Mateus 13

KAEM KO DEN (WSK) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Se worem suanta mu te la Jesus kawam mu beteram ale nama yu Galilee norogen te daigam.
1 Naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e se assentou à beira-mar.
2 Bare kariimet suen biya nukote taiman, se nu uwuta ari bita ko mu dal bo te nama aragam ale daigam. Se kariimet yu norogen te sanami muruwuman.
2 E grandes multidões se reuniram em volta dele, de modo que entrou num barco e se assentou. E toda a multidão estava em pé na praia.
3 Se nu den suen biya mu den pangan te nunga manarukaso, ale mam, “Ningam ura ko kari bo ko ningam te inang muguri warukko namaram.
3 E de muitas coisas lhes falou por parábolas, dizendo:
4 Ale ningam ningi na muguri mu warukaso se inang muguri saki ko molak te kapaman se inangnang taiman ale no gilingiman.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e, vindo as aves, a comeram.
5 Se na muguri saki mu ali karakarang te kapaman. Se ali mu memek, manga la, se tairate papak maman ale tarigiman.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Bare ko yager mu kuringita, se worem bausam ale kaiyam se marakaman.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Se na muguri sang mayang kore karogo mu ningi kapaman ale papak maman, se mayang mu tarigiman ale nunga ereman.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram.
8 Bare inang muguri sang mu ali ningo te kapaman, ale aragaman ale nunguning kapaman, ale inang muguri motam motam la warman mu kiaman, ale saki 100, se saki 60, se saki 30 iwita nunguning kapaman.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto: a cem, a sessenta e a trinta por um.
9 Awiriya dogowa ago te den ikiso agi mu, den imi ikiokko!”|alt="man sowing seed" src="LB00094B.TIF" size="col" ref="Matthew 13:9"
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Bare ko olekem kote taiman ale isarman, “Ni awuk se den pangan te kariimet nunga manorsam?” maman.
10 Então os discípulos se aproximaram de Jesus e lhe perguntaram: — Por que o senhor fala com eles por meio de parábolas?
11 Se nu nunga maonam, “Duruk wonong ko kingdom ko ikia yumura mu nina ningaram, bare nuna mu mena.
11 Ao que Jesus respondeu:
12 Awiriya ikia mu karogo mu bo bo karogo taukko, ale ikia mu karogo terong maukko. Bare awiriya ikia mu mena, mu noko ikia nuamur karogo bagoso mu mena namarukko.
12 Pois ao que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Duap owore te se ani den pangan te nunga manorsam. ‘Nuna nomotam ago, bare mel bo te me arigisan; nuna ikia ikimon, bare ko nunguning ko me sinarsan.’
13 Por isso, falo com eles por meio de parábolas: porque, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem entendem.
14 Se borta te prophet Isaiah ko den balam mu ko nunguning kaparam. Isaiah iwita balam,
14 Assim, neles se cumpre a profecia de Isaías:
15 Mu awuk, kariimet imi nunga
15 Porque o coração deste povo
16 Bare nina mu ninga nemetam sor arigiso, se ninga nedegawa den ikiso, se nina mu ko amilmilaralko.
16 — Bem-aventurados, porém, são os olhos de vocês, porque veem; e bem-aventurados são os ouvidos de vocês, porque ouvem.
17 Ani nunguningta ninga manorsam, prophet alo, se kariimet nongomang diram mu suen biyala mel nina ariwasan ewere arigimonko nongomang biya, bare me ari gilingiman, ale den nina ikiwasan ewere ikimonko nongomang biya, bare me iki gilingiman.
17 Pois em verdade lhes digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 “Buta se nede gurugal ale kari na muguri ko ningam te waram wore ko den pangan ko nunguning wetang te balik se ikialko.
18 — Ouçam, portanto, o que significa a parábola do semeador.
19 Mu iwita: Kariimet kingdom ko den ikisan, bare ko nunguning ko me sinarsan mu, den inang muguri iwita lage te kapaman se Satan taiso ale tagi batutumu giso wore iwita.
19 A todos os que ouvem a palavra do Reino e não a compreendem, vem o Maligno e arrebata o que lhes foi semeado no coração. Este é o que foi semeado à beira do caminho.
20 Se awiriya na muguri ali karakarang te kapaman mu iwita mu, kari den ikiso ale amilmil te taso.
20 O que foi semeado em solo rochoso, esse é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria.
21 Bare nu kumik nukuri yager mena, se tom tukunangta baga, tom den umu ko kager daong ikup taiso, mu nu pasak ala den umu buring tuso.
21 Mas ele não tem raiz em si mesmo, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandaliza.
22 Se awiriya den mu na muguri mayang kore karogo mu ningi kapaman mu iwita mu, kari den ikiso, bare ali ewere ko bagara ko ikia moso, ale manga taukko ko ikia kawel mu tawun biya kote taiso, se den tam mu ko nunguning ko bagara aolak ningi me kaposo.
22 O que foi semeado entre os espinhos é o que ouve a palavra, porém as preocupações deste mundo e a fascinação das riquezas sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Bare awiriya na muguri ali ningo mu te kapaman mu iwita mu, kari den ikiso ale gomang ningi beteso. Se noko bagara aolak mu te den umu ko nunguning kaposo, ale inang muguri motam motam la warman mu kiaso ale ko tom 100 agi, 60 agi, 30 ko iwita nunguning kaposo. Se den pangan umu ko nunguning mu uwutata.”
23 Mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve a palavra e a compreende; este frutifica e produz a cem, a sessenta e a trinta por um.
24 Jesus den pangan bo tala kariimet nunga maonam, mu iwita: “Duruk wonong ko kingdom mu, kari bo na muguri ningo ko ningam te waram wore iwita.
24 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
25 Bare tirom kariimet suen la ani sapaman mu, kari ilak bitawara mu tairam ale sum memek ko muguri mu na muguri ningo mu ningi waru waru ago namaram, ale namaram.
25 Mas, enquanto todos estavam dormindo, veio o inimigo dele, semeou o joio no meio do trigo e foi embora.
26 Se udagi te na muguri papak maman tarigiman mