Marcos 14
Uwumbɔr aagbaŋ (XON) vs NTLH
1 N‑yoonn ngbaan, ni nan gur iwiin ilee, bi kuun ki ti ji njim mu bi yin mu ke Lakr‑jer aajim na. N‑yoonn ngbaan, le bi ŋmɔ boroboro u kaa kpa nnyɔk na. Le Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Uwumbɔr aakaal aamɔmɔkb nan kal ki kpokl baah ga ŋa pu ki loon chuu Yesu ki ku u na,
1 Faltavam dois dias para a Festa da Páscoa e a Festa dos Pães sem Fermento . Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 le ki bui tɔb ke, “Ti taa chuu u njim ngbaan aayoonn man. Ti yaa chuu u n‑yoonn ngbaan kan, kinipaak na ga ŋmɔ tijar.”
2 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
3 Tɔ, Yesu nan bi Betani aatiŋ ni, ki bi Simonn u nan ye ukɔndaan na do, ki ka ji tijikaar. Waah ka ji tijikaar kina na, le upii ubaa koo ni ki joo ni tulalee u kpa kidaak sakpen na, bi yin mu ke naad, ki bi kpalba nyaan u bi yin u ke alabasta na ponn ni. Upii ngbaan nan chuu gii kpalba ngbaan aaneen ni, ki di tulalee na mɔmɔk kpir Yesu aayil pu.
3 Jesus estava no povoado de Betânia, sentado à mesa na casa de Simão, o Leproso. Então uma mulher chegou com um frasco feito de alabastro , cheio de perfume de nardo puro, muito caro. Ela quebrou o gargalo do frasco e derramou o perfume na cabeça de Jesus.
4 Waah ŋa kina na, le bi ponn ni bibaa gee liŋuul, ki baa tɔb ke, “Ba ŋa u bii tulalee ngbaan kina?
4 Alguns que estavam ali ficaram zangados e disseram uns aos outros: — Que desperdício!
5 Ti ba ga ŋmaa di u kooh ki kan ilik ni jer iwiin ikui itaa aapal na, ki di tii bigiim.” Le bi ŋulni u pu.
5 Esse perfume poderia ter sido vendido por mais de trezentas moedas de prata , que poderiam ser dadas aos pobres. Eles criticavam a mulher com dureza,
6 Le Yesu bui bi, “Di cha u man. Ba ŋa ni muk u kina? U tun lituln li ŋan na le ki tii mi.
6 mas Jesus disse:
7 Bigiim ga li bi ni chee n‑yoonn mɔmɔk. Naah ga li ban ni ter bi buyoonn na kan, ni ga ŋmaa ter bi. Mma aan li bi ni chee n‑yoonn mɔmɔk.
7 Pois os pobres estarão sempre com vocês, e, em qualquer ocasião que vocês quiserem, poderão ajudá-los. Mas eu não estarei sempre com vocês.
8 U ŋa waah ga ŋmaa ŋa pu na la. U di tulalee ngbaan kpir m pu ki puen toor nwon ke bi ti sub mi la.
8 Ela fez tudo o que pôde, pois antes da minha morte veio perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
9 M tuk nimi mbamɔn la, baah ga moon tibɔnyaan tee nin chee itingbaan mɔmɔk ni na, bi ga len waah ŋa pu na ke binib li teer waabɔr.”Tifar ti bi joo ŋani naad aatulalee na|src="HK00117c.tif" size="col" ref="Mak 14.3-9"
9 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
10 Le Yesu aadidiliib kipiik ni bilee ponn ni ubaa, bi yin u ke Judas Iskariot, buen Uwumbɔr aatotoorninkpiib chee, ki ti tuk bi ke u ban u di Yesu ŋa biŋaal ni la.
10 Judas Iscariotes, que era um dos doze discípulos, foi falar com os chefes dos sacerdotes para combinar como entregaria Jesus a eles.
11 Baah ŋun kina na, le ni ŋa bi mpopiin. Le bi puu tipuur ke bi ga tii u ŋimombil. Le u ban nsan mu u ga di Yesu ŋa biŋaal ni na.
