1 Coríntios 15
'Re ĩhâimana u'âsi mono zadawa wasu'u (XAVNT) vs AAI
1 Ĩ̱sisãnawã norĩ, ãne wa za duré ãma aipo're pu'u za'ra wa'wa. Duréihã Zezusihi wasu'uwẽ na, wa tô te aima 're rowasu'u za'ra wa'wa. Taha zarina, ma tô oto asima ĩwẽ za'ra wa'wa, asiptete sina ãma 're anomro u'âsi aba mono da oto.
1 Taitu, boun i akokok tur gewasin abinan kwanowar, imaim yawas kwabai, naatu imaim kwabatabatkikin isan nuhi akukusib.
2 Ãhã wasu'uwẽ hã te aima ãma 're ĩwasu'u za'ra wa'aba mono zé hã, asiptete sina 're sazei utõrĩ za'ra wa'aba mono õ wapsi, te za 'Re ĩhâimana u'âsi mono te te 're asõ'reptu za'ra wa'aba mono zé hã asina 're ĩ'uwaimrami za'ra wa'aba mo. Tane nherẽ, ãté 'Re ĩhâimana u'âsi mono, asina 're umnhasi uptabi za'ra wa'aba mono õ wamhã, te te 're ĩ'asõ'reptu za'ra wa'aba mono zé hã asina 're uwaimrami za'ra wa'aba mono õ di za.
2 Iti tur gewasinamaim kwa iyawasi, imih tur abinan kwanonowar kwanabubukikin, baise men kwanabubukikin kwa a baitumatum boro nan yabin en namatar.
3 — ausente —
3 Ayu abisa abaib i kwa isa aya’abun, naatu nati tur ana’an gagamin i iti, Keriso it ata bowabow kakafin isan morob, Bukamaim eo na’atube.
4 — ausente —
4 Hibai hin hubemaim hiyai, veya tounu ufunamaim misir maiye, Bukamaim eo na’atube.
5 Tawamhã Zezusi hã hâiwa'utu pari, Pedruhu ma, ma tô sihâi'ré. Taha pari, ma tô duré tizadawa wasu'u'wa norĩ ma zama sihâi'ré za'ra, 12 na aré ĩsiré 're ĩnomro mono norĩ ma hã.
5 Peter isan irerereb, imaibo tur abarayah nah 12 isah irerereb.
6 Taha parimhã, ma duré tizazei'wa norĩ nho'a sihâi'ré, 500 na ĩhâiba za'ra norĩ nho'a, aihĩni siré si'ubumroi ré. Ta norĩ hã te zahadu dâ'â ãna 're hâimana za'ra. Ni'wam norĩ si, ma tô tidâ'â za'ra, umro na.
6 Nati ufunamaim veya ta’imon wanawanan ana bai’ufununayah etei 500 tafanamaim auman isah irerereb, moumurih na’in i boun yawasih tema’am baise afa i himorob.
7 Taha pari, ma tô duré Ti'aduhu ma sihâi'ré. Taha za'u si, ma duré dama ĩsadawa wasu'u'wa da, za daro mono bâ te te ĩsatõrĩ za'ra norĩ ma, sihâi'ré za'ra, uburé te te hâiba pibu za'ra da.
7 Nati ufunamaim James isan irerereb, imaibo ana tur abarayah etei isah irerereb.
8 Taha wa, ĩ̱ma hã robduma si, ma tô duré sihâi'ré, Zezusi hã. Ni'wa hã daza'u si poto wa, marĩ ĩwẽ uptabi hã dasiré te te sina ĩ'uwaimrami õ ne, wa tô wa hã daza'u si Zezusi hã 'madâ, ĩ̱tõmo na, ĩ̱ma sihâi'ré wa.
8 Uftoro’ot ayu atufuw kokobeya na’atube ama’am isou irerereb.
9 Wa hã uburé ĩ̱siré Zezusihi zadawa wasu'u'wa norĩ zapari, wa 're ĩ̱hâimana, tãma ĩ̱wapu za'ra na. E marĩ wa. Te sazei õ ré, wa tô 'Re ĩhâimana u'âsi mono nhib'a'uwẽ ma, te tãma 're rob'manharĩ wasété u'âsi za'ra. Taha wa, ĩbâi õ di aré, ĩsadawa wasu'u'wa na, da te 're ĩ̱waptẽrẽ za'ra mono zé hã.
