Mateus 27

KAEM KO DEN (WSK) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ukiram tumong biyala priest bibiya se kari supuling suen la nongomang suan awuman mu Jesus momon se kuerukko balman.
1 Chegando a manhã, todos os príncipes dos sacerdotes e os anciãos do povo reuniram-se em conselho para entregar Jesus à morte.
2 Ale kuting kaloman, ale diruwuman ilak nama Pilate kuting te beteman. Nu Rome koma tata Judea sor ko governor.
2 Ligaram-no e o levaram ao governador Pilatos.
3 Judas memek te Jesus beteram se nuna momon se kuerukko balman se ikiam, mu aking ningurutala numi ko iki maguwuram, ale ko manga silver biling 30 tuman mu giam karogo peleram priest bibiya se kari supuling nongote ago namaram,
3 Judas, o traidor, vendo-o então condenado, tomado de remorsos, foi devolver aos príncipes dos sacerdotes e aos anciãos as trinta moedas de prata,
4 ale “Ani memek beterem! Ani kari kumik den mena wore memek te kuerukko beterem!” mam.
4 dizendo-lhes: Pequei, entregando o sangue de um justo. Responderam-lhe: Que nos importa? Isto é lá contigo!
5 Se Judas manga iluwaram mu temple ningi waram ale aratam namaram ale mayang te numi dogotak paogam.
5 Ele jogou então no templo as moedas de prata, saiu e foi enforcar-se.
6 Se priest bibiya alo manga kaparam aniram mu giman ale balman, “Manga imi gue ago, se munan te aniso mu ana temple ko manga ago me biguwunakko,” maman.
6 Os príncipes dos sacerdotes tomaram o dinheiro e disseram: Não é permitido lançá-lo no tesouro sagrado, porque se trata de preço de sangue.
7 Ale balman ale manga umu te kari kani nungurso mu kote ali bilik bo kariimet iwareng te nunga mutim tugumonko mu diaman.
7 Depois de haverem deliberado, compraram com aquela soma o campo do Oleiro, para que ali se fizesse um cemitério de estrangeiros.
8 Se eng am tai aitak mu ali mu ko nup “Ali Bilik Gue Ago” masan.
8 Esta é a razão por que aquele terreno é chamado, ainda hoje, Campo de Sangue.
9 Se den prophet Jeremiah ko batoga te aniram mu ko nunguning kaparam. Batoga mu iwita balam: “Kari Biya iwita aga maonam, Israel kariimet manga silver biling 30 te nu diamonko balman,
9 Assim se cumpriu a profecia do profeta Jeremias: Eles receberam trinta moedas de prata, preço daquele cujo valor foi estimado pelos filhos de Israel;
10 ale manga umu te kani nunga ko kari kote ali bilik diaman.”
10 e deram-no pelo campo do Oleiro, como o Senhor me havia prescrito.
11 Jesus governor biya Pilate koma te sanamaram se Pilate nu isuam, “Ni Juda nunga king e?” mam.
11 Jesus compareceu diante do governador, que o interrogou: És o rei dos judeus? Sim, respondeu-lhe Jesus.
12 Bare priest bibiya se law ko kausa kari den te atumukasan mu nu nononga den mu ko koma me balukaso.
12 Ele, porém, nada respondia às acusações dos príncipes dos sacerdotes e dos anciãos.
13 Aking Pilate nu isuam, “Ni den te ka atumusan wore me ikisam e?” mam.
13 Perguntou-lhe Pilatos: Não ouves todos os testemunhos que levantam contra ti?
14 Bare Jesus den koma bo me ta balu arigam, mu te Pilate ninguru tala ikia moakaso.
14 Mas, para grande admiração do governador, não quis responder a nenhuma acusação.
15 Rome ko munan bo mu, Passover tom taikaso mu kariimet nunga nongomang te talipara kari awiriya ko balukasan mu Pilate balukaso se nu talipara bitakaso ale aratukaso.
