Mateus 19
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga ipile Galilaya tâno ku iyoka ilâ pa Judia tâno ikeno pa Jodan Lââ tini pinde.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Aŋga kinzi tamâta ŋgu ŋalae nde soka i muli silâ. Aku lâ nia ŋinde Yesu ivetanzi pukoŋa tamâta tininzi ara kilo.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 Aŋga tamâta pinde lâ Parisai ŋgu nde simâ pa Yesu tu sikai samâŋa papa. Sipai mine tu, “Kinda nenda ŋgua tukuŋa keno ŋana tamâne tu ambo i tini pwâka ŋana kaiwa taine kala itu isoki ŋana duvi ndia, ande ikura. Ayo, ŋgua tukuŋa ŋine nde ara, tiya?”
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Yesu nde iporo taulo tu, “Opopo, tiambo miki ŋandai kapono Maro Kindeni ne ŋgua ŋinde ikeno lâ pepa tini, tiya? Ŋgua ŋinde nde mine, ‘Nia ndoyo, Maro Kindeni Puliâŋa Tamwata nde ipulianzi tamâta, ku ionzi taine wa tamâne wa.’
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Aku Maro Kindeni iporo tu, ‘Mine kala tamâne ma ipilenzi tina-tama ku ma ipasipa kuku kaiwa taine nâ, aku kinzi rua ma simo tininzi lâ taitu.’
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Mine nde kinzi ŋandai simo piti piti ŋga; kinzi rua ma simo togo ilonzi wa karaenzi taitu nâ. Mao nâ, Maro Kindeni ipanzi rua lâ taitu lâ; mine nde tamâta toŋge ma itikianzi piti ndimo.”
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Ŋineŋga kinzi Parisai tamâta nde sipai Yesu mine tu, “Ayo, mine nde ŋana sâ kâ ŋga Mose ne tukuŋa isâu pa tamâne tu ambo iŋgere ŋgua lâ pepa tini ŋana itoto pakâeŋa kâ, ku pepa ilua kaiwa taine, ande nenzi pakâeŋa nde totoŋa lâ, a?”
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Ande Yesu iporo taulo tu, “Miki nde taŋa-kaika tamwatami. Mine kala Mose isâu pami tu kasokinzi kaiwami taine. Ambo taitu muŋgani, lâ nia ndoyo, ande mâsi mine ikeno tia ndo.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Naŋa apaimi tu, ambo tamâne toŋge isoki kaiwa taine, andeta taine ŋinde ŋandai iveta sakamao kuku tamâta toŋge ŋga, ambo tamâne ŋinde ikai taine wasaseki, ande iveta sakamao kuku taine wasaseki ŋinde, kala ilaŋa ipole ŋgua tukuŋa.”
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Kinzi pâri-tamâta siloŋo Yesu ne ŋgua kaika ŋinde, ŋineŋga sipai tu, “Ambo tamâne ŋga taine nenzi pakâeŋa ikeno mine, ande ara ŋana tamâne ma imo simbo mai nâ, ikai taine toŋge tia.”
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Andeta Yesu ipainzi tu, “Kinzi tamâta pinde nâ sikura tu sipaveta kuku ŋgua ŋine. Mao nâ, Maro Kindeni muŋga kaika ilanzi tamâta pinde nâ ŋana sipaveta kuku ŋgua ŋine.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Kinzi tamâta pinde sikâe tia. Kinzi pinde nde tininzi sakamao lâ zo ŋinde tinanzi sipaguguanzi, kala sikura tu sipulianzi natunzi tia. Aŋga pinde nde muŋga tamâta pinde sitoto tininzi piti, kala sikura tu sipulianzi natunzi tia. Aŋga pinde nde ilonzi ndo ŋana siveta wurâta pa Maro Kindeni, kala situ kaika pa warakanzi tu ma sikâe tia. Miki tamâta ea kakura tu kapaveta kuku ŋgua ŋine, ande kapaveta kuku.”
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Lâ zo ŋinde kinzi tamâta pinde sikainzi lâlu kiri-kiri simâ pa Yesu. Kinzi ilonzi tu i ma io mbau kâki kulunzi ku ino pa Maro Kindeni ŋananzi tâ. Andeta kinzi pâri-tamâta nde sileleanzi tamâta ŋinde.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Aŋga Yesu nde ipainzi pâri-tamâta tu, “Miki ma kasâu panzi lâlu kiri-kiri tu simâ pa naŋa; kapono nzâla ŋananzi ndimo. Ŋana tu Maro Kindeni uru ikai maro panzi tamâta ea nenzi kalo-tawana irerege kuku lâlu kiri-kiri ŋine nenzi kalo-tawana.”
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 Ŋineŋga Yesu io mbau kâki kinzi lâlu kiri-kiri taitu-taitu kulunzi, ku itu nzâmbe panzi. Iveta mine lâ, ŋineŋga ipile nia ŋinde ku ilâ.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 Zo toŋge, tamâta toŋge imâ pa Yesu ku ikasoŋa tu, “Pananâŋa, naŋa ma aveta vetâŋa ara ndia ŋga ikura tu amo viâŋgu ku amo nâ.”