9 Ayu i tur abarayah etei babahimaim imih ayu i men boro tur abarayan hinarouw hinao, anayabin God ana ekaleisia ai nununih arouw ai’a’akirih.
10 Tane nherẽ, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã tinhimizawi pese zéb zarina si, ma tô ĩ̱ma tinhopru, tô õhõ na si dama 're ĩ̱hâimana mono da oto, Cristuhu zadawa wasu'u'wa na. E tawamhã, taré ma tô ĩ̱ma tinhopru, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã. Mare di. Wa tô te ĩ̱sina tãma 're uwaimrami u'âsi. Uburé ĩ̱siré Cristuhu zadawa wasu'u'wa norĩ hã, wa tô romhuri na te 're 'rãnhipai u'âsi za'ra. Tane nherẽ, ĩ̱si'uihâ na te dama 're romhuri mono õ di. 'Re ĩhâimana u'âsi mono si, ma tô te te 're ĩ̱pawapto, ãne na te dama 're romhuri mono da, ĩ̱ma ĩsõprubzéb zarina si.
10 Baise God ana manaw ana kabeberamaim ayu tur abarayan amatar, naatu manaw kabeber ayu bitu i men yabin en, baise bowabow gagamin na’in abow, tur abarayah etei ana tabirih, men ayu au fairamaim abowabowamih, baise God ana manaw ana kabeber ayu wanawana’umaim ma ebowabow.
11 Ãté, wa hã wa tô aima wasu'u na'rata za'ra wa'wa, Zezusihi wasu'uwẽ hã. Ãté ĩ̱siré norĩ si ma tô aima wasu'u na'rata za'ra wa'wa. Ãne hã wẽ di tô, ĩ̱ma hã. E marĩ wa. Wa norĩ hã Cristuhu zadawa wasu'u'wa norĩ hã, misire Zezusihi wasu'uwẽ hã wa te dama 're wasu'u za'ra mono wa, tô õhõ si wa. Tô taha wasu'uwẽ si, ma tô oto 're ĩsaze za'ra wa'aba mo, a norĩ wa'wa hã.
11 Isan imih i tibibinan naatu ayu abibinan ana itinin i men ta’amih, baise ana’an gagamin i abisa abibinan i kwa kwaitumatum.
12 Ãne, wa za duré ãma aima rowasu'u za'ra wa'wa. Ni'wam norĩ hã asiré 're hâimana za'ra wa'aba mono nherẽ, te ãne ta norĩ hã te te sima 're nharĩ za'ra: “'Re dadâ'â za'ra mono wamhã, apâ 're dahâiwa'utu za'ra mono õ di za, niwamhã. Mare uptabi di za.” Ãne te ni'wam norĩ hã te te sima 're nharĩ za'ra. E ãne hã tô sena. Mare di. Cristu hã dâ'â nherẽ, 'Re ĩhâimana u'âsi mono apâ te te ĩhâiwa'utu na, sena na, wa te dama 're wasu'u za'ra mono nherẽ, e niha te bété ãne na te te ãma 're rosa'rata upa siroptub za'ra, asiré 're ĩhâimana za'ra wa'aba mono norĩ hã.
12 Boun aki abibinan ai tur i Keriso morobone mimisir isan ao’o, baise mi’itube’emih kwa afa kwao moroboyah boro men hinayawas maiye hinamisir?
13 'Re dadâ'â za'ra mono nherẽ, apâ ĩdahâiwa'utu za'ra zé hã tô senai õ 'wa'âhã, e marĩ te aré wama wasu'u za'ra. Cristu, apâ ĩhâiwa'utuzé wasu'u hã, tô senai õ na, te aré tô wama wasu'u za'ra. Ãne hã aiwa aré tô, wama hã.
13 Morobone misir maiye men nama’am na’at, ana itinin Keriso morobone men misir maiye’emih.
14 Duré, Cristu hã 'Re ĩhâimana u'âsi mono, sena na te te apâ hâiwa'utu õ 'wa'âhã, aré marĩ dai õ di, Zezusihi wasu'uwẽ, wa te dama 're ĩwasu'u za'ra mono zé hã. Taré 'wa'âhã, aré marĩ dai õ di duré, Cristuhu ãma 're ĩsasõmri za'ra wa'aba mono zé hã. Taré te aré 're ĩsaze za'ra wa'aba mo, marĩ dai õ nherẽ aré.