15 Era costume que o governador soltasse um preso a pedido do povo em cada festa de Páscoa.
16 Se tom mu te talipara kari memek bo, kariimet ko ikia biya, ko nup Barabbas mu talipara ningi bagakaso.
16 Ora, havia naquela ocasião um prisioneiro famoso, chamado Barrabás.
17 Se tom kariimet tai bolala awuman mu Pilate nunga isuam, “Kari awuk bore ani kutuwu ningarikko nengemang aniso? Barabbas ko agi, kari Jesus, balsan ‘Kristus’ masan, wore ko ye?” mam.
17 Pilatos dirigiu-se ao povo reunido: Qual quereis que eu vos solte: Barrabás ou Jesus, que se chama Cristo?
18 Mu nu mungkala ko ikiam, Jesus mu duap bo te mena, am nongomang memek te ilak tai nu kuting te bita gilingiman.
18 {Ele sabia que tinham entregue Jesus por inveja.}
19 Se Pilate ko den ariga ko kuwim te dagiwaram mu ko nuwus den bo beteram se kote tairam, se mam: “Ni mel bo kari kumik den mena sumu kumik te me bitarko! Ani nu kumik ko ipingira bo arigem, ale ko ikia ninguru aga moawoso,” mam.
19 Enquanto estava sentado no tribunal, sua mulher lhe mandou dizer: Nada faças a esse justo. Fui hoje atormentada por um sonho que lhe diz respeito.
20 Bare priest bibiya alo se kari supuling bibiya mu kariimet nongomang atumukasan, ale nunga manarukasan, “Nina Pilate maonal se nu Barabbas kutuwu nangaruk, ale baluk se Jesus mu momon se kuerukko,” makasan.
20 Mas os príncipes dos sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo que pedisse a libertação de Barrabás e fizesse morrer Jesus.
21 Se Pilate nunga isuam, “Ilagala ewere nunga ningi awuk mu ani kutuwu ningarikko?” mam, mu nuna balman, “Barabbas kutuwu nangaruko,” makasan.
21 O governador tomou então a palavra: Qual dos dois quereis que eu vos solte? Responderam: Barrabás!
22 Se aking Pilate nunga isuam, “Se Jesus, balsan Kristus masan, mu ani awuk bitirikko?” mam.
22 Pilatos perguntou: Que farei então de Jesus, que é chamado o Cristo? Todos responderam: Seja crucificado!
23 Se Pilate nunga isuam, “Nu anape memek beteram?” mam.
23 O governador tornou a perguntar: Mas que mal fez ele? E gritavam ainda mais forte: Seja crucificado!
24 Se Pilate ikiam, mu nu mel bo bitirukko me terong iwita arigam. Ale betela nu arigam mu kariimet ningi kager biya barasukko iwita arigam. Ale kariimet biya nomotam te yu tam, ale kuting anuwam, ale balam, “Kari imi ko kumik gue ani agiting me magarukko, ani angimik den mena. Mu nenenga mel la,” mam.
24 Pilatos viu que nada adiantava, mas que, ao contrário, o tumulto crescia. Fez com que lhe trouxessem água, lavou as mãos diante do povo e disse: Sou inocente do sangue deste homem. Isto é lá convosco!
25 Se kariimet suen la balukasan, “Mu terong, ana se nanga kuriang ago mu noko gue am nagiting magarukko,” maman.
25 E todo o povo respondeu: Caia sobre nós o seu sangue e sobre nossos filhos!
26 Se Pilate Barabbas kutuwu nungaram. Ale balam, se Jesus wip te moa gilingiman, asele tam kangono te tagimonko ko kager kari nuguting te beteram.
26 — ausente —
27 Se Pilate ko kager kari Jesus diruwuman ilak kawam biya mu ningi kager kari nunga bagara kuwim te ilak namaman se kager kari suen la tai biguwuman ale laturman.
