Mateus 26
KAEM KO DEN (WSK) vs NAA
1 Se tom Jesus den imi suen la balu saparam mu nu ko olekem alo nunga maonam,
1 Quando Jesus acabou de proferir estas palavras, disse aos seus discípulos:
2 “Nina ko ikisan iwitata, day tom ilagala aniso imi buring ko mu Passover ko tom biya tai aratuk, se tom umutang te Kari ko Namar kager kari nuguting te betemon se tam kangono te itugumonko.”
2 — Vocês sabem que, daqui a dois dias, será celebrada a Páscoa, e o Filho do Homem será entregue para ser crucificado.
3 Tom mu te priest bibiya se kari supuling alo namaman priest supuling ko nup Caiaphas mu ko kawam biya mu ningi biguwuman,
3 Então os principais sacerdotes e os anciãos do povo se reuniram no palácio do sumo sacerdote, chamado Caifás,
4 ale kawel munan sang te Jesus ilumon ale momon se kuerukko ko den kaloman.
4 e deliberaram prender Jesus, à traição, e matá-lo.
5 Bare maman, “Ana mel imi Passover ko tom te me betenakko, mu awuk, kariimet ningi kager biya barasuk bore ko,” maman.
5 Mas diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
6 Se Jesus Bethany wonong te kari bo ko balsan Simon kuera laira posara ago bare aitak nungeram masan, mu ko kawam te na nowaram,
6 Quando Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso,
7 se imet bo oil siring yawara manga biya te diasan mu yu kuting alabaster te nungurman mu ningi giam karogo supuling te waram.
7 aproximou-se dele uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume precioso, que ela derramou sobre a cabeça de Jesus, estando ele à mesa.
8 Se olekem alo kilek mu arigiman ale nongomang magakaso se balman, “Anape ko oil owore am waru te kolasan?
8 Vendo isto, os discípulos ficaram indignados e disseram: — Para que este desperdício?
9 Oil yawara sumu manga biya te diara ale ko manga mu kariimet kituwura guat nungara ko koma wore,” maman.
9 Este perfume poderia ter sido vendido por muito dinheiro, para ser dado aos pobres.
10 Bare Jesus ko ikiam ale nunga maonam, “Nina anape ko imet ewere gomang ikup tusan a? Nu munan yawara nunguningkiri wore ani angimik te beteram,” mam.
10 Mas Jesus, sabendo disto, lhes disse:
11 “Kariimet kituwura guat mu nengerak pempem baga lagamonko, bare ani mu nengerak me baga lagarikko.
11 Porque os pobres estarão sempre com vocês, mas a mim vocês nem sempre terão.
12 Ani me aga mutim tugusan la, imet imi giram ale mutim ningi namarikko oil te angimik guang nunguru beteram.
12 Porque, derramando este perfume sobre o meu corpo, ela o fez para o meu sepultamento.
13 Ani nunguningta ninga manorsam, sor koma suen la te den gilalong imi balu se mu, munan imet imi beteram mu agotala ko balmon se ko iki gurugu se lagamonko.”
13 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo este evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
14 Asele olekem 12 mu nunga bo, ko nup Judas Iscariot, mu priest bibiya nongote namaram,
14 Então um dos doze, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os principais sacerdotes.
15 ale mam, “Ani Jesus nigiting te bitirik mu nina anape mel ani aisalko?” mam. Se nuna manga silver bilik 30 kauman ale nu tuman.
15 Ele disse: — Quanto me darão para que eu o entregue a vocês? E pagaram-lhe trinta moedas de prata.
16 Se tom umu te se namaram mu Judas lage kuring bo Jesus kager kari nuguting te bitirukko wore ko sinar la bagakaso.
16 E, desse momento em diante, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
17 Bread Yeast Mena Nana, ko day tom 1 mu te, olekem alo Jesus kote taiman ale isarman, “Nika gemang ana aparete namanak ale Passover ko inang nunguru buranganak se noko ya?” maman.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, os discípulos vieram a Jesus e lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
18 Se nu nunga maonam, “Nina wonong biya mu ningi kasu nagural ale kari bo ko nup ninga manem mu kote namaral ale iwita maonalko, ‘Kausa kari iwita balam: Aninga tom tai pingi aram, se ani aga olekem arungak nika kawam te Passover nanakko, ma maonalko,’ ” mam.