14 Naatu Keriso morobone men tamimisir maiye na’at, aki ai binan i yabin en, naatu kwa Keriso kwabitumitum auman i yabin en.
15 'Re dadâ'â za'ra mono nherẽ, apâ 're ĩdahâiwa'utu za'ra mono zé hã tô senai õ 'wa'âhã, Cristu hã 'Re ĩhâimana u'âsi mono, apâ te te ĩhâiwa'utuzé hã, aré tô senai õ di duré, ãne hã aiwa. Senai õ 'wa'âhã, wa norĩ hã wazadawa nhipese na, wa aré taré wa te dama 're wasu'u za'ra 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã, Cristu apâ te te ĩhâiwa'utuzém na, wa te dama 're rowasu'u u'âsi za'ra mono wa. Tarére aré tô, dama wanhimirowasu'u za'ra hã.
15 Naatu murumurubih men hinamimisir maiye na’at, aki i God isan abifufuwen. Anayabin Keriso morobone God baiyawasin arouw ao, naatu moroboyah morobone men hinamimisir maiye na’at, nati ebiturobe, God Keriso morobone men iyawas maiye misirimih.
16 'Re dadâ'â za'ra mono nherẽ, apâ ĩdahâiwa'utu za'ra zéb da hã tô senai õ 'wa'âhã, Cristu, apâ ĩhâiwa'utuzé wasu'u hã, tô senai õ na te aré wama wasu'u za'ra tô.
16 Morobone misir maiye men nama’am na’at, Keriso morobone men misir maiye.
17 Duré, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã Cristu apâ te te ĩhâiwa'utuzé hã tô senai õ 'wa'âhã, aré tarére, Cristuhu ãma 're ĩsasõmri za'ra wa'aba mono zé hã, aiwasété wa, asada ĩdâ'â aba zém na, 're ĩsaze za'ra wa'aba mono zé hã. Ĩhâiwa'utuzé hã senai õ 'wa'âhã, 'Re ĩhâimana u'âsi mono te te siwi 're aiwẽ'õ pese za'ra wa'aba mono haré, te aré tô zahadu aiwasété ré, 're anomro u'âsi aba mo, õne haré, aiwasédé hã te te aima 're pari za'ra wa'aba mono ãna.
17 Naatu Keriso morobone men tamimisir na’at, kwa a baitumatum i yabin en, naatu kwa i boro’ika bowabow kakafin tafatumi kwatama’ama.
18 Duré, Cristuhu hâiwa'utuzé hã senai õ 'wa'âhã, uburé ĩsazei'wa, 're ĩdâ'â za'ra mono norĩ hã te aré ĩpẽ'ẽ 're, dâ'â u'âsi 're hâimana za'ra, 'Re ĩhâimana u'âsi mono nhiti.
18 Naatu iban maiye sabuw iyab Keriso wabinamaim himomorob ana itinin i hikasiy na’atube.
19 Cristu hã apâ hâiwa'utu õ 'wa'âhã, tô ĩbâre te aré wa'ãma 're dapẽ'ẽzé uptabi za'ra, wasiré ĩsazei'wa 're ĩwahâimana za'ra mono norĩ ãma hã. E marĩ wa. Marĩ dai õ wa aré, wa te ãma 're ĩsasõmri za'ra mono zé hã, marĩ da ne, wa te 're saze za'ra mono wa, ti'ab ré.
19 Keriso wanawananamaim yawas tabai nuhit fot tama’am. Baise ata yawas i iti tafaram akisin isan tanama tananotanot na’at. It i tafaram wananwanan ana gonenet sabuw tamatar.
20 Tazahã, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã ma tô apâ hâiwa'utu tô sena, Cristu hã. E marĩ te tawamhã, wama wasu'u za'ra, Cristu apâ ĩhâiwa'utuzé hã. Niwapsi uburé ĩsazei'wa 're ĩdâ'â za'ra mono norĩ hã, tô sena za apâ 'Re ĩhâimana u'âsi mono te te ĩhâiwa'utu za'ra zé, te wama wasu'u za'ra. Taréi õ di, ã hã.
20 Baise turobe Keriso i anababatun morobone misir maiye, God ana sabuw iyab himomorob wanawanahimaim Keriso i wan morobone misir.