27 Os soldados do governador conduziram Jesus para o pretório e rodearam-no com todo o pelotão.
28 Ale ko guang mu kutuwu sapaman, ale guang bo diriyam kataru tuman.
28 Arrancaram-lhe as vestes e colocaram-lhe um manto escarlate.
29 Ale mayang kore karogo mu taman ale kitigat iwita nungurman ale supuling tuguman. Ale tam bo taman, ale king ko sikir iwita kuting sengam mu te beteman. Ale koma dugu te nubugura kulukurukasan ale den dolara iwita manarukasan, “O Juda nunga king, nup biya!” makasan.
29 Depois, trançaram uma coroa de espinhos, meteram-lha na cabeça e puseram-lhe na mão uma vara. Dobrando os joelhos diante dele, diziam com escárnio: Salve, rei dos judeus!
30 Ale kumik kuali katingikasan, ale tam kuting te mu tokasan ale gira awom la supuling te moakasan.
30 Cuspiam-lhe no rosto e, tomando da vara, davam-lhe golpes na cabeça.
31 Nuna dolara munan umu bita sapaman ale guang diriyam mu kutuwu taman ale kota ko guang aking kataru tuman. Asele taman ale tam kangono te tagimonko ilak namakasan.
31 Depois de escarnecerem dele, tiraram-lhe o manto e entregaram-lhe as vestes. Em seguida, levaram-no para o crucificar.
32 Nuna diruwuman ilak nama se Cyrene kari bo, ko nup Simon, mu arigiman, ale Jesus ko tam kangono giokko iluman ale guguna tuman.
32 Saindo, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, a quem obrigaram a levar a cruz de Jesus.
33 Nuna tai kuwim bo ko nup Golgotha, ko nunguning mu “Supuling Sokel ko Sor” masan, mu te arataman.
33 Chegaram ao lugar chamado Gólgota, isto é, lugar do crânio.
34 Ale umu te, nuna waen mel seselak ago guruga mu tuikasan; se kau to arigam mu me nokaso.
34 Deram-lhe de beber vinho misturado com fel. Ele provou, mas se recusou a beber.
35 Ale tom nuna tam kangono te tagiman, mu ko guang kututuwuman ale nunumi tumonko se ko kolara kola gilingikasan.|alt="cricifixion" src="UBSCl-22c.tif" size="col" ref="Matthew 27:35"
35 Depois de o haverem crucificado, dividiram suas vestes entre si, tirando a sorte. Cumpriu-se assim a profecia do profeta: Repartiram entre si minhas vestes e sobre meu manto lançaram a sorte {Sl 21,19}.
36 Nuna dagiman ale ari se bitaruwakasan.
36 Sentaram-se e montaram guarda.
37 Se tam kangono te kualala supuling ko mu, anapeya duap ko tam kangono te tagiman mu batagorman ale moman se anikaso. Se den mu iwita batagorman, IMI JESUS, JUDA NUNGA KING.
37 Por cima de sua cabeça penduraram um escrito trazendo o motivo de sua crucificação: Este é Jesus, o rei dos judeus.
38 Se tere daong kari ilagala karogo la tam kangono te nunga tagi gilingiman, bo Jesus kuting sengam ko, se bo ko kuting ngas ko.
38 Ao mesmo tempo foram crucificados com ele dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Se kariimet nama taikasan mu nuna ari se nusupuling sisuwuwakasan ale den dolara tuikasan,
39 Os que passavam o injuriavam, sacudiam a cabeça e diziam:
40 ale makasan, “Ni temple parusuwur ale tom ilagala suan ningi aking iru kaloko balem, buta keta nimi sangaruko! Ni Kaem ko Namar agi mu, tam kangono bitar ale tai kaparko!” makasan.
