Lucas 22

Uwumbɔr aagbaŋ (XON) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 N‑yoonn ngbaan, naa nan ki daa ke bi ji Lakr‑jer aajim, ki ŋmɔ boroboro u kaa kpa nnyɔk na.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Le Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Uwumbɔr aakaal aamɔmɔkb nan kpokl baah ga ŋa pu ki ku Yesu na. Bi mu nan san binib na ijawaan.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Le kinimbɔŋ koo Judas Iskariot aasui ni. Judas nan ye Yesu aadidiliib kipiik ni bilee na ponn ni ubaa.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Kinimbɔŋ aah koo Judas aasui ni na, le u buen Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Uwumbɔr Aadichal aakikiirb aaninkpiib chee, u ti kpokl bi waah ga ŋa pu ki di Yesu ŋa biŋaal ni na.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Le bi nan kpa mpopiin, ki puu tipuur ke bi ga tii u ŋimombil.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Le u kii, ki ban nsan mu u ga di Yesu ŋa biŋaal ni, buyoonn kinipaak ngbaan aa bi u chee na.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Lakr‑jer aajim, buyoonn bi ga ŋmɔ boroboro u kaa kpa nnyɔk na aawiin mu daal bi ga kɔr upihbo na,
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 le Yesu bui Piita ni Jɔnn, “Li cha ti gor njim ngbaan aajikaar aan ti ji.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Le bi baa u, “Aa ban ke ti gor ti la chee?”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Le u bui bi, “Ni yaa koo kitiŋ ngbaan ni kan, uja u tu nnyun na ga ton nimi nsan ponn ni. Ni li dii u man, ki ti koo waah ga koo lidichal li ponn ni na,
10 Jesus respondeu:
11 ki bui udichadaan na, ‘Umɔmɔkr bui ke u ni waadidiliib ga ji njim ngbaan aajikaar kiladiik ni?’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Le u ga mɔk nimi paacham aadisakpeŋ ki bi puen toor ki na. Ni gor njim ngbaan aajikaar nima chee.”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Le bi buen, ki ti kan Yesu aah tuk bi ke bi ga kan pu na. Le bi gor njim ngbaan aajikaar.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Tijikaar aajim yoonn aah fuu ni na, le Yesu ni waadidiliib dan nan kal.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Le u bui bi, “Nnimbil nan man ke m ni nimi kpaan ji njim mue waahr aan m nin ji maafalaa ngbaan.
15 e lhes disse:
16 M tuk nimi la, maan ki ji njim mue ki ti saa buyoonn Uwumbɔr ga nan ŋa mu aah mɔk pu na waanaan ni.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Yesu nan yoor kiyinyook, le ki doon Uwumbɔr, le ki bui bi, “Gaa man ki yakr tɔb.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 M tuk nimi la, maan ki nyu ŋisubil aanyun ngbaan ki ti saa buyoonn Uwumbɔr aanaan ga fuu ni na.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Le u yoor boroboro, le ki doon Uwumbɔr, ki gii, ki di tii waadidiliib ki bui bi, “Maawon le na. Nimi aatunwanbir pu le m tii tiwon tee. Ni li ŋmɔ kina aan ki li teer mbɔr.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Baah jin tijikaar ngbaan ti doo na, le u yoor kiyinyook, ki doon Uwumbɔr, ki di tii bi, le ki bui bi, “Tiwanyukaan ngbaan ye maasin aamɔkl la. Maasin ga nya nimi aatunwanbir pu la. Maasin pu, le Uwumbɔr puu tipuupɔln tii nimi.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 “Lik, unii u ga kooh mi na, m ni uma le aaŋaal kpaan bi lisambil ni na.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Min Unibɔn Aabo ga sil kpo, Uwumbɔr aah nan len ke m ga kpo pu na. Tibɔbir mu ga li bi uja u ga kooh mi na pu.”
