Atos 10
Ngoni Bible Version Translation Project (XNJ) vs VC
1 Pamuji wa Kaisalia kwavili na mundu mmonga liina laki Kolineli, mwene avi mkulu wa manjolinjoli va chikundi chechikemelewa “Msambi wa Italia.”
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Mwene avi mundu mbwina, mwene pamonga na lukolo lwaki voha vamuyupayi Chapanga. Ahengayi mambu gamahele ga kuvatangatila vangangu va Vayawudi na kumuyupa Chapanga magono goha.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Ligono limonga lukumbi lwa saa tisa ya muhi awene maono hotohoto, Mtumu wa kunani kwa Chapanga akumbwelela na kumjovela, “Kolineli!”
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Kolineli akamlolokesa takataka cha wogohi Mtumu wa kunani kwa Chapanga yula, ndi akamkota “Chivii kyani Bambu?”
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Hinu, uvatumayi vandu ku Yopa vakamtola mundu mmonga liina laki Simoni. Ndi mewa ikemelewa Petili.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Mwene ndi myehe munyumba ya Simoni, mundu mweitendelekela vindu vya chikumba. Nyumba yaki yivii pamuhana ya nyanja.”
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Mtumu wa kunani kwa Chapanga yula peawukili, Kolineli akavakemela vatumisi vavili va nyumba na mmonga wa manjolinjoli vaki mweakumyidakila Chapanga.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Peavadandaulili mambu goha gegahumalili, akavatuma ku Yopa.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Chilau yaki, lukumbi lwa saa sita ya muhi, vandu avo vadatu mulugendu lwavi, papipi kuhika ku Yopa, Petili akakwela kunani ya nyumba kumuyupa Chapanga.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Njala yamvinili, akanogela kulya. Nambu chakulya pachatendelekewayi mwene akalola maono.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Awene kunani kwa Chapanga kudinduliwi na chindu ngati shuka yivaha yihuluswa pahi, kuni yikamuliwi pandi zoha mcheche za mulima.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Na mugati ya shuka yila mwavi hinyama ndalindali, hinyama ya magendelu mcheche na hinyama yeyilandala pamulima na videge vyevimbululuka.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Akayuwana lwami lukumjovela, “Petili, yimuka hinja na ulyayi.”
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Nambu Petili akamyangula, “Lepi Bambu! Nene katu niwonjili lepi chindu chochoha changayidakiliwa kulya.”
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Nambu lwami lula lukamuyila kavili, “Lukamjovela vindu vyeaviyidakiliwi na Chapanga kulya, kotoka kuvikelamela vihakau.”
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Lijambu lila lahengiki mala zidatu, kangi shuka yivaha yila yikawuyiswa kanyata kunani kwa Chapanga.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Petili peavi akona ikangasa maono gala mana yaki kyani, hinu vandu vala vevatumwili na Kolineli pevamanyiswi nyumba ya Simoni, vakahika pamlyangu.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Vakahodisa kwa lwami, “Vakakota kuvya kuna myehe mweitama apa ikemiwa Simoni Petili?”
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Petili pealinga kuhololela mana ya maono gala, Mpungu Msopi akamjovela, “Yuwanila! Vavi vandu vadatu vakukulonda.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Huluka kanyata na ulongosana nawu kuhamba changali mtahu, muni nene ndi mwenivatumili.”
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Hinu, Petili akahuluka pahi, akavajovela vandu vala, “Mwemukunilonda ndi nene. Ndava kyani munibwelili?”
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Vene vakamyangula, atitumili “Kolineli mkulu wa manjolinjoli, mundu mbwina, mweakumuyupa Chapanga, itopeswa na Vayawudi. Ajoviwi na mtumu wa Kunani kwa Chapanga akumgongolela kunyumba yaki, muni ayuwana chochoha chila cheukumjovela.”
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Petili akavakemela mugati mula, akavapela pandu pa kugona kilu yila.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Ndi pamalau yaki vakahika pamuji wa Kaisalia. Kolineli avi mukuvalindila mwene na vanalukolo lwaki pamonga na vankozi veavagongolili.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Petili peavi mukuyingila Kolineli akahamba kumkumbatila cha uganu, akamfugamila mumagendelu gaki akamgundamila.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Nambu Petili akamuyinula, akamjovela, “Yima, muni nene namundu ngati veve.”