40 Tu, que destróis o templo e o reconstróis em três dias, salva-te a ti mesmo! Se és o Filho de Deus, desce da cruz!
41 Se priest bibiya, se law ko kausa kari bibiya, se kari supuling munan koma suanta te den dolara tuikasan ale balukasan,
41 Os príncipes dos sacerdotes, os escribas e os anciãos também zombavam dele:
42 “Nu saki alo nunga sangarukaso, bare nu kota numi sangukko me terong!” makasan. “Nu ana Israel nanga King agi mu, tam kangono bitiruk ale tai kaparuk se ana ariginak ale ko nangamang ningi nunguning arukko!” makasan.
42 Ele salvou a outros e não pode salvar-se a si mesmo! Se é rei de Israel, desça agora da cruz e nós creremos nele!
43 “Nu Kaem te la ira sanami lagaram. Se Kaem gomang tuok agi mu sangukko, mu awuk, nu numi balukaso, ‘Ani Kaem ko Namar,’ makaso.”
43 Confiou em Deus, Deus o livre agora, se o ama, porque ele disse: Eu sou o Filho de Deus!
44 Se tere daong kari ilagala Jesus kumik duap te nunga tagiman mu nuna karogotala den dolara memek manarukasan.
44 E os ladrões, crucificados com ele, também o ultrajavam.
45 Se worem motam tai dirmam, 12 o'clock, mu worem motam tirom iluwam nama 3 o'clock, mu tiromorom ali lilim la iramuram.
45 Desde a hora sexta até a nona, cobriu-se toda a terra de trevas.
46 Se 3 o'clock bainga ningi iwita mu Jesus sail karogo airam, “Eli, Eli, lema sabachthani?” mam, ko nunguning mu, “Aninga Kaem, aninga Kaem, ni awuk se biring gurugu aisem?”
46 Próximo da hora nona, Jesus exclamou em voz forte: Eli, Eli, lammá sabactáni? - o que quer dizer: Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?
47 Se kariimet saki sanamiwaman mu ikiman ale balukasan, “Mu Elijah aruso!” makasan.
47 A estas palavras, alguns dos que lá estavam diziam: Ele chama por Elias.
48 Se nunga bo pasak ala naguram namaram ale mel bilik bo tam, ale waen aora seselak mu ningi mituwuram, ale tam te ko kopa te atumam ale Jesus misikirokko garukam.
48 Imediatamente um deles tomou uma esponja, embebeu-a em vinagre e apresentou-lha na ponta de uma vara para que bebesse.
49 Bare suen biya bagaman mu maman, “Me neger se ana Elijah tairuk sangaru taukko agi wore ariginakko,” maman.
49 Os outros diziam: Deixa! Vejamos se Elias virá socorrê-lo.
50 Se Jesus akingtala sail ago niaram ale kueram.
50 Jesus de novo lançou um grande brado, e entregou a alma.
51 Se temple ningi guang biya mu kualala barakam kapa kopa te paga ilagalaram. Se ali wanara ko kapakaso se manga papak maman,
51 E eis que o véu do templo se rasgou em duas partes de alto a baixo, a terra tremeu, fenderam-se as rochas.
52 se ali motam betelatala barewareng makasan ale kuring kaigakasan. Se Kaem ko kariimet suen biya kueman mu aking maragakasan
52 Os sepulcros se abriram e os corpos de muitos justos ressuscitaram.
53 ale nunga kuera mutim bita bita aratukasan. Se udagi, tom Jesus barasam mu te, nuna wonong laili Jerusalem ningi kasu naguman se kariimet suen biya nungarkaman.
53 Saindo de suas sepulturas, entraram na Cidade Santa depois da ressurreição de Jesus e apareceram a muitas pessoas.
54 Se kager kari supuling ko kari arungak Jesus tam kangono te bitaruwaman mu, wanara kaparam se mel kasik biya aratam mu arigiman, ale ninguru nguangaman ale balukasan, “Nunguningta kakirip imi Kaem ko Namar!” makasan.