21 — ausente —
21 Anayabin orot ta’imon ana sinafumaim morob matar, imih orot ta’imon ana sinafumaim morobone misir maiye matar.
22 — ausente —
22 Sabuw etei tamomorob, anayabin Adam ana rara, naatu morobone boro tanamisir maiye anayabin Keriso yawasin ema’am.
23 Cristu hã ma tô tihâiwa'utu na'rata. Niwa ti'ai u, za we apâ dazô morĩ wapsi, te za ĩsib'a'uwẽ norĩ hã tihâiwa'utu za'ra.
23 Baise morobone tanamimisir maiye, i boro koumutufuren inu’in na’atube hinabusuruf, wantoro’ot boro Keriso namisir, naatu nanan ana veya sabuw iyab Keriso nowan boro hinamisir.
24 — ausente —
24 Imaibo mar yomanin nan natit, tafaram hai bonawiyenenayah, hai aiwob, hai kaifenayah etei hai fair tutufin Keriso nagugurus ufunamaim, aiwob nab Tamah God nitin.
25 — ausente —
25 Naatu Keriso i boro ni’aiwob nanan ana rakit sabuw etei nabow nan an babanamaim nawastanen.
26 Dadâ'âzé hã te dazada 're hâimana. Ta hã te za oto Cristu hã uprosi pese, da'rãsutu ãma hã.
26 Naatu uftoro’ot i sawar wabin Morob it ata rakit gagamin boro nagurus nitaiy nare.
27 Duréihã apito Dawi hã ma tô ãne na ãma rob'ui'éré siro, Cristuhu ãma:
27 Anayabin Buk Atamaninamaim eo, “Sawar etei boro nabow an babanamaim naya.” Iti tur Sawar etei an babanamaim yara’iyen rouw eo, i rerereb yan, God men i auman bobar eomih, anayabin God sawar etei boro Keriso ana fair babanamaim naya.
28 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã te za te te 're da'apisutu, Cristuhu nhimi'madâ'â si oto 're dahâimana za'ra mono da. Tawapsi, te za oto ti'ra hã pisutu 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã, ĩsapari 're hâimana mono da oto, Ĩmama si te te oto 're da'ab'madâ'â u'âsi mono da, danhipai u dama pire uptabi na.
28 Sawar hinabow hinan God Natun babanamaim hinaya’ay ufunamaim, Jesu boro Tamah God ana fair babanamaim namare, anayabin sawar etei God bow Natun babanamaim ya, naatu God boro sawar tutufin etei ni’ukwarin ana sabuw etei isah.
29 Ãne, wa za duré aima ãma rowasu'u za'ra wa'wa, za ĩdahâiwa'utu za'ra zé wasu'u na hã. Ni'wam norĩ hã asiré 're ĩhâimana za'ra wa'aba mono norĩ hã ma tô â dawabzuri hã da te tãma 're 'manharĩ za'ra, ĩsazei'wa norĩ, â dawabzuri da te tãma 're 'manharĩ za'ra mono õ ré, 're ĩdâ'â za'ra mono norĩ upana, ĩsazei'wa norĩ zu hâiwa'utu za'ra da. E marĩ da, ma tô bété ta norĩ hã ãne hã te te 're 'manharĩ za'ra, dahâiwa'utuzé wasu'u hã te te 're sazei uptabi za'ra mono õ nherẽ. Ãne wamhã, e tô ĩ'uwaibaba, aima za'ra wa'aba hã.
29 Naatu morobone misir maiye en na’at, sabuw iyab moroboyah efanih bapataito hibaib boro abistan hinasinaf? Naatu morobone misir maiye en na’at, aisim sabuw moroboyah efanih taih tuwah hina bapataito tebaib?
30 Wa norĩ hã bété, Cristuhu ma, wa te 're ĩromhuri pese za'ra mono norĩ hã. Wama romnhimimnhasi na, wa 're wahâimana u'âsi za'ra bâtâ sidâpâsi, ĩwasu'uwẽ hã wa te dama 're wasu'u za'ra mono 'ru te, niha da te wama 're rob'manharĩ za'ra mono õ'umnhasite, da te 're ĩwa'ruiwapari za'ra mono zéb zarina. Tawamhã dahâiwa'utuzé wasu'u hã senai õ 'wa'âhã, e marĩ da, wa aré bété wa te tãma 're romhuri za'ra Cristuhu ma hã, wama romnhimimnhasi uptabi za'ra nherẽ. Marĩ dai õ di tô aré, tãma wanhimiromhuri za'ra hã.
