Hebreus 12
MARO KINDENI KAWA ŊGUA (XSI) vs NVT
1 Kinda timbunda ŋinde nenzi kalo-tawana nde kaika ndo, aku lâ zo ŋine kinzini simandi ku siŋge kinda mbwaliu lâ, itogo take-take ŋalae tina mwasina. Ŋinde itogo kinda tamandi ŋana tapalilu tapopole, aku kinzi simandi ŋana simora nenda paliluŋa kâ. Mine nde ara ŋana kinda ma tatambira kelekele malia ndia rârâni uru itawa kinda ndue, aku tapile kiesaka ŋinde uru ilita kinda kaika tona. Aku ara ŋana kinda ma ilonda kaika ku naonda sondo tapalilu talâ pa keri ŋinde Maro Kindeni muŋga ipatea pa kinda.
1 Portanto, uma vez que estamos rodeados de tão grande multidão de testemunhas, livremo-nos de todo peso que nos torna vagarosos e do pecado que nos atrapalha, e corramos com perseverança a corrida que foi posta diante de nós.
2 Kinda ma talea ilâ wa imâ wa pa nzâla ŋgaŋe-ŋgaŋe, ande tia. Ara ŋana kinda ma talea ndindi nâ ilâ pa Yesu simbo nâ, ŋana tu ina muŋga ikai nzâla piti lâ ilonda kalonda ŋana ma kalonda tawana i. Aku i uru isuka nenda kalo-tawana ŋinde tu ipâŋga kaika tona. Muŋga, lâ zo ŋinde Yesu imo tâno kulu, ande isama mine tu ambo i ma ipono muli sondo nâ pa vetâŋa ndia Maro Kindeni ipatea papa, ande muli i ma imo ara ndo tava ndekâŋa ŋalae. I ilo patea mine, aku ŋana duvi ŋinde kâ imandi kaika ku ikai nâna lee ŋineŋga imâte lâ kâi popole tini. Taitu i ŋandai ilo malia ŋana ikai mateŋa kie mine ne maŋeti ŋga. Kala zo ŋine isaŋona Maro Kindeni tamwata tini pa wia kâ.
2 Mantenhamos o olhar firme em Jesus, o líder e aperfeiçoador de nossa fé. Por causa da alegria que o esperava, ele suportou a cruz sem se importar com a vergonha. Agora ele está sentado no lugar de honra à direita do trono de Deus.
3 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Muŋga kinzi kiesaka tamwatanzi wisinzi nâna ndo pa Yesu ku sikai kazâŋa ŋalae tina papa, andeta imandi kaika ndo. Ambo miki ma kalomi ŋgere ŋana i ne vetâŋa ŋinde kâ, ande ŋinde ma ipu tini kaika pami, aku miki ma kambariri ku kapile nemi kalo-tawana, ande tia ndo.
3 Pensem em toda a hostilidade que ele suportou dos pecadores; desse modo, vocês não ficarão cansados nem desanimados.
4 Mao nâ, kinzi kiesaka tamwatanzi uru sikai kazâŋa ŋalae tina pami ŋana nemi kalo-tawana kâ, kala miki kamo paraŋa ilo; andeta miki seemi ŋandai ipâŋga lâ ŋga.
4 Afinal, ainda não chegaram a arriscar a vida na luta contra o pecado.
5 Tiambo miki kalomi kapa ŋana ŋgua ŋinde muŋga Maro Kindeni iporo pami ŋana ipu tini kaika pami, a? Miki nde kamo i natu wukale; mine kala iporo tu,
5 Acaso vocês se esqueceram das palavras de ânimo que Deus lhes dirigiu como filhos dele? Ele disse: “Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor; não desanime quando ele o corrigir.
6 Ŋana tu ambo Maro Ŋalae tini mwasa pa tamâta toŋge, ande i ma itu tamâta ŋinde sondo. Mao nâ, tamâta ea kinzi ipateanzi tu ma simo i natu wukale, ande i nâna ilanzi tamâta ŋinde rârâni ŋana itunzi sondo kâ.”
6 Pois o Senhor disciplina quem ele ama e castiga todo aquele que aceita como filho”.
7 Ambo Tamânda Maro Kindeni ma iveta kie mine pa miki, aku ŋinde iveta malia pami, ande miki ma kamandi kaika, ŋana tu iveta kie taituni pa miki itogo tamâta iveta pa natu mine. Tiambo tamâta toŋge tini pwâka ŋana itu i natu sondo kâ, tiya? Tia ndo.