54 O centurião e seus homens que montavam guarda a Jesus, diante do estremecimento da terra e de tudo o que se passava, disseram entre si, possuídos de grande temor: Verdadeiramente, este homem era Filho de Deus!
55 Se imet suen biya awar nuam sanamaman ale ariwakasan. Nuna Galilee la Jesus kowom karoman ale mel ko kueruk ale baluk bare te sangarmonko kowom karoman.
55 Havia ali também algumas mulheres que de longe olhavam; tinham seguido Jesus desde a Galiléia para o servir.
56 Imet umu nunga ningi mu Maria Magdalene, Maria bo tala, nu James se Joses nunga nunam mu se, Zebedee ko namarari mu nunga nunam agotala bagakasan.
56 Entre elas se achavam Maria Madalena e Maria, mãe de Tiago e de José, e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Sor baingam taikaso se Arimathea kari bo, ko nup Joseph, nu kari kumik mel suen biya ago, nu kota mu betela Jesus ko olekem bo, mu tairam.
57 À tardinha, um homem rico de Arimatéia, chamado José, que era também discípulo de Jesus,
58 Nu Pilate kote namaram ale Jesus ko kumik guang taukko isuam. Se Pilate balam mu ko kumik guang mu am tumonko mam.
58 foi procurar Pilatos e pediu-lhe o corpo de Jesus. Pilatos cedeu-o.
59 Se Jesus ko kumik guang tam mu kutuwu Joseph tuman se guang bo iru siraram wore te kaolam,
59 José tomou o corpo, envolveu-o num lençol branco
60 ale ilak nama kota ko ali motam, manga ningi pagaru nungam mu ningi beteram. Asele manga aromemek bo gurugam ale kuring te baguram, ale namaram.
60 e o depositou num sepulcro novo, que tinha mandado talhar para si na rocha. Depois rolou uma grande pedra à entrada do sepulcro e foi-se embora.
61 Se Maria Magdalene se Maria bo tala, mu ali motam duap te dagiman ale bagakasan.
61 Maria Madalena e a outra Maria ficaram lá, sentadas defronte do túmulo.
62 Se Passover ko nunga burangara ko tom mu menaram se Sabbath duap bitawaram mu priest bibiya alo se Pharisee alo biguwuman ale Pilate kote namaman
62 No dia seguinte - isto é, o dia seguinte ao da Preparação -, os príncipes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se todos juntos à casa de Pilatos.
63 ale, “Dom kari,” maman, “kawel kari nung mu marak baga se la iwita balukaso, ‘Ani kuerik ale tom ilagala suan mu te aking barasikko,’ makaso, ko den balam mu ana ikiman.
63 E disseram-lhe: Senhor, nós nos lembramos de que aquele impostor disse, enquanto vivia: Depois de três dias ressuscitarei.
64 Buta se ni sokel karogo la balu se ali motam wore day tom ilagala suan mu ningi ninguru ko sinar tamonko. Noko olekem alo namamon kumik guang tetela la tamon ale kaluwumon ale kariimet nunga kulurmon, ale ‘nu kueram bare aking maragaram,’ mamon bore ko. Kawel nukum imitang mu nama au kaparuk ale kawel motam motam bitakaso mu am nunga kia saparukko,” maman.
64 Ordena, pois, que seu sepulcro seja guardado até o terceiro dia. Os seus discípulos poderiam vir roubar o corpo e dizer ao povo: Ressuscitou dos mortos. E esta última impostura seria pior que a primeira.
65 Se Pilate nunga maonam, “Bitua kari sang nunga gial arungak namaral ale ali motam ninguru lautal ale ko sinar talko,” mam.
65 Respondeu Pilatos: Tendes uma guarda. Ide e guardai-o como o entendeis.
66 Se nuna ali motam te namaman ale te ikimonko mayang bo tareng iwita tagi beteman. Ale bitua kari nunga awuman se ko sinar bagakasan.
66 Foram, pois, e asseguraram o sepulcro, selando a pedra e colocando guardas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.