i, te ni ka xtandiyo ña'a i nuu Su'si ma, te kuenda tnu'u ja ni ji'i sa nkuu.
9 Houve um tempo em que, sem a lei, eu vivia. Mas, quando veio o mandamento, o pecado reviveu, e eu morri.
10 Te ni ndani'i sa ja ká'an tnu'u ni tatnuni Su'si ma ja koteku sa nuna kandija sa ndaka sukan ká'an ma te ko sa'a sa ndaka ma, kovaa ni nduu i tna'a ja ni ja'ni ña'a kuechi ja u'vi ka ñu'u ini anua sa ma.
10 E verifiquei que o mandamento que me havia sido dado para vida, esse se tornou mandamento para morte.
11 Vaa tna'a ja u'vi ka ñu'u ini anua sa ma, ja ni ka jini i tnu'u ni tatnuni Moisés ma, te ni ka ndaxnda'vi ña'a i ja na sa'a‑ka sa ja u'vi ma, te chukan kúu ja ni iyo jika‑ka sa nuu Su'si ma, vaa ñatuu ni kandija sa ja ko sa'a sa sukan ni tatnuni Moisés ma, te ni kundee maa ja u'vi ma ni ja'ni ña'a i.
11 Porque o pecado, aproveitando a ocasião dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Jâ ka jini o ja tnu'u ni tatnuni Moisés ma chi ja ndaa ja ii ja va'a kúu i.
12 Assim, a lei é santa e o mandamento é santo, justo e bom.
13 Te nú sukan, ¿tna'a ja va'a ma, ni nduu i tna'a ja ni ja'ni ña'a? ¡Ña'a kuiti! Su'va maa tna'a ja u'vi ka ñu'u ini anua sa ma, ni ka kundee i nuu sa, te kuenda tnu'u ja ni ji'i sa te ni kujika sa nuu Su'si ma, kivi nuu ni jini sa tnu'u va'a ni tatnuni Moisés ma. Te sukan, te ni jaku'ni ini sa ja ndaka ja u'vi yikuu sa sa'a sa ma ja u'vi xeen kúu, te ni ka sa'a i ja ni jiso kuechi sa nuu Su'si ma.
13 Então, aquilo que é bom se tornou morte para mim? De modo nenhum! Pelo contrário, o pecado, para mostrar-se como pecado, por meio de uma coisa boa causou-me a morte, a fim de que, pelo mandamento, o pecado mostrasse toda a sua força de pecado.
14 Ka jini o ja tnu'u ni tatnuni Moisés ma chi ja va'a ja kun‑nee ini anua o a kúu. Kovaa yikikuñu sa a, kuenda tnu'u ja ni kundee maa ja u'vi ma ni jaan ña'a i ja ni yo jinukuechi sa nuu i ma.
14 Porque bem sabemos que a lei é espiritual. Eu, porém, sou carnal, vendido à escravidão do pecado.
15 Vaa tna'a ja ni yo sa'a sa ma, ñatuu jáku'ni ini sa naku ni yo sa'a sa sukan, vaa masu ni yo sa'a sa tna'a ja va'a ja ñu'u ini sa ja sa'a sa ma, su'va tna'a ja saxiko sa ma kúu tna'a ja yachi‑ka ni yo sa'a sa ma.
15 Porque nem mesmo compreendo o meu próprio modo de agir, pois não faço o que prefiro, e sim o que detesto.
16 Te nú sa'a jáku'ni ini sa, te chukan kúu ja ndákani ndáka'vi ini sa, te ndása'a sa kuenda ja tnu'u ni tatnuni Moisés ma chi ja va'a ja ndaa kúu, vaa ni sa'a i ja ndakunitnuni sa ja tna'a ja yachi‑ka ni yo sa'a sa ma masu ja va'a kúu.
16 Ora, se faço o que não quero, concordo com a lei, que é boa.
17 Te sa'a, te jini o ja kuechi ja u'vi ja játna ini maa yikikuñu o ja sa'a i ma kúu ja sa'a o ndaka ja u'vi ma, vaa visi ñu'u ini o ja sa'a o ja va'a ma, kovaa kundee maa ja u'vi ma.
17 Neste caso, quem faz isso já não sou eu, mas o pecado que habita em mim.
18 Te sa'a, te ndása'a sa kuenda ja masu ja va'a kúu ja játna ini yikikuñu sa a, vaa visi ni yo ñu'u ini sa ja sa'a sa ja va'a ma, kovaa ñatuu ni yo kundee sa nuu ja u'vi ma.
18 Porque eu sei que em mim, isto é, na minha carne, não habita bem nenhum, pois o querer o bem está em mim, mas não o realizá-lo.
19 Vaa ñatuu ni yo kundee sa ja sa'a sa ja va'a ja ñu'u ini sa ma chi su'va ja u'vi ja ñatuu kúu ini sa ja sa'a sa ma, chukan ni yo sa'a sa.
19 Porque não faço o bem que eu quero, mas o mal que não quero, esse faço.
20 Te ja ni yo sa'a sa tna'a ja ñatuu kúu ini sa ma, kuechi ja u'vi ni ka yo ñu'u ini anua sa ma te ni yo jatna ini yikikuñu sa ma kúu.
20 Mas, se eu faço o que não quero, já não sou eu quem o faz, e sim o pecado que habita em mim.
21 Te chukan kúu ja saña chi visi ni yo ñu'u ini sa ja sa'a sa ja va'a ma, kovaa vitna, te ndása'a sa kuenda ja kuechi ja u'vi ni ka yo ñu'u ini anua sa a kúu ja ñatuu ni yo kundee sa ja sa'a sa ja va'a ma,
21 Assim, encontro esta lei: quando quero fazer o bem, o mal reside em mim.
22 visi onde ini anua sa a chi ni yo játna ini xeen i sukan ká'an tnu'u tátnuni Su'si ma.
22 Porque, segundo o homem interior, tenho prazer na lei de Deus.
23 Kovaa ni yo iyo in‑ka ja ni yo tatnuni nuu yikikuñu sa a, te ni yo kanaa i ji'in janitnuni sa a, te ni yo kundee i ja ni yo sa'a sa ja u'vi sukan ni yo jatna ini yikikuñu sa a ja sa'a i ma.
23 Mas vejo nos meus membros outra lei que, guerreando contra a lei da minha mente, me faz prisioneiro da lei do pecado que está nos meus membros.
24 ¡Nda'vi maa sa! ¿Na in kasi ndee kasi ndoso ja masu kundee yikikuñu sa a ja kûu sa te koo jika sa nuu Su'si ma nkuu ma?
24 Miserável homem que sou! Quem me livrará do corpo desta morte?
25 Kovaa vitna ndákuan‑ta'vi sa nuu Su'si ma ja maa Jesucristo iya tátnuni nuu o a ja ni kundee ya ja ñatuu ni skenaa sa maa sa ma.
25 Graças a Deus por Jesus Cristo, nosso Senhor! De maneira que eu, de mim mesmo, com a mente, sou escravo da lei de Deus, mas, segundo a carne, sou escravo da lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.