7 Enquanto suportam essa disciplina de Deus, lembrem-se de que ele os trata como filhos. Quem já ouviu falar de um filho que nunca foi disciplinado pelo pai?
8 Miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Maro Kindeni uru itunzi i natu wukale rârâni sondo. Ambo i ma iveta mine tia pa tamâta toŋge, ande ŋinde itula pwataki tu tamâta ŋinde imo itogo nzâla tamâta natunzi mine, aku i ŋandai Maro Kindeni natu mao ŋga.
8 Se Deus não os disciplina como faz com todos os seus filhos, significa que vocês não são filhos de verdade, mas ilegítimos.
9 Miki kalomi ŋgere sondo ŋana kinda tamânda kinzi lâ tâno ŋine kulu, kinzi ŋinde uru situ kinda sondo. Kinda tamege ŋananzi tamâta ŋinde, aku uru tasuka ŋanzi kâki tona. Mine nde ara ŋana kinda ma tamege ndo ŋana Tamânda Maro Kindeni kâ, ina imo samba ilo, ku tapatawa warakânda tininda lâ i nao. Ambo kinda ma taveta mine, ande kinda ma tamo viânda nâ.
9 Uma vez que respeitávamos nossos pais terrenos que nos disciplinavam, não devemos nos submeter ainda mais à disciplina do Pai de nosso espírito e, assim, obter vida?
10 Kinda tamânda kinzi lâ tâno ŋine kulu muŋga situ nenda mâsi wa vetâŋa sondo ikura zo mbwana-mbwana nâ, ikura warakanzi nâ nenzi ilo-kalo mine. Aŋga Maro Kindeni uru itu kinda sondo ŋana ivila kinda mao nâ, ŋana ma tapâŋga sondo ndo, itogo i imo mine.
10 Pois nossos pais nos disciplinaram por alguns anos como julgaram melhor, mas a disciplina de Deus é sempre para o nosso bem, a fim de que participemos de sua santidade.
11 Lâ zo ndia tamâta toŋge nâna ilua natu ŋana itu i sondo kâ, ande natu ŋinde ŋandai indeka ŋana ŋinde kâ. Nâna ŋinde iveta i ilo malia nâ. Andeta muli, ambo kinda ma tapanâna sondo ŋana nâna ŋinde kinda takai ŋana nenda vetâŋa soki kâ, ande kinda ma takai kulu ara ndo. Kulu ŋinde nde mine; kinda ma tamo tamâta sondo ndo lâ Maro Kindeni nao, aku ma tamo tava wisinda pisi nâ.
11 Nenhuma disciplina é agradável no momento em que é aplicada; ao contrário, é dolorosa. Mais tarde, porém, produz uma colheita de vida justa e de paz para os que assim são corrigidos.
12 Mine kala miki kaloŋo ŋga; ambo noko mbau toŋge mareŋa ku imo itâtâra nâ, ande ara ŋana noko ma kusuka mbau ŋinde kâki ŋana iveta vetâŋa ara kilo kâ. Ambo noko kie toŋge itogo imâte lâ ikeno nâ, ande ara ŋana noko ma pwisi kaika,
12 Portanto, revigorem suas mãos cansadas e seus joelhos enfraquecidos.
13 aku pwoka lâ vetâŋa ara ne nzâla nâ. Ambo tamâta toŋge ne kalo-tawana ikeno kaika tia, ande ŋinde itogo induke ku iyoka sakamao. Ambo miki ma kamandi kaika tia, ande tamâta ŋinde ma ipayaula ndo. Andeta kaloŋo ŋga; ambo miki ma kamandi kaika, ande tamâta ŋinde ne kalo-tawana ma ipâŋga sondo kilo.
13 Façam caminhos retos para seus pés a fim de que os mancos não caiam, mas sejam fortalecidos.
14 Miki ma kamakâsa ŋana kamo tava ilomi kalomi pisi nâ kunzi tamâta rârâni, aku kamakâsa ŋana kamo tamâta sondo lâ Maro Kindeni nao tona, ŋana tu kinzi tamâta sondo simbonzi nâ ma sikura tu simo kuku Maro Ŋalae.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e procurem ter uma vida santa, sem a qual ninguém verá o Senhor.