11 Quando ouviram o que ele disse, eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele. Assim Judas começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus.
12 Lakr‑jer aajim, buyoonn bi ga ŋmɔ boroboro u kaa kpa nnyɔk na aajan aawiindaal, bundaln bi ga kɔr upihbo na, le Yesu aadidiliib dan nan baa u ke, “Aa ban ke ti gor njim ngbaan aajikaar la chee ki tii si?”
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , em que os judeus matavam carneirinhos para comemorarem a Páscoa , os discípulos perguntaram a Jesus: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da Páscoa para o senhor?
13 Le u bui waadidiliib ponn ni bilee ke, “Ni li cha kitiŋ ngbaan ponn ni man. Ni yaa koo ki ponn ni kan, uja u tu nnyun na ga ton nimi nsan ponn ni.
13 Então Jesus enviou dois discípulos com a seguinte ordem:
14 Ni li dii u man, ki ti koo waah ga koo lidichal li ponn ni na, ki bui udichadaan ngbaan, ‘Umɔmɔkr bui ke u ni waadidiliib ga ji njim ngbaan aajikaar kiladiik ni?’
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar que o Mestre manda perguntar: “Onde fica a sala em que eu e os meus discípulos vamos comer o jantar da Páscoa?”
15 Le u ga mɔk nimi paacham aadisakpeŋ ki bi puun toor ki na. Ni gor njim ngbaan aajikaar nima chee ki tii timi.”
15 Então ele mostrará a vocês no andar de cima uma sala grande, mobiliada e arrumada para o jantar. Preparem ali tudo para nós.
16 Le bi siir, ki buen kitiŋ ngbaan ni, ki ti kan Yesu aah tuk bi ke bi ga kan pu na. Le bi gor njim ngbaan aajikaar.
16 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
17 Kijook aah joor na, le Yesu ni waadidiliib kipiik ni bilee na koo kidiik ngbaan ponn ni, ki kal ke bi ji.
17 Quando anoiteceu, Jesus chegou com os doze discípulos.
18 Baah bi ji na, le u bui bi, “M tuk nimi mbamɔn la, ni ponn ni ubaa ga kooh mi. Nimi bi bi ji m chee na ponn ni ubaa le ga ŋa kina.”
18 Enquanto estavam à mesa, no meio do jantar, ele disse:
19 Bisui nan bii. Le bi baa u ubaabaa ubaabaa, “Ni ye min la aa?”
19 Eles ficaram tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu, está?
20 Le u bui bi, “Nimi kipiik ni bilee bimina ponn ni ubaa le ga ŋa kina. Ni ye m ni unii u kpaan bi ji lisambil libaa ponn ni na la.
20 Jesus respondeu:
21 Min Unibɔn Aabo ga kpo ke naah ŋmee Uwumbɔr Aagbaŋ ponn ni ke m ga kpo pu na. Tibɔbir mu ga li bi uja u ga kooh mi na pu. Bi yaa kaa ba ma u kan, ni ba soor ki tii u.”
21 Pois o
22 Baah bi ji tijikaar na, le Yesu yoor boroboro, le ki doon Uwumbɔr, ki gii, ki di tii waadidiliib, le ki bui ke, “Gaa man. Maawon le na.”
22 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
23 Le u yoor kiyinyook, ki doon Uwumbɔr, ki di tii bi. Le bi mɔmɔk nyun.
23 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, e todos beberam do vinho.
24 Le u bui bi, “Maasin le na. Maasin pu, le Uwumbɔr puu tipuupɔln tii nimi. Binib pam aatunwanbir pu le maasin ngbaan ga nya.
24 Então Jesus disse:
25 M tuk nimi mbamɔn la, maan ki nyu ŋisubil aanyun ngbaan ki ti saa bundaln m ga ti nyu ŋisubil aanyunpɔm Uwumbɔr aanaan ni na.”