18 E ele lhes respondeu:
19 Se olekem alo Jesus nunga kiti gurugam uwutata beteman, ale Passover na nunguru burangi beteman.
19 E eles fizeram como Jesus lhes havia ordenado e prepararam a Páscoa.
20 Se sor baingam tairam mu Jesus ko olekem 12 mu arungak na nana kuwim te dagiman.|alt="last supper" src="DN00489b.tif" size="col" ref="Matthew 26:20"
20 Ao cair da tarde, Jesus pôs-se à mesa com os doze discípulos.
21 Ale nuna na nowaman se Jesus mam, “Ani nunguningta ninga manorsam, nenenga ningi bo ani memek te aga bitirukkowo,” mam.
21 E, enquanto comiam, Jesus disse:
22 Se nuna ninguru nongomang batagakaso. Se nunumi nogowom kaora la isarukasan, “Kari Biya, ni aninga iki se me balsam agila?” makasan.
22 E eles, muito entristecidos, começaram um por um a perguntar-lhe: — Por acaso seria eu, Senhor?
23 Se Jesus nunga maonam, “Kakirip ani agarak tawir ningi bread kumin ningi mituwuwoso imitang memek te aga bitirukko.
23 Jesus respondeu:
24 Kari ko Namar mu batoga te ko balam uwutata kumik te aratukko. Bare kakirip Kari ko Namar mu memek te beteso mu am bote ko! Nu ali imi te me bilangaram le mu, am ningo nunguningkiri le.”
24 O Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
25 Se Judas, kari Jesus memek te bitirukko, mu mam, “Rabbi, ni aninga iki se me balsam agila?” mam.
25 Então Judas, que o traía, perguntou: — Por acaso sou eu, Mestre? Jesus respondeu:
26 Se nuna na nowaman se Jesus bread tam, Kaem amilmil tuam, ale paogam, ale ko olekem nungaru se mam, “Tal ale nalko; imi aninga angimik nunguning.”
26 Enquanto comiam, Jesus pegou um pão, e, abençoando-o, o partiu e deu aos discípulos, dizendo:
27 Ale aking waen bagun ago mu tam, Kaem amilmil tuam, ale nungaru se mam, “Nina singir la bagun ningi nalko.
27 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos, dizendo:
28 Imi aninga angimik gue, borta te Kaem ko kariimet nongorak numi gomang suan awurokko balam, se gue mu kariimet suen biya nunga memek siwurokko wore ningarsam.
28 porque isto é o meu sangue, o sangue da aliança, derramado em favor de muitos, para remissão de pecados.
29 Ani aitak ninga manorsam iwita, ani udagi waen muguri ko yu imi me naik nama, tom aninga Ait ko kingdom ningi biguwunak asele ani nengerak waen iru mu nanakko,” mam.
29 E digo a vocês que, desta hora em diante, nunca mais beberei deste fruto da videira, até aquele dia em que beberei com vocês o vinho novo, no Reino de meu Pai.
30 Ale wur bo ilu sapaman, ale arataman Duruk Olive te namaman.
30 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
31 Se Jesus nunga maonam, “Aitak tirom imi nina ikup ani angimik te aratuk mu arigal ale nina suen la parasaral nagu saparalkowo. Ikialko. Batoga bo te iwita baluwoso:
31 Então Jesus disse aos discípulos:
32 Bare kam ani kuera mutim bitirik ale barasik mu ani girek Galilee sor te namarik bagarik se tai agarkalko.”
32 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Se Peter mam, “Suen la ni kimik te arigimon ale nagu sapamon, bare ani mu mena kowo.”