30 Naatu it auman aisim ata yawas takwahir tatit veya matan tayi tabowabow?
31 Ĩ̱sisãnawã norĩ, awẽ sidâpâsi aré 're ĩ̱dâ'â u'âsi mono nherẽ, wa tô te dama 're rowasu'u u'âsi, ĩwasu'uwẽ na. Wa norĩ hã Wanhib'apito Cristu Zezusihi ãma simisutu oto 're wanomro mono wa, tô sena aima 're ĩ̱toi uptabi za'ra wa'aba mono zéb zarina, wa tô sena na aima ĩ̱siwasu'u za'ra wa'wa, ãne na hã.
31 Taitu ayu i mar etei morob ana efanamaim ama’am. Anayabin sawar abisa Keriso kwa isa sisinaf imaim ayu kura’ara’ahu iti tur akukurerereb.
32 Épézu ãma, ni'wam norĩ hã ma tô ĩ̱zada tihâimana wasété za'ra, robzahi hã dazô 're ĩwairébé mono ne. Ta norĩ 'rata, ĩ̱hâimana ré hã, ĩ̱ma romnhimimnhasi uptabi di, te te siwi ĩ̱wĩrĩ da newa. Tawamhã, dahâiwa'utuzé wasu'u hã taré wamhã, e sena aré ĩ̱nhimiromhuri hã, Cristuhu ma hã, ĩ̱ma romnhimimnhasi nherẽ, te tãma romhuri wamhã aré. Ãne hã ĩ'uwaibaba õ di aré, ĩ̱ma hã. Taré aré, te 're ĩromhuri mono zé hã. Dahâiwa'utuzé wasu'u hã tô senai õ 'wa'âhã, ti'ai ãma 're wahâiba si'utõrĩ pese za'ra mono 'wa'âhã, ĩ'uwaibaba wa aré danhimiroti wasété na, wa te da'ãma 're sasõmri za'ra. Ãne danhimiroti wasédé hã: “Ãté romhutu na, wa za wasi'utõrĩ. Ãté awẽpsi. Taha wa, ãhãna hã watozém na si siwa'ru wato za'ra wa'aba, wanhirõiwi da, wasazém na, duré âzé na.” Ãne wamhã, wa aré tô ĩbâre, wa te da'ãma 're sasõmri za'ra, dahâiwa'utuzé wasu'u hã tô senai õ 'wa'âhã aré.
32 Morob ufunamaim yawas men tama’am, aisim ayu iti Ephesus hai sigarafor bairi atiyow? Abisa ana gewasin boro anab? Morobone misir maiye en na’at.
33 Ãne wa, te za dawi 're asi'madâ'â pese za'ra wa'aba mo, danhimiroti wasédé hã tô sena newa, da'ãma 're sasõmri za'ra wa'aba mono tõ da. Taha na da'ãma 're sasõmri za'ra wa'aba mono wamhã, ta norĩ ne te za oto 're aihâimana wasété za'ra wa'aba mo.
33 Men sabuw hinifufuwi a not hinakwaris. “A ofonah kakafih boro ayawas gewasin hinagurus.”
34 Ni'wam norĩ hã asiré 're ĩhâimana za'ra wa'aba mono norĩ hã 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã 'râwi te te 're waihu'u za'ra mono õ di. E ãne na 're siséb za'ra mono ãna. Asimiza'rese ãna 're aihâimana za'ra wa'aba mono zém hawi, te za oto aipizari za'ra wa'wa, aiwasédé hã rẽme pese za'ra wa'aba da, aiwẽ uptabi na si 're anomro aba mono da oto.
34 Ukwar kwanabotawiy gewas, ef kakafih kwasisinaf kwanihamiyen, anayabin kwa afa God men kwaso’ob, iti ao, saise kwa biya hina’ohow.
35 Ãté ni'wam norĩ hã asiré 're aihâimana za'ra wa'aba mono norĩ hã te za ãne 're sisadanharĩ za'ra: “E niha te za merẽ 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã da'ahâiwa'utu. 'Re dadâ'â za'ra mono wa, 're dahâiba si'utõrĩ pese za'ra mono nherẽ, e niha te za merẽ ãne nherẽ, apâ da'ahâiwa'utu.”
35 Sabuw afa boro hinibatiy hinao, “Moroboyah boro mi’itube hinamisir maiye? Naatu hina mimisir biyah ana itinin boro mi’itube hinab?”
