Atos 27
Ngoni Bible Version Translation Project (XNJ) vs ARC
1 Pevamali kuvika mpangu wa lugendu lwa tete kuhamba Italia, Pauli pamonga na vafungwa vangi vagotoliwi pahi pa ulonda wa Juliasi mweavi Mkulu wa msambi wa manjolinjoli pagati ya chikundi chechikemelewa “Chikundi cha Augusti.”
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 Tayingili muwatu wewahuma ku Adilamito wewavedukila mumbwani ya miji ya Asia. Kangi tawukili pamonga na mkolonjinji wa Makedonia kuhuma Tesalonike liina laki Alistako.
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Chilau yaki tahikili kumbwani ya Sidoni. Juliasi amhengili lipyana Pauli kwa kumyidakila avalola vankozi vaki na kupata vindu vyaaganili.
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 Kuhuma kwenuko, tagendili mumhana mwa chisiwa cha Kuplo ndava ya kuyepa mpungu wewabuma kuhuma kulongolo yitu.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Kangi takupwiki nyanja ya upandi wa Kilikia na Pamfulia, tahikili Mula muji wa Lukia.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Penapo Mkulu wa msambi yula, aukolili watu wewihuma ku Alekisandalia na kuhamba ku Italia, ndi akatiyingisa mugati.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 Tagendili mbolimboli mulukumbi lwa magono gamahele cha kutyalatyala neju tahikili papipi na muji wa Nido. Ndava ya mpungu wewatikang'ayi kuhuma kulongolo ndi tikahamba lumonga upandi wa Kilete kuhamba pandu pa yeyikemiwa Salimone.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 Tapitili mumhana ya mbwani kwa kutyalatyala na kuhika pandu pepikemelewa “Bandali ya Bwina,” Papipi na muji wa Lasea.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 Lukumbi lwamahele lwamali kupita, hati magono ga kujihinisa chakulya gamaliki. Hinu vayogwipi neju lugendu lwa muwatu. Pauli akavajovela malovi aga.
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 “Mwavagosi, nihololela kuvya lugendu lwitu yati wivya na mang'ahiso na kuyagisa lepi ndava ya ndwika na watu ndu, nambu mewa na wumi witu.”
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 Nambu Mkulu wa manjolinjoli yula akasadika neju malovi ga mgendesa watu na ga mkolo watu, kuliku malovi ga Pauli.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 Hinu ndava bandali yeniyo yavi lepi nafwasi ya bwina kutama lukumbi lwa mbepu. Ndi vamahele pagati yavi vayidakilini kuwuka penapo na kuhamba mbaka Foinike ngati yihotoleka na kutama kwenuko mkulukumbi lwa mbepu. Bandali ya Kilete yeyihamba kwelihumila lilanga na kusini kwelitipama lilanga.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 Hinu, mpungu wa bwina pawatumbwili kubuma, vene vakahololela kuvya mpangu wavi wihotoleka, hinu vakahuta nanga vakatumbula lugendu kuni vigendesa watu papipi na mbwani ya Kilete.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 Kwakona vangahika patali, mpungu ukali weukemiwa “Mpungu Eulokilo.” Watumbwili kubuma kuhuma muchisiwa.
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 Mpungu waukang'ili watu, wene wahotwili lepi kukangamala nawu, ndi taulekili mpungu uyikang'ayi.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 Na petapitayi pachisiwa chidebe chechikemiwa Kauda, tatyalityali nambu tahotwili kuukunga mtumbwi wa watu.
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 Vanalihengu va muwatu pevamali kuyigisa mtumbwi wula mugati, ndi vakaukunga nyosi kwa makakala. Vayogwipi kukwama pa lilundu la masavati ga papipi na mbwani ya ku Libya, vakahelesa nyosi na kuleka watu wikang'iswa na mpungu.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 Mpungu na manji gatimbungini na pachilau yaki, vakatumbula kutaga ndwika munyanja.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 Na ligono la datu vakatumbula kutaga vindu vya watu kwa mawoko gavi vene.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Mu magono gamahele valiwene lepi lilanga amala ndondo, mpungu na manji vyayendalili kutimbugana neju, kuhuvalila kwa kusanguka gavamaliki.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 Pavatamili magono gamahele changalya, Pauli akayima pagati yavi akajova, “Vamtopeswa, mbanga kuvya muniyuwanili malovi gangu ga kuleka kuwuka Kilete, ngatiyepili mang'ahiso ago pamonga na kuyagisa vindu ivi.