33 Mas Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, nunca o será para mim.
34 Se Jesus mam, “Ani nunguningta nika manorsam, aitak ta tirom imi, tarak me niaruk la, ni nimi duap saguwur ale tom ilagala suan ko balu, ni ani me aga ikisam ma balukowo.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Bare Peter wetang te mam, “Ani aimi duap me saguwurikko, mena, ani am ni kerak kuerikko,” mam. Se olekem alo suen la den koma suantala balman.
35 Pedro insistiu: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os discípulos disseram o mesmo.
36 Se Jesus ko olekem alo nongorak kuwim bo ko nup Gethsemane masan mu te namaram, ale nunga maonam, “Iwita dagi sagaral se ani owore te namarik ale guranek bitirikko,” mam.
36 Em seguida, Jesus foi com eles a um lugar chamado Getsêmani. E disse aos discípulos:
37 Ale nu Peter, se Zebedee ko namar ilagala mu nunga giam ale nongorak namaram, ale ikup biya ikikaso ale gomang ninguru batagakaso.
37 E, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a sentir-se tomado de tristeza e de angústia.
38 Se nu nunga maonam, “Ani angamang bataga ninguru aga ira saparam se am kuerikko iwita ikisam. Nina ani agarak iwita baga se sinar la bagaralko,” mam.
38 Então lhes disse:
39 Ale nu katir aolak ilu namaram ale koma kaparam se ali awote dagulam ale baga se guranek bita se mam, “O aninga Ba, terong agi mu, aninga angamang ni ikup memek yu bagun ago iwita taiwoso ewere to saparko. Bare bo la namarukko, aninga angamang me karo tuiko, mena, ni nika ikia gemang la karo tuiko,” mam.
39 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se sobre o seu rosto, orando e dizendo:
40 Ale peleram ko olekem ilagala suan umu nongote namaram mu aniwaman se nungarkam. Ale Peter isuam, “Nina anira beteral ale hour suanta ko iwita agarak marak bagaralko terong agi awuk?
40 E, voltando para os discípulos, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
41 Sinar la baga se guranek bita se bagaral se ira ariga taiso mu me ninga saparuk se dagulalko. Nenenga nedera, marak mu uwutata ko gomang aniso, bare ninga ningimik sokel mena.”
41 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
42 Ale akingtala guranek bitirukko peleram namaram ale mam, “O aninga Ba, bare memek yu bagun ago iwita ani naikko taiwoso mu to saparko mena se am naikko agi mu asele nika gemang te aniso mu, iwitata aratukko,” mam.
42 Retirando-se pela segunda vez, orou de novo, dizendo:
43 Ale akingtala peleram tairam mu ko olekem nomotam ikuwaram se akingtala aniwaman se nungarkam.
43 E, voltando, achou-os outra vez dormindo; porque os olhos deles estavam pesados.
44 Ale nungarki bita se aking peleram tom 3 ko namaram, ale guranek koma suanta giram tom ilagala ko beteram uwutatala akingtala beteram.
44 Deixando-os novamente, foi orar pela terceira vez, repetindo as mesmas palavras.
45 Asele peleram ko olekem alo nongote tairam ale nunga maonam, “Au! agi am ani se neneman sapawasan e? Arigalko, tom tai aratam, se Kari ko Namar kari memek nuguting te betemonko.
45 Então voltou para os discípulos e lhes disse:
46 Barasal se namanakko! Kari ani memek te aga bitirukko mu taiso!” mam.
46 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
47 Ale uwuta baluwaram mu, Judas, ko olekem 12 mu nunga bo, mu tai aratam. Priest bibiya se kari supuling bibiya alo balman se kager kari motam biya mu baenat se saenang mel giman ale nu ilak taiman.
47 E enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou Judas, um dos doze, e, com ele, grande multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes e dos anciãos do povo.