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
26 Le bi gaa Uwumbɔr aalahn, ki buen Olif aasui aajool paab.
26 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
27 Le Yesu ti bui bi, “Ni mɔmɔk ga san cha mi. Ni ŋmee Uwumbɔr Aagbaŋ ni ke, ‘Uwumbɔr ga ku upihdaan, le ipiih yaa.’
27 E Jesus disse aos discípulos:
28 Buyoonn Uwumbɔr ga fikr mi nkun ni na, le m ga loln ni pu nsan, ki buen Galilee.”
28 Mas, depois que eu for ressuscitado, irei adiante de vocês para a Galileia.
29 Le Piita bui u, “Bi mɔmɔk yaa san ki cha si kan, mma aan san cha si.”
29 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem!
30 Le Yesu bui u, “M tuk si mbamɔn la, kinyeek kimina, aa ga len nfum mutaa ke saa nyi mi le lelee aakooja nin wii.”
30 Mas Jesus lhe disse:
31 Le Piita po beenin len ke, “Bi yaa po ban bi ku m ni si kan, maan len ke maa nyi si.”
31 Mas Pedro repetia com insistência: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
32 Le bi ti fuu nibaa chee, bi yin nima chee ke Getsemane. Le u bui waadidiliib, “Kal do man, m buen ti mee Uwumbɔr.”
32 Jesus e os discípulos foram a um lugar chamado Getsêmani. E Jesus lhes disse:
33 Le u di Piita, ni Jems, ni Jɔnn buen. Le usui bii pam. Mpombiin ni nsuugar nan muk u sakpen.
33 Então Jesus foi, levando consigo Pedro, Tiago e João. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
34 Le u bui bi, “Nsui bii sakpen, ki ti nyaŋ. Ni wu ke nkun aah wu pu na. Kal do ki li lik man.”
34 e disse a eles:
35 Le u foor siib, ki doon kitiŋ lichichikr, ki mee Uwumbɔr ke ni yaa ga ŋmaa ŋa aan u taa ji falaa u choo na kan, u taa cha u ji falaa ngbaan,
35 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e pediu a Deus que, se possível, afastasse dele aquela hora de sofrimento.
36 ki bui ke, “Nte, aa ga ŋmaa ŋa tiwan mɔmɔk. Nyan mi falaa u choo na ni. Aa mu tee ŋa saageehn, ki taa ŋa maageehn.”
36 Ele orava assim:
37 Le u gir buen waadidiliib bitaa ngbaan chee, ki ti muin bi dɔ geen; le u bui Simonn Piita ke, “Simonn, aa dɔ geen la aa? Saa ŋmaa li ka lik kikurk kibaa aa?
37 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
38 Ni li ka lik man, aan ki li mee Uwumbɔr, aan ki taa koo ntɔŋ ni. Nisui ban ni li lik, le tiwon aa pɔɔ.”
38 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
39 Le u ki foor siib ki ti mee Uwumbɔr, ki ki bui u tibɔr tichachaan ngbaan,
39 Jesus foi outra vez e orou, dizendo as mesmas palavras.
40 le ki ki gir buen waadidiliib chee, ki ti muin bi ki dɔ geen la; ngeen nan joo bi sakpen. Le baa nyi baah ga len pu na.
40 Em seguida, voltou ao lugar onde os discípulos estavam e os encontrou de novo dormindo. Eles estavam com muito sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos. E não sabiam o que responder a Jesus.
41 Le u ki buen ti mee Uwumbɔr, ki ki gir ni taataa, ki ki muin bi dɔ geen; le u baa bi, “Ni beenin fuur ki dɔ geen la aa? Ni ŋeer a. N‑yoonn fuu a. U kooh min Unibɔn Aabo, ki di ŋa titunwanbirdam aaŋaal ni la.
41 Quando voltou pela terceira vez, Jesus perguntou:
42 Fii, ti li cha man. Lik, unii u kooh mi na peen ni a.”
42 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
43 Waah laa bi len kina na, le Judas u ye waadidiliib kipiik ni bilee ponn ni ubaa na fuu ni. Le kinipaak dii u. Bi nan joo kijaak aajum ni jagbaali mam. Bi nan nyan ni Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Uwumbɔr aakaal aamɔmɔkb, ni Juu yaab aaninkpiib chee la.