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 Nambu hinu nivayupa mjikangamalisa mtima, muni kawaka hati mundu mmonga mweiyagisa wumi waki, nambu watu wene ndi wewiyaga.
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 Ndava muni golo kilu Mtumu wa kunani kwa Chapanga, kuhuma kwa Chapanga mwenikumuhengela, anihumalili,
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 akanijovela, ‘Pauli, kotoka kuyogopa! Yikukugana kuyima palongolo ya Nkosi wa ku Loma, Chapanga mwene yimganisi, ndi kwa ubwina waki akuvasangula wumi wa voha mulugendu lwinu.’
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 Hinu vamtopeswa, mjikamngamalisa mtima ndava muni nikumsadika Chapanga kuvya givya mewawa ngati chenijoviwi.
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 Nambu yikutigana kutagwa kundumba ya chisiwa chimonga.”
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 Ligono la kumi na mcheche kilu manji pagatumbwili kutimbugana tikanga'iswa kuni na kula munyanja ya Adilia. Pagati ya kilu vanalihengu muwatu vaholalili kuvya papipi na pandumba.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 Vakalonda utali wa pahi wa nyanja kwa kuhelesa nyosi yeyakungiwi chindu chechitopa, vapatili utali wa mita alobaini. Na pavapimili kavili mwanakandahi vapatili utali wa mita selasini.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 Ndava ya kuyogopa kukwama mumatalau ndi vakahelesa nanga mcheche za upandi mumbele mwa watu, vakamuyupa Chapanga kwicha kanyata.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 Vanalihengu va muwatu, vaganili kutila ndi vamali kuhelesa mtumbwi wavi mumanji, vakongayi kuvya vihamba kulongolo kuhelesa nanga za muwatu.
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 Nambu Pauli amjovili Mkulu wa msambi yula pamonga na manjolinjoli vangi, “Vanalihengu ava ngati vitama lepi mugati ya watu, yati mwisanguliwa lepi.”
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Penapo ndi manjolinjoli vala vakadumula nyosi zezakamwili mtumbwi wula, vakauleka uhamba na manji.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Papipi na hamba kucha, Pauli akavayupa voha valyayi chakulya, “Lelu ndi ligono la kumi na mcheche vavili na wogoyi lukumbi lwoha ulo mwangalya chindu.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 Hinu, nikuvayupa mlyayi chakulya muni mukuchigana muhotola kulama, Muni kawaka hati luyunju lumonga wa mitu yinu lweluyaga.”
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Peamali kujova malovi ago, Pauli akatola libumunda, akamsengusa Chapanga palongolo yavi voha akametula akatumbula kulya.
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 Kangi voha vakasindimala mtima, navene mewa vakalya chakulya.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 Mugati ya watu wula tavi vandu miya zivili na sabini na sita.
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 Pevamali kulya na kuyukuta kila mundu, ndi vapungwizi utopa kwa watu, kwa kutaga nganu munyanja.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Kwapachili, vanalihengu vala vaumanyili lepi mulima wula, ndi vayiwene ndumba yeyivi papipi na manji, vakajovesana vayegeka watu kwenuko ngati yihotoleka.
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 Ndi, vakadumula nanga na kuzileka munyanja, mewa vakahuta nyosi za kugendesela watu, kangi vakatola chitambala chimonga kulongolo kukinga mpungu, vakahamba kundumba.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Nambu vahikili pamngonganu wa manji, na watu wakwamili, upandi wa kulongolo wajwigwimi mumasavati changali kunyugusika. Upandi wa mumbele wa watu watumbwili kudenyekana hipandi hipandi ndava kukang'wa na mpungu ga manji ga kutimbugana.
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 Manjolinjoli vavi na mpangu wa kuvakoma vafungwa voha ndava ya kuyogopa kuvya vihotola kusambalila mbaka kundumba na kutila.
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 Nambu Mkulu wa msambi yula aganili kumsangula Pauli, avabesili valeka mpangu wavi. Akalagiza vevimanya kusambalila vahumba kuhuma muwatu na kusambalila mbaka kundumba,
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 na vevasigalili vajisangula kwa kukamulila mbau amala chipandi cha watu weudenyiki, ndi tavoha tahikili tavamumi kundumba.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.