36 E niha te asimirosa'rata waihu'u ãna, ãne na 're ĩ'upa za'ra wa'aba mo. Amnho potozém na, wa za pé aima ãma simiré'é za'ra wa'wa, waihu'u za'ra wa'aba da. Amnho hã da te 're zuri mono wamhã, ĩtomhâ 're si'utõrĩ mono õ nherẽ, 're 'wanhipré za'ra mono õ di.
36 Taitu, kwabikoko’aw, ub me yanamaim kutatanum boro men saife nakuboun nayenamih, baise wantoro’ot i boro namorob nare, imaibo nakuboun nayen.
37 Duré, tridu hã aro 'rã ne hã da te 're zuri mono wamhã, duré aimawi amnho hã da te 're zuri mono wamhã, e ĩteihi zama te za ĩsu da te 're zuri. Mare di. Ĩnhama uptabi si te za da te 're zuri, pibui pese na 're poto za'ra mono da, amnho hã.
37 Naatu sanabey ub o ub afa kutatanum i men biyan tutufin kwatatanumimih, baise ro’on, sanabey ro’on o ub ta ro’on.
38 Amnho hã da te 're zuri mono wamhã, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã te te ĩ'aropoto mono hawim haré, te te sima 're ĩ'apisutu mono zéb zarina si, te za dama 're 'wanhipré wairébé, sipu'u pese na.
38 God ub ta’ita’imon biyah hai itinin ta ta i ana kokomaim ya, naatu ub ta’ita’imon biyah anababatun itih.
39 Duré, ti'ai ãma uburé hâiba ré 're ĩhâimana za'ra mono hã aiwapsi õ di. A'uwẽ hâiba hã aimawi. Duré abaze norĩ hâiba hã aimawi. Duré pe'a norĩ hâiba hã, aimawi. Duré si norĩ hâiba hã aimawi.
39 Naatu sawar tafaramamaim biyah finimih auman hai itinin i men ta’imon, biyah i ta ta, orot babin biyah ana itinin ta, haru for biyah ana itinin ta, mamu hai itinin i ta naatu siy i hai itinin ta.
40 Duré, hâiwa ãma 're ĩhâimana za'ra mono norĩ hâiba hã aiwab õ di, ti'ai ãma 're ĩdahâimana za'ra mono norĩ hâiba ne hã. Hâiwa ãma si, dahâiba hã wẽ uptabi di. Duré 'madâ'â zei uptabi di. Ti'ai ãma dahâiba hã wẽ nherẽ, duré 'madâ'â ze nherẽ, aiwab õ di, hâiwa ãma dahâiba ne hã.
40 Naatu mar ana biyan itinin ibo ta, na’atube tafaram biyan itinin ibo ta. Baise biyat no mar nowan ana bonamanamarin itinin ibo ta, naatu biyat tafaram nowan ana bonamanamarin ibo itinin ta.
41 Bâdâ hã bété. Ta hã 'madâ'â ze ti. Wẽ uptabi di. A'amo hã 'madâ'â zei uptabi di duré. Uburé wasi hã hâiwa na 're ĩsimasa mono hã, 'madâ'â ze ti duré. Tane nherẽ, uburé aiwapsi 're hâimana za'ra mono õ di, ĩ'madâ'â ze da hã. Duré uburé wasi norĩ hã aiwapsi 're simasa mono õ di, ĩ'madâ'â ze da hã.
41 Veya ibo ana bonamanamarin itinin ta, sumar ibo ana bonamanamarin itinin ta, naatu daman ibo hai bonamanamarin itinin ta, baise daman wanawanahimaim ta’ita’imoh ibo hai bonamanamarin ta ta.
42 Tane duré, za niwa 'Re ĩhâimana u'âsi mono te te ĩda'ahâiwa'utuzé hã. Amnho hã da te 're zuri mono wamhã, ĩtomhâ 're si'utõrĩ mono wapsi, te za 're 'wanhipré za'ra. Tane duré, ti'ab ré, 're dadâ'â za'ra mono pari, ab're 're, da te oto 're danheme mono wamhã, te za tô 're dahâiba si'utõrĩ za'ra. Tane nherẽ, 'Re ĩhâimana u'âsi mono te te oto da'ahâiwa'utu wamhã, dahâiba hã aiwa dama 're hâimana za'ra mono õ di za oto. 'Re dahâiba si'utõrĩ za'ra mono ãna, te za oto ĩré 're dahâimana u'âsi za'ra, õne u'â.