43 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes, pelos mestres da Lei e pelos líderes judeus.
44 Judas u kooh Yesu na, nan bui kinipaak ngbaan ke bi yaa ti kan u moor unii u aatakpiln na kan, uma le na. Bi chuu u mpɔɔn, ki di u buen.
44 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam e levem bem seguro o homem que eu beijar, pois é ele.”
45 Judas aah fuu ni na, le u kpaan buen Yesu chee, ki ti bui ke, “Umɔmɔkr,” le ki moor utakpiln.
45 Logo que chegou perto de Jesus, Judas disse: — Mestre! E o beijou.
46 Le bi chuu Yesu mpɔɔn pu.
46 Então eles pegaram Jesus e o prenderam.
47 Waadidiliib ponn ni ubaa nan yoor waajaak aajuk ki gaa per Uwumbɔr aatotoorninkpel aanaagbiija aatafal.
47 Mas um dos que estavam ali tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
48 Le Yesu baa binib bi dan bi nan chuu u na ke, “Ni joo kijaak aajum ni jagbaali mam ke ni nan chuu mi ke maah ye ufifiir le na aa?
48 Então Jesus disse para aquela gente:
49 Iwiin mɔmɔk m nan bi ni chee Uwumbɔr Aadichal ni, ki tuk binib Uwumbɔr aabɔr, le naa chuu mi. Tɔ, nimina ŋa ke ni gbiin Uwumbɔr Aagbaŋ aah len pu na la.”
49 Eu estava com vocês todos os dias, ensinando no pátio do Templo, e vocês não me prenderam. Mas isso está acontecendo para se cumprir o que as
50 Le waadidiliib mɔmɔk san cha u.
50 Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
51 Unachipɔɔn ubaa nan bi nima chee, ki pee likekepiln, ki paani Yesu pu. Le bi laan chuu unachipɔɔn ngbaan aakekeln.
51 Um jovem, enrolado num lençol, seguia Jesus. Alguns tentaram prendê-lo,
52 Le u san cha waakekeln, ki san cha uŋmeen.
52 mas ele largou o lençol e fugiu nu.
53 Le bi di Yesu buen Uwumbɔr aatotoorninkpel aadichal ni. Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Juu yaab aaninkpiib, ni Uwumbɔr aakaal aamɔmɔkb mu kuun ni nima chee.
53 Em seguida, levaram Jesus até a casa do Grande Sacerdote , onde estavam reunidos os chefes dos sacerdotes, alguns líderes dos judeus e alguns mestres da Lei.
54 Le Piita paa Yesu pu, ki bi dandar, le ki ti fuu Uwumbɔr aatotoorninkpel aachiln ni, ki koo, ki ti kal bikikiirb chee wol mmii.
54 Pedro seguiu Jesus de longe e entrou no pátio da casa do Grande Sacerdote. Ele sentou-se perto do fogo, com os guardas, para se esquentar.
55 Le Uwumbɔr aatotoorninkpiib ni bibɔjirb aaninkpiib mɔmɔk ban biseeraadam bi ga bii Yesu aan bi ku u na.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando encontrar alguma acusação contra Jesus a fim de o condenarem à morte. Mas não conseguiram nenhuma.
56 Le biseeraadam pam mɔln inyamɔn paan u, ki bii u. Baah len pu na, naa kpaan. Nima pu na, baa kan waataani.
56 Muitos diziam mentiras contra ele, mas as suas histórias não combinavam umas com as outras.
57 Le bijab bibaa fii sil, ki mɔln inyamɔn paan u, le ki bui ke,
57 Alguns se levantaram e acusaram Jesus com mentiras. Eles diziam:
58 “Ti ŋun u len ke u ga gbaa wii Uwumbɔr Aadichal li binib maa li na, ki ki maa liken li binib aa maa li na, iwiin itaa.”
58 — Nós ouvimos quando ele disse: “Vou destruir este Templo que foi construído por seres humanos e, em três dias, levantarei outro que não será construído por seres humanos.”