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Yesu nde itu lâ kawa mine tu, “Ŋana sâ kâ ŋga noko pwasoŋa naŋa ŋana vetâŋa ara kâ, a? Maro Kindeni simbo nâ nde Ara Tamwata. Ambo noko ilo tu kumo via ku kumo nâ, ande noko ma kupaveta kuku Maro Kindeni ne ŋgua tukuŋa.”
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Ŋineŋga tamâta ŋinde ikasoŋa Yesu kilo tu, “Noko kuporo ŋana tukuŋa ndia.” Ande Yesu ipai tu, “Naŋa aporo ŋana tukuŋa ŋine: ‘Noko ma kupu tamâta pâta ndimo; noko ma kuveta sakamao kuku tamâta toŋge kaiwa ndimo; noko ma kupanâwe ndimo; noko ma kusowe ŋgua laŋeŋa lâ tamâta toŋge tini lâ ŋgua nia ndimo;
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 noko ma kumege ŋananzi tina-tama ku taŋa mwasa nâ panzi; aku noko ma tini mwasa panzi tini pinde itogo noko tini mwasa pa tamwata mine.’”
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Aku tamâta ŋinde nde ipai Yesu tu, “Naŋa uru apaveta kuku ŋgua tukuŋa ŋinde rârâni. Aŋga vetâŋa ndia nde naŋa aveta tia yo, a?”
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Aku Yesu ipai tu, “Ambo noko ilo tu kumo tamâta sondo ndo lâ Maro Kindeni nao, ande kulâ kuo ne kelekele rârâni ilâ panzi tamâta tu siko kâ. Ŋineŋga mbumbu ŋinde ndoni kulanzi sugorai tamwatanzi. Ambo noko ma kuveta mine, ande noko ma kumo ara ndo lâ samba lawea. Aku kumâ, kupono muli pa naŋa.”
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Tamâta ŋinde iloŋo Yesu ne ŋgua ŋinde, aku ilo malia ndo, ŋana tu i nde mbaliŋa warika. Tia ku ipile Yesu ku ilâ.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Ilâ lâ, ŋineŋga Yesu ipainzi ne pâri-tamâta tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; kinzi mbaliŋa warakanzi ande wurâta ŋalae panzi ŋana simo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Naŋa aporo kilo pami tu, ambo ŋgoa ŋalae ‘kamel’ itu itambwa ilâ mbiri kiri-mwata ne maa ilo, ande i ma ikura tu iveta mine tia ndo. Aku mine nâ, ambo mbaliŋa warika itu imo Maro Kindeni ne ŋgumbi ilo, ande ŋinde nde wurâta ŋalae tina!”
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Kinzi pâri-tamâta nde siloŋo ŋgua ŋinde, ku wisinzi motutu kala sikasoŋa tu, “Ayo, ambo mine, ande ea ikura tu ikai via mao ŋana imo mine ku imo nâ.”
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Aku Yesu mata ilea ilâ panzi ku ipainzi tu, “Kinzi tamâta warakanzi nâ ma sikura tia; aŋga Maro Kindeni tamwata nde ikura tu iveta vetâŋa rârâni.”
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 Yesu iporo ŋgua ŋine lâ, ŋineŋga Petero itu lâ kawa mine tu, “Opopo! Maka muŋga kapile kelekele ndoni ŋana kapono muli pa noko! Mine nde maka ma kakai kulu ndia.”
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 Aku Yesu ipainzi tu, “Naŋa aporo mao nâ pami; muli, lâ zo ŋinde Maro Kindeni ma ipulia samba wa tâno ipâŋga wasaseki ndo, ande naŋa Tamâta Natu ma amo Koipu Ŋalae tava naneŋgu walo wa sinâla ŋalae. Aku lâ zo ŋinde miki pâri-tamâta saŋao kanaŋomi rua nde ma kakai poe panzi Isrel ŋgu kambwaŋenzi saŋao kanaŋonzi rua, aku ma kamo katonâŋa panzi.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Aku tamâta ea kalo tawana naŋa kala ipile ne luma wa tai-tua wa mwane wa tina-tama wa natu wa ne tâno wa; ande Maro Kindeni ma itu pa kinzi ŋinde rârâni ŋana ŋinde kâ mbwani tamâta ŋalae taitu (100). Aku muli, i ma via mao ilanzi, ma simo vianzi mine ku simo nâ.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Andeta kinzi tamâta rârâ muŋga simo tamâta ŋalaŋala lâ tâno kulu, ande kinzi ŋinde ma muli simo tamâta kaa nâ. Aŋga kinzi tamâta rârâ muŋga simo tamâta kaa nâ lâ tâno kulu, ande kinzi ŋinde ma muli simo tamâta ŋalaŋala.”
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.