15 Miki kapakatona sondo ŋga. Tia ma nawalami toŋge ipu muli pa Maro Kindeni, ina wisi-wisi warika. Ambo nawalami toŋge imo ŋginimi tava ilo makisa, ande ŋinde ma ara tia ndo, ŋana tu tamâta ŋinde ne ilo-kalo soki ŋinde ma inzarere ilâ ku ma iveta miki rârâ kapâŋga ilomi muso ndo lâ Maro Kindeni nao.
15 Cuidem uns dos outros para que nenhum de vocês deixe de experimentar a graça de Deus. Fiquem atentos para que não brote nenhuma raiz venenosa de amargura que cause perturbação, contaminando muitos.
16 Ambo miki nawalami toŋge ma ipalulua tini potomule, ande ŋinde ma ara tia ndo. Aku mine nâ, ambo imege ŋana Maro Kindeni tia, ande ŋinde ma ara tia ndo. Muŋga, kinda timbunda Isaka natu Iso ŋandai imege ŋana Maro Kindeni ŋga. Iso nde Isaka natu nzâla-kulu kâ, kala tama ne kelekele rârâni nde i ne tona. Andeta zo toŋge putole ipu, kala ipile ŋinde ŋana ika kondo taitu nâ.
16 Vigiem para que ninguém seja imoral ou profano, como Esaú, que trocou seus direitos como filho mais velho por uma simples refeição.
17 Miki kasama tu muli, Iso ilo tu i tama Isaka ma itu nzâmbe papa i ŋana ikai kelekele arara ŋinde kâ. Andeta Isaka iveta mine tia. Iso ita pâta ŋana ikai kelekele ŋinde kâ, andeta nzâla toŋge ikeno ŋana ikai nzâmbe kâ, ande tia.
17 Como vocês sabem, mais tarde, quando ele quis a bênção do pai, foi rejeitado. Era tarde para que houvesse arrependimento, embora ele tivesse implorado com lágrimas.
18 Nia ndoyo, kinzi Isrel ŋgu silâ simo Sinai Tuu tini laiti. Ŋinde nde tâno ne tuu toŋge, ikura ŋana kinzi simora ku sitaŋo lâ mbalaunzi. Lâ zo ŋinde, kinzi simora yââ ŋalae tina ikeno tuu ŋinde tini tava kondoma ŋalae ndo. Aŋga lawea iyoka kaika lâ.
18 Vocês não chegaram a um monte que se pode tocar, a um lugar de fogo ardente, escuridão, trevas e vendaval,
19 Aku siloŋo tando ita, ku siloŋo kawa ŋgua toŋge ne sarawâŋa imâ panzi tona. Kinzi siloŋo ŋgua ŋinde lâ, aku siruru pâta. Mine kala sipai Mose tu, “Maka tinima pwâka tu kaloŋo ŋgua kaŋa mine kilo.”
19 ao toque da trombeta e à voz tão terrível que aqueles que a ouviram suplicaram que nada mais lhes fosse dito,
20 Kinzi siruru ndo ŋana ŋgua ŋinde Maro Kindeni iporo panzi. I nde iporo mine tu, “Ambo tamâta toŋge tâku simbi toŋge ma imâ laiti ku itaŋo tuu ŋine tini, ande miki ma mira nâ kasia i pâta imâte.”
20 pois não podiam suportar a ordem que recebiam: “Se até mesmo um animal tocar no monte, deve ser apedrejado”.
21 Kinzi simora mâsi ŋinde, aku siruru pâta kanaŋo. Aku Mose kala iruru mine nâ ku iporo tu, “Naŋa tiniŋgu ruru ŋalae tina”.
21 O próprio Moisés ficou tão assustado com o que viu a ponto de dizer: “Fiquei apavorado e tremendo de medo”.
22 Aŋga miki ŋandai kamâ kapâŋga tuu mine tini laiti ŋga. Miki nde kamâ kapâŋga Saion Tuu tini laiti, aku kapâŋga Maro Kindeni Via Tamwata ne lawea Jerusalem ikeno samba ilo. Kinzi aŋelo kambwaŋenzi ŋalae ndo nde sipasau lâ simo lawea ŋinde tava ndekâŋa nâ.