22 Pois o
23 Le waadidiliib baa tɔb, “Ti ponn ni, ulau ga tee ŋa kina?”
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Tɔ, Yesu aadidiliib nan kpak tɔb kinikpakpak ke ulau tee ye uninyuun bi ponn ni.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Le u bui bi, “Dulnyaa wee ni aanibol aabɔrb yoor bibaa paacham la. Binib bi kpa tininkpir na, baanib yin bi baateterb la.
25 Então Jesus disse:
26 Nimi, ni taa li bi kina man. Unii u ye uninyuun ni ponn ni na kan, u ŋa ubaa ke uwaatiir na. Unii u ye usaloln na kan, u ŋa ubaa ke nimɔk aatutunn na.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Unii u ŋa tijikaar na, ni unii u ji na, ŋma jer uken? Naa ye unii u ji na aa? Mma kan, m bi ke ututunn na le ni ponn ni.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 “Tɔ, maah bi ntɔŋ ni na, nimi le sil nchaŋ ni.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 M ga ŋa nimi bibɔrb ke Nte Uwumbɔr aah ŋa mi ubɔr pu na.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Le ni ga ji tijikaar ki nyu nnyun m chee maanaan ni, ki kal ŋibɔrjal pu, ki ji Israel yaab aanibol kipiik ni ŋilee tibɔr.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Le Yesu bui Simonn Piita, “Simonn, Simonn, lik, kinimbɔŋ kan nsan ke ki tɔŋ nimi, aan ni lir.
31 Jesus continuou:
32 Le m mee Uwumbɔr tii si, aa taa di cha maasan. Aa yaa ki gir ni ki nan dii mi kan, pɔɔn aanaabitiib aataakpab.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Le Piita bui u, “Ndindaan, m ga ŋmaa kpaan aa chee kiyondiik ni. M ni si ga ŋmaa kpaan ki kpo.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Le Yesu bui u, “Piita, m tuk si la, din, aa ga len nfum mutaa ke saa nyi mi, le ukooja nin wii.”
34 Então Jesus afirmou:
35 Tɔ, Yesu nan baa bi, “Maah nan tun nimi ki nan bui nimi ke ni taa li joo ŋimombil aataakɔr, ki taa li joo litaakɔr mu, ki taa li joo ŋinaatak na, ni nan lann nibaa aa?”
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Le u bui bi, “Dandana wee, naa ki bi ke naah nan bi pu na. Unii u kpa ŋimombil aataakɔr na kan, u li joo li. Unii u kpa litaakɔr mu na kan, u li joo li. Unii u kaa kpa kijaak aajuk na kan, u di waabɔkul kooh, ki daa kibaa.
36 Então Jesus disse:
37 M tuk nimi la, ni ŋmee Uwumbɔr Aagbaŋ ponn ni ke bi ga ŋa mi ke baah ŋani titunwanbirdam pu na. Le bi ga sil ŋa mi kina. Baah nan ŋmee maabɔr pu na, ni mɔmɔk bi gbiini la.”
37 Pois as
38 Le bi bui u, “Ndindaan, lik, ti kpa kijaak aajum mulee la.”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Le u nyan nima, le ki buen Olif aasui aajool paab, waah chaa nima n‑yoonn mɔmɔk pu na. Waadidiliib mu dii u.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Waah ti fuu nima chee na, le u bui bi, “Ni li mee Uwumbɔr man, aan ki taa koo ntɔŋ ni.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Le u siir cha bi, ki foor siib, le ki gbaan kitiŋ ki mee Uwumbɔr ke,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 “Nte, ni yaa ye saageehn kan, nyan mi falaa u choo na ni. Tɔ, ŋa saageehn, ki taa ŋa maageehn.”
42 dizendo:
43 Le Uwumbɔr aatuun nyan ni paacham ki dan u chee ki nan pɔɔk utaakpab.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Le Yesu aasui ponn ni wu ki ti nyaŋ. Le u ki mee Uwumbɔr linimaln. Le kitotoŋ naa u, ki ye nsin ki tuu lir kitiŋ.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Le u mee Uwumbɔr ti doo, le ki fii, ki gir buen waadidiliib chee, ki ti mui bi dɔ geen, mpombiin pu.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Le u baa bi, “Ba ŋa ni dɔ geen? Fiin, ki li mee Uwumbɔr man, aan ki taa koo ntɔŋ ni.”
46 E disse:
47 Waah laa bi len kina na, le kinipaak fuu ni bi chee. Judas u ye waadidiliib kipiik ni bilee ponn ni ubaa na, loln kinipaak ngbaan pu nsan, le ki buen Yesu chee ke u moor utakpiln.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Le Yesu baa u, “Judas, aa moor ntakpiln ke aa kooh min Unibɔn Aabo oo?”
48 Mas Jesus disse:
49 Yesu aadidiliib aah kan ke binib ngbaan ban bi chuu u na, le bi baa u, “Tidindaan, ti di kijaak aajum jan bi ii?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Le waadidiliib ponn ni ubaa di kijaak aajuk ki gaa per Uwumbɔr aatotoorninkpel aatutunn aatafagiir.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Le Yesu bui bi, “Di cha kina man,” le ki di uŋaal meeh utafal le ki cha li pɔɔk.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Le Yesu baa Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Uwumbɔr Aadichal ni aakikiirb, ni Juu yaab aaninkpiib bi dan bi nan chuu u na, “Ni joo kijaak aajum ni jagbaali mam ke ni nan chuu mi, ke maah ye ufifiir le na aa?
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 M nan bi ni chee Uwumbɔr Aadichal ni iwiin mɔmɔk, le naa nan chuu mi. Tɔ, dandana wee le ye n‑yoonn mu Uwumbɔr siin ki tii nimi ni kinimbɔŋ ki tun mbɔmbɔɔn aatuln na.”
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Le bi chuu Yesu ki di u buen Uwumbɔr aatotoorninkpel aadichal ni. Le Piita paa u pu ki bi dandar.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Le bi tuur mmii lichiln ngbaan ni, ki ka gob mu. Piita mu nan ti kal bi chee ki ka bikaasisik ni.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Mmii aah woln unimbil wɔb na, le usapɔɔn u ye ututunn na kan u, ki ka lik u sulm, le ki ti bui ke, “Uja umina mu nan bi Yesu chee.”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Le u nee, ki bui u, “Upii, maa nyi u.”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Le ni kpee siib, le unii uken mu kan u, ki mu bui u, “Aa mu ye bi ponn ni ubaa la.”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Le ni ki kpee siib, le uja uken bui ke, “Ni ye mbamɔn, uja wee mu nan bi u chee. U mu ye Galilee aatiŋ aanii la.”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Le Piita bui u, “Uja, maa nyi saah len pu na aatataa.”
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Tidindaan nan fenn ki lik Piita. Le Piita teer Tidindaan aah ba tuk u pu na ke, “Din, aa ga len nfum mutaa ke saa nyi mi le ukooja nin wii.”
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Le Piita nyan lipaal, ki ti wii pam.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Le bijab bi joo Yesu na ŋa u mbɔnyun, le ki gbaa u,
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 ki di likekeln poo unimbil, le ki baa u, “Uwumbɔr aabɔnabr, ulau faa si?”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 le ki seei u ŋisiibil pam.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Ki woln kitaak kichakpiik ni, le Juu yaab aaninkpiib, ni Uwumbɔr aatotoorninkpiib, ni Uwumbɔr aakaal aamɔmɔkb kuun ni tɔb chee, le ki di Yesu siin binimbiin ni,
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 le ki baa u, “Aa ye Kristo u ga gaa timi lii na aa? Tuk timi.”
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 M mu yaa baa nimi mbaan kan, naan giin tii mi, [kaan di mi lii.]
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Dandana ki joo cha, min Unibɔn Aabo ga kal Uwumbɔr u yeh mpɔɔn mɔmɔk na aaŋangii wɔb.”
69 Mas de agora em diante o
70 Le bi mɔmɔk baa u, “Aa ye Uwumbɔr Aajapɔɔn la aa?”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Le bi bui ke, “Taa ki ban seeraadam. Timi tibaa ŋun waah len umɔb ni pu na.”
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.