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Petili na Kolineli viyingila mugati, kuni vilongela ndi vavakolili vandu vamahele vakonganiki.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Petili akavajovela, “Mwavene mmanyi hotohoto, kuvya Myawudi abesiwi na malagizu kwa njila ya kumuyupa Chapanga yaki kutangatilana na mundu angali kuvya Myawudi, amala kumgendela nambu Chapanga anilangisi nene kuvya nakuyidakiliwa kumkemela mundu yoyoha iganikiwa lepi amala mhakau.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Ndava ya yeniyo, pamwakanikemili nibweli changali mtahu. Hinu munijovela munikemelili kyani?”
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Kolineli akayangula, “Magono gadatu gamumbele, lukumbi lwa saa tisa ya muhi, nene navi muchumba changu kumuyupa Chapanga. Chigafula namuwene mundu mweawalili nyula zezing'asima neju, ayimili palongolo yangu,
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 anijovili, Kolineli! Chapanga ayuwini chewiyupa pamonga na teta zaku kwa vangangu.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Hinu uvatuma vandu vahamba ku Yopa, vakamkemela mundu mmonga liina laki Simoni mweikemelewa mewa Petili. Mwenuyo avili kunyumba ya Simoni, mundu mweitendelekela vindu vya chikumba, nyumba yaki yivii pamumhana ya nyanja.
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Ndi kanyata navatumili vajumbi kwaku, wamwene ukitili chabwina kubwela. Tavoha apa tivii palongolo ya Chapanga, ndava ya kukuyuwanila chindu chochoha cheakulagizi Bambu utijovela.”
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Kangi Petili akatumbula kujova, “Hinu nimanyili kuvya Chapanga ibagula lepi.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Nambu mundu yeyoha mumulima mweiyupa na kuhenga gakumganisa Chapanga yati iyidakiliwa namwene.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Umanyili ujumbi wula Chapanga weavapelekili vandu va ku Isilaeli, ikokosa Lilovi la Bwina lelileta uteke kwa njila ya Yesu Kilisitu mwene ndi Bambu wa voha.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Mwavene mumanyili lijambu lelahumalili pamulima woha wa Vayawudi kutumbula ku Galilaya Yohani peamali kukokosa ndava ya ubatizu.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Mwimanya kuvya Chapanga cheamhagwili Yesu wa ku Nazaleti, ndi akammemesa Mpungu Msopi na kumpela makakala. Chapanga avi pamonga nayu, mwene ahambili kila pandu kuhenga gabwina na kuvalamisa vandu voha vevang'aiswi na Setani.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Tavete tagawene mambu goha geagahengili pamulima wa Vayawudi na muji wa ku Yelusalemu. Vamkomili na kumvamba munjila ya msalaba.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Nambu Chapanga amyukisi pagamaliki magono gadatu kuhuma kwa vevafwili. Akaloleka hotohoto,
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 awonikini lepi kwa vandu voha, nambu kwa tete ndu tetamali kuhaguliwi na Chapanga kuvya vetagawene. Ndi tete vetalili na kunywelela pamonga nayu peamali kuyuka kwaki.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Atilagazili kuvakokosela vandu voha Lilovi la Bwina na kuvajovela kuvya mwene ndi mweahaguliwi na Chapanga, kuvya mhamula wa vandu vevavili mumi na vandu vevafwili.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Vamlota voha va Chapanga vijova ndava yaki kuvya mundu yoyoha mweakumsadika Yesu, yati ilekekeswa kumbudila Chapanga, paliina laki.”
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Petili pavi akona ilongela malovi ago, Mpungu Msopi akavahelelela vandu voha vevayuwanila ujumbi wula.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Vayawudi vamsadika vevabweli pamonga na Petili kuhuma ku Yopa, vakangisi kulola Chapanga avamemisi njombi ya Mpungu Msopi vandu vangali Vayawudi.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Muni vavayuwini vilongela kwa muluga za chiyehe kuni vakumulumbalila Chapanga. Kangi Petili akajova,
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 “Vandu ava vampokili Mpungu Msopi ngati tete. Wu, avi mundu yoyoha, mweakuvabesa vakotoka kubatiziwa na manji?”
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Ndi akalagiza vabatiziwa kwa uhotola wa Yesu Kilisitu, kangi vakamuyupa Petili atama nawu magono nunuyu.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.