48 Nu maingkala aguwaya bitirukko mu nunga kiti gurugam, “Ani kakirip iluwek ale musuk tuek, mu nina kakirip borta ilu taliparalko.”
48 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam-no.”
49 Ale dirmam Jesus kote namaram ale, “Amilmil yawara, Rabbi,” ma se iluwam ale musuk tuam.
49 E logo, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Salve, Mestre! E o beijou.
50 Se Jesus nu maonam, “Aga bo, anapeya bitarko tairem mu bitarko,” mam. Se kager kari kasuman Jesus iluman ale talipaman.
50 Jesus, porém, lhe disse: Nisto, aproximando-se eles, agarraram Jesus e o prenderam.
51 Umu te kari Jesus ilak bagara mu bo ko baenat woyam, ale priest supuling ko ura kari te dogowa bataguru saparam.
51 E eis que um dos que estavam com Jesus, estendendo a mão, sacou da espada e, golpeando o servo do sumo sacerdote, cortou-lhe a orelha.
52 Se Jesus nu maonam, “Baenat ko kuwim te tugumko!” mam. “Awiriya baenat te daongaso, mu batir te kuerukko.
52 Então Jesus lhe disse:
53 Ni ani aga Ait aurik se nu pasak ala engel suen biya nunguningkiri nunga bitiruk se taimon ale aga sangarmonko iwita me ikisam e?
53 Ou você acha que não posso pedir a meu Pai, e ele me mandaria neste momento mais de doze legiões de anjos?
54 Bare ani uwuta bitirik mu, mel aratukko batoga te aniso mu awuk ta aratukko?”
54 Mas como, então, se cumpririam as Escrituras, que dizem que assim deve acontecer?
55 Asele Jesus kager kari motam biya mu iwita nunga maonam, “Ani tere daong kari se nina aga iluwalko baenat se saenang mel ago giman ale taiman e? Tom kasik biya ani temple ningi dagikasam ale kariimet nunga kasurukasam, bare nina awuk se ani me aga ilukasan?
55 Naquele momento, Jesus disse às multidões:
56 Bare mel suen la aratuwoso imi mu prophet alo nunga den batoga te aniso wore ko nunguning kaparukko se aratuwoso.”
56 Tudo isto, porém, aconteceu para que se cumprissem as Escrituras dos profetas. Então todos os discípulos o deixaram e fugiram.
57 Kari Jesus iluman mu ilak priest supuling Caiaphas kote ilak namaman. law ko kausa kari se kari supuling alo mu umu te biguwuman ale bagaman.
57 E os que prenderam Jesus o levaram à casa de Caifás, o sumo sacerdote, onde se haviam reunido os escribas e os anciãos.
58 Bare Peter ilak namakasan mu kowom kaoram ale awar nuam taiwakaso. Nuna priest supuling ko kawam ko por ningi kasu naguman, se nu karogotala kasu naguram ale bitua kari nongorak daigam, ale kumik te aguwaya betemon wore ari ikiokko bagakaso.
58 Pedro o seguia de longe até o pátio do sumo sacerdote. E, tendo entrado, assentou-se entre os servos, para ver como aquilo ia terminar.
59 Se priest bibiya, se Sanhedrin ko kari bibiya suen la mu nuna kari saki Jesus den kawel te atumumon se ikimon ale te momon se kuerukko wore ko den ikiwakasan.
59 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho falso contra Jesus, a fim de o condenarem à morte.
60 Se kari suen biya bala kawel ago tai balukasan, bare den bo nu te momon se kuerukko mu me arigiman, mena.
60 E não acharam, apesar de terem sido apresentadas muitas testemunhas falsas. Mas, afinal, compareceram duas, afirmando:
61 ale balman, “Kari sumu iwita balam, ‘Ani Kaem ko temple mu am parusuwurik ale aking tom ilagala suan ningi am kalikko terong,’ ma balam.”
61 — Este disse: “Posso destruir o santuário de Deus e reconstruí-lo em três dias.”