42 Baise Moroboyah hinamimisir maiye ana itinin i boro nati na’atube, biyat morob hubemaim tayayare ana veya biyat i emasamas, baise morobone namimisir ufunamaim boro nama wanatowan.
43 'Re dadâ'â za'ra mono wa, dahâiba hã ab're 're, da te 're séme mono wamhã, wasété uptabi di oto, dahâiba hã. Duré, marĩ hã te te 'manharĩ waihu'u õ di dahâiba hã, marĩ dai õ wa oto. Tane nherẽ, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã te te oto da'ahâiwa'utu wamhã, dahâiba hã wẽ uptabi di za oto. 'Madâ'â zei uptabi di za duré. Tawapsi, danhiptete uptabi na te za ĩré 're dahâimana u'âsi za'ra oto.
43 Biyat hubemaim tayayare itinin i kakafin, naatu siba’u’un, baise emimisir ana veya itinin i gewasin naatu fairin.
44 'Re dadâ'â za'ra mono wa, dahâiba hã ab're 're, da te 're ĩséme mono hã, ti'ai ãma ré hã, dahâiba si, danhi ré si, duré dahi ré si. Tazahã 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã za te te da'ahâiwa'utu wamhã, dahâiba aimawi ré, te za oto 're dahâimana za'ra, Ĩpẽ'ẽzani nhimipisutuzéb zarina. Ti'ab ré, te tô dahâiba na 're dahâimana za'ra. Taha zarina, te duré hâiwa ãma dahâiba aimawi ré 're dahâimana za'ra, 'Re ĩhâimana u'âsi mono pẽ'ẽzani nhimipisutuzéb zarina.
44 Biyat tayayare i tafaram nowan, baise emimisir i mar biyan.
45 Duréihã Mozési hã ma tô ãne na ãma rob'ui'éré:
45 Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube, “Orot wantoro’ot wabin Adam i biyan ana yawas bai,” baise Adam bairou’abin nan i ayubit ana yawas wanatowanin baitit isan na.
46 E tawamhã hâiwa ãma hã dahâiba aimawi ré, ma tô 're dahâimana na'rata za'ra. Mare di. Ti'ai ãma dahâibazém na, te tô a'â ĩré 're dahâimana na'rata za'ra, ti'ai ãma ré hã. Niwapsi te za hâiwa ãma dahâiba ĩwẽ uptabi ré si 're dahâimana za'ra.
46 Orot ayubit ana yawas auman ma’am i men mat na, baise orot biyat ana yawasamaim ma’am i mat na, imaibo orot ayubit ana yawasamaim ma’am na.
47 Duréihã aibâ te te dama ĩpoto 'rada hã ma tô ti'a na 'manha, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã. Tane nherẽ, taha uirĩ na si, ma tô aibâ aimawi hã wei mo hâiwa hawimhã, ti'ai u, Adãhã ma ĩpire uptabi hã, ĩwẽ uptabi hã.
47 Orot wantoro’ot Adam i me nowan fofobane matar, baise Adam bairou’abin i marane ra’iy.
48 Uburé ti'ai ãma 're ĩdahâimana za'ra mono norĩ hã te Adãhã hâiba ne, ĩré 're dahâimana za'ra, ti'ai 'manharĩ na ĩhâiba na'rata ne ré. Tane nherẽ, ni'wam norĩ si hâiwa ãma za 're ĩhâimana za'ra mono norĩ si, te za hâiwa ãma 're ĩmorĩ hâiba ne ré 're hâimana u'âsi za'ra, tô Cristuhu hâiba ne ré.
48 Sabuw iyab me nowan biyah i orot me’emaim ma’am biyan na’atube, sabuw iyab mar nowan biyah i orot marane rara’iy biyan na’atube.
49 Wa norĩ hã, aibâ ti'ai 'manharĩ na ĩhâiba na'rata ne ré, wa ti'ab ré ĩré 're wahâimana za'ra. Tane, wa za duré niwapsi hâiwa hawi we ĩmorĩ hâiba ne ĩré 're wahâimana u'âsi za'ra. Taha wa, wa za oto ĩsine 're wahâimana u'âsi za'ra, õne u'âsi.