59 Le bijab bimina mu aah len pu na, naa kpaan.
59 Mesmo assim as suas histórias não combinavam umas com as outras.
60 Le Uwumbɔr aatotoorninkpel ngbaan fii sil bi mɔmɔk aanimbiin ni, le ki baa Yesu, “Saan len tibaa aa? Binib ngbaan aah bii si pu na, ti gbii aan taa gbii?”
60 Aí o Grande Sacerdote se levantou no meio de todos e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender dessa acusação?
61 Le Yesu si ŋmin, kaa len tibaa. Le Uwumbɔr aatotoorninkpel ki baa u, “Aa ye Kristo u ga gaa binib lii na aan saa ye? Aa ye Uwumbɔr u ti pak u na Aajapɔɔn aa?”
61 Mas Jesus ficou calado e não respondeu nada. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Você é o
62 Le Yesu bui ke, “M ye. Ni ga kan min Unibɔn Aabo ka Uwumbɔr aaŋangii wɔb. Ni ga kan m bi ntaalangbam ni paacham ki choo.”
62 Jesus respondeu:
63 Waah len kina na, le Uwumbɔr aatotoorninkpel chuu kar ubaa aawanpeenkaan, le ki bui ke, “Taa ki ban seeraadam. U di ubaa ŋaŋ Uwumbɔr la.
63 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Não precisamos mais de testemunhas!
64 Ni ŋun waah sii Uwumbɔr pu na. Ni dak kinye?”
64 Vocês ouviram esta blasfêmia contra Deus! Então, o que resolvem? Todos estavam contra Jesus e aí o condenaram à morte.
65 Le bi ponn ni bibaa piin ki bi teei timɔɔtan ŋani u pu, le ki di likekeln poo unimbil, ki gbaa u, ki baa u ke, “Ulau faa si?” Bikikiirb ngbaan mu nan gaa u ki gbaa u.
65 Então alguns começaram a cuspir nele. Cobriam o rosto dele, davam bofetadas nele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe! E também os guardas o pegaram e lhe deram bofetadas.
66 Piita aah nan bi lichiln ngbaan ni na, le Uwumbɔr aatotoorninkpel aanaagbiipii ubaa dan
66 Pedro ainda estava lá embaixo no pátio, quando apareceu uma das empregadas do Grande Sacerdote .
67 ki nan kan Piita bi wol mmii. Le u lik u mbamɔm, le ki bui u, “Aa mu nan bi Yesu u ye Nasaref aatiŋ aanii na chee.”
67 Ela viu Pedro se esquentando perto do fogo, olhou bem para ele e disse: — Você também estava com Jesus de Nazaré.
68 Le Piita nee, ki bui u, “Maa bee saah len pu na aatataa,” le ki nyan lipaal kikaakpaak ponn ni. N‑yoonn ngbaan le ukooja wii.
68 Mas ele negou, dizendo: — Eu não o conheço. Não sei do que é que você está falando. E saiu para o corredor. Naquele momento, o galo cantou.
69 Le unaagbiipii ngbaan ki kan u, le ki bui binib bi si nima chee na ke, “Umina ye Yesu aadidiliib ponn ni ubaa la.”
69 Quando a empregada viu Pedro ali, começou a dizer aos que estavam perto: — Este homem é um deles.
70 Le Piita ki nee lelee.
70 Mas ele negou outra vez. Pouco depois, as pessoas que estavam ali disseram de novo a Pedro: — Não há dúvida de que você é um deles, pois você também é da Galileia.
71 Le Piita puu Uwumbɔr, ki bui ke, “Maa nyi naah len unii u na. M yaa mɔn nnyamɔn kan, Uwumbɔr daa ntafal.”
71 Aí Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem de quem vocês estão falando! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade!
72 Libuul ngbaan ni, le lelee aakooja wii. Le Piita teer ke Yesu ba bui u ke, “Aa ga len nfum mutaa ke saa nyi mi le lelee aakooja nin wii.” Piita aah teer kina na, le u wii pam.
72 Naquele instante o galo cantou pela segunda vez, e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante duas vezes, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro caiu em si e começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.