22 Vocês, porém, chegaram ao monte Sião, à cidade do Deus vivo, à Jerusalém celestial, aos incontáveis milhares de anjos em alegre reunião,
23 Aku miki kamâ kapâŋga pa Maro Kindeni ne tamâta nenzi pasauŋa. Kinzi nde simo sitogo i natu nzâla-kulu kâ mwasina, aku Maro Kindeni iŋgere tamâta ŋinde ŋanzi lâ pepa ikeno samba lawea ŋinde tini marumbu lâ. Miki kamâ kapâŋga Maro Kindeni tini laiti lâ, inani ma muli ipare nia panzi tamâta rârâni ŋana nenzi vetâŋa kâ. Aku miki kamâ kapâŋga pa kinzi tamâta pinde, kinzi ŋinde muŋga siveta vetâŋa ara lâ tâno kulu, ŋineŋga simâte, kala ŋine sipâŋga tamâta ara ndo lâ Maro Kindeni nao.
23 à congregação dos filhos mais velhos, cujos nomes estão escritos no céu, e a Deus, que é juiz de todos, aos espíritos dos justos no céu, agora aperfeiçoados,
24 Miki kamâ kapâŋga pa Yesu lâ, inani ikai nzâla piti pa Maro Kindeni tu ma iveta ŋgua pâŋa wasaseki kunzi tamâta. Aku miki kamâ kapâŋga pa see ŋinde Yesu muŋga ipaliŋi ŋana ivila kinda kâ, aku i see ŋinde ipole see ŋinde timbunda Abel nanayoni ipaliŋi lâ.
24 a Jesus, o mediador da nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala de coisas melhores do que falava o sangue de Abel.
25 Miki kapakatona sondo ŋga; miki ma kapu mulimi pa Maro Ŋalae kawa ŋgua ndimo. Nia ndoyo, Mose itula Maro Kindeni kawa ŋgua panzi Isrel ŋgu, andeta sipono taŋanzi ŋana ŋgua ŋinde kâ. Mose nde tamâta nâ, andeta muli ŋga kinzi tamâta ŋinde sikura tu sikâwa pa nia ŋgaŋe ku sipavea ŋana nenzi kiesaka ŋinde ne pareŋa-nia kâ, ande tia. Mine kala miki kalomi ŋgere sondo ŋga. Zo ŋine Maro Ŋalae tamwata itu ŋgua kaika pa kinda, aku i imo samba ilo. Ambo kinda ma tapu mulinda papa i, ande kinda ma takura tu takâwa ŋana nenda kiesaka ŋinde ne pareŋa-nia mâsi mana, a? Kinda ma takura tia ndo.
25 Tenham cuidado para não se recusarem a ouvir aquele que fala. Porque, se aqueles que se recusaram a ouvir o mensageiro terreno não escaparam, certamente não escaparemos se rejeitarmos aquele que nos fala do céu.
26 Lâ zo muŋgâŋa ŋinde, Maro Kindeni kawa ŋgua iririŋo tâno marumbuni lâ. Taitu kala ŋine i ipa ŋgua mine tu, “Zo toŋge kilo naŋa ma aveta tâno ririŋo ŋalae tina. Andeta tâno nâ ma ririŋo tia; naŋa ma aririŋo samba tona.”
26 Quando Deus falou naquela ocasião, sua voz fez a terra tremer, mas agora ele promete: “Mais uma vez, farei tremer não só a terra, mas também os céus”.
27 Maro Kindeni iporo ŋana “zo toŋge kilo”, aku ŋgua ŋinde itula pwataki tu lâ zo muli ŋinde, ande i ma izavarunzi kelekele rârâni muŋga ipulianzi ŋinde, aku ma naonzi tia lâ. Aŋga kelekele ndia ipatea tu ma izavaru tia, ande kelekele ŋinde nâ ma simo.
27 Isso significa que toda a criação será abalada e removida, de modo que permaneçam apenas as coisas inabaláveis.
28 Lâ zo muli, kinda ma takai koipu kuku Kirisi mine ku tamo nâ, aku sâ toŋge ma ikura tu iririŋo ŋinde, ande tia. Mine nde ara ŋana ma kawânda ndaŋge pa Maro Kindeni ku tapanea i sondo, itogo i tamwata ipatea tu ma taveta mine. Ara ŋana kinda ma tasuka i ŋa kâki ku tamege ŋana i kâ.
28 Uma vez que recebemos um reino inabalável, sejamos gratos e agrademos a Deus adorando-o com reverência e santo temor.
29 Ŋana tu ŋgua ŋine nde mao kanaŋo: “Kinda nenda Maro Kindeni nde itogo yââ kaika ŋalae tina ŋana izavaru kelekele kâ”.
29 Porque nosso Deus é um fogo consumidor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.