49 Tafaram orot ana ana itinin tabaib na’atube, mar ana orot nanan ana itinin boro tanab.
50 Ĩ̱sisãnawã norĩ, ãne wa za aima ãma waihu'u za'ra wa'wa, tô sena. Ti'ai ãma ré wahâiba hã wanhi ré hã duré wawaprui ré hã, taha ré, hâiwa u ĩré 're wanhisisi waihu'u mono õ di za, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã da'ãma 're ĩsib'a'uwẽ mono zéb u hã. E marĩ wa. Ti'ai ãma ré wahâiba hã za wawi 're ĩsi'utõrĩ za'ra mono hã, hâiwa ãma ĩré 're wahâimana waihu'u za'ra mono õ di za oto, 'Re ĩhâimana u'âsi mono 'rata ĩré 're ĩwahâimana u'âsi za'ra mono zéb da hã.
50 Taitu, abisa ao au yabin i iti, biyat, naatu finimit men karam boro God ana aiwobomaim narun, anayabin biyat i boro namorob namas, imih men karam boro wanatowan ma’am ana efanamaim narun.
51 — ausente —
51 Tain kwanarub gewas, iti tur buriburin anao kwananowar, it etei boro men tanamorobomih, baise ata itinin boro nabotabir bonamanamarin namatar
52 — ausente —
52 tour natut ana veya namanamar ebowabow na’atube, tanimatanubamo biyat nabotabir. Anayabin tour natut ana veya murumurubih etei boro biyah fairin hinamisir, naatu biyah ana itinin boro nabotabir.
53 Ti'ai ãma ré hã, wahâiba hã si'utõrĩ pese di. Tane nherẽ, wa za tô niwapsi wahâiba ĩtém na saprĩ za'ra ni, za oto wawi 're ĩsi'utõrĩ waihu'u za'ra mono õ na hã, ĩré 're wahâimana u'âsi za'ra mono da oto, õne u'âsi.
53 Biyat iti morob emasamas boro nabotabir biyat fairin wanatowan ma’ama’anin namatar.
54 — ausente —
54 Biyat iti boun tama’am boro namorob naatu namas, baise morob ufunamaim biyat boro nabotabir nan wanatowan ma’ama ana biyan nab. Imaibo Buk Atamaninamaim hikirum boro nan niturobe,
55 — ausente —
55 “Morob o a fair menanamaim ema’am boro inisnowah?
56 E marĩ wa, ma tô aré 're ĩwadâ'â za'ra mono zé hã siptete na wazada 're hâimana za'ra. Wawasété na 're ĩwanomro mono zéb zarina, ma tô aré tô siptete na wazada 're hâimana za'ra, te te 're ĩwa'a'uprosi mono zéb da hã. Duré 'Re ĩhâimana u'âsi mono nhimiroti na Mozési te te ãma ĩrob'ui'érézéb zarina, 're wanomro wẽ mono õ wa, ma tô aré te te siwi 're wa'awẽ'õ pese, 'Re ĩhâimana u'âsi mono hã.
56 Morob ana biyababan i bowabow kakafinane ebaib, naatu bowabow kakafin ana fair i ofafaramaim ebaib.
57 Tane nherẽ, 'Re ĩhâimana u'âsi mono ãma si, 're wawata u'âsi za'ra wa'aba mono za. E marĩ wa. Õhõ si, ma tô 're ĩwadâ'â za'ra mono zém na hã wama ãma ai'uté za'ra, Wanhib'apito Zezu Cristuhu si, ĩwẽ uptabi hã te te wazada ĩ'manharĩzém na hã.
57 Baise God ana merar tanay anayabin Jesu Keriso, i morob ana ahay ana waf tagagir yare!
58 Ĩ̱sisãnawã norĩ, ĩ̱ma asawi pese za'ra wa'aba norĩ hã, taha wa, te za asiptete u'âsi Cristuhu ãma si 're anomro aba mo, tiwi 're aipizari za'ra wa'aba mono ãna. Wanhib'apito ma, 're ĩromhuri za'ra wa'aba mono zé hã taréi õ di. Ãne na asina waihu'u za'ra wa'aba wa, te za tãma 're ĩromhuri pese u'âsi za'ra wa'aba mo, asimi'ẽ na.
58 Isan imih taitu, yate nanub kwanabatkikin, mar etei Regah isan anot tutufin kwanabow, anayabin Regah isan kwabow kwabi’akir i men anayabin enamih, baise yabin auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.