62 Se priest supuling barasu sanamaram ale Jesus maonam, “Ni kimik ko den balsan ewere awuk, koma me baluko e? Se den ito kari imi ni kimik ko balsan imi?”
62 E, levantando-se o sumo sacerdote, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
63 Bare Jesus den bo ta me balam.
63 Jesus, porém, guardou silêncio. E o sumo sacerdote lhe disse: — Eu exijo que nos diga, tendo o Deus vivo por testemunha, se você é o Cristo, o Filho de Deus.
64 Se Jesus mam, “Se, ni balem suwutata. Bare ani nina suen la ninga manorsam, tom udagi nina Kari ko Namar Kaem Sokel Garagar mu ko kuting sengam mu te dagiwuruk se arigalko, se taiti nuwi te taiwuruk se arigalko!” mam.
64 Jesus respondeu:
65 Se priest supuling den umu ikiam ale kota ko guang iluwam barukam ale mam, “Nu Kaem mel yam ko beteram! Ana anape den bo karogo ko kimi bita se laganakko? Nina ikiman, nu Kaem mel yam ko beteso.
65 Então o sumo sacerdote rasgou as suas vestes e disse: — Blasfemou! Por que ainda precisamos de testemunhas? Eis que agora mesmo vocês ouviram a blasfêmia!
66 Se nina awuk balsan a?”
66 O que vocês acham? E eles responderam: — É réu de morte.
67 Ale koma motam ningi katingakasan ale nuguting te moakasan. Se saki mu kol kuting te kulukuru se
67 Então alguns cuspiram no rosto de Jesus e bateram nele. E outros o esbofeteavam, dizendo:
68 balukasan, “Kristus, ni prophet agi mu awiriya ka moso mu nanga manaruko!” makasan.
68 — Profetize para nós, ó Cristo! Quem foi que bateu em você?
69 Peter kawam ko por ningi dagiwaram se priest supuling ko ura imet bo kote tairam, ale mam, “Ni agotala Jesus Galilee kari wore ilak geragakasam,” mam.
69 Pedro estava sentado fora no pátio. Uma empregada se aproximou e lhe disse: — Você também estava com Jesus, o galileu.
70 Bare Peter nuna suen la nomokete numi duap saguwuram ale mam, “Ani ni anapeya balsam sumu karogo ngualawasam,” mam.
70 Mas ele negou diante de todos e disse: — Não sei o que você está dizendo.
71 Ale por ko songkuring biya mu te namaram, se ura imet bo tala nu arigam, ale kariimet sang mu te bagaman mu nunga maonam, “Kari imi Jesus Nazareth kari wore ko kari bo,” mam.
71 Quando se dirigia para a porta, Pedro foi visto por outra empregada, que disse aos que estavam ali: — Este também estava com Jesus, o Nazareno.
72 Se Peter akingtala numi duap saguwuram ale mam, “Ani Kaem Biya bagoso se koma te nunguningta balsam, ani kari sumu me ko ikisam!” mam.
72 E ele negou outra vez, com juramento: — Não conheço esse homem.
73 Se kam me maiyam, kari sanamiwaman mu Peter kote taiman ale manorman, “Nunguningta ni nunga bo! Ana nika munak nirung te la ikisan,” maman.
73 Pouco depois, aproximando-se os que estavam ali, disseram a Pedro: — Com certeza você também é um deles, porque o seu modo de falar o denuncia.
74 Se Peter den sail karogotala balam, “Ani kawelarik mu Kaem am ikup aisuokko. Nunguningta nunguningkiri, ani kari sumu me ko ikisam!” mam.
74 Então ele começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem! E no mesmo instante o galo cantou.
75 Se Peter den Jesus nu maonam umu kuamin te tairam, “Tarak me niaruk la, ni tom ilagala suan ko nimi duap saguwur ale ni ani me aga ikisam iwita ma baluko.” Se Peter watingi aratam ale ninguru niakaso.
75 Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você me negará três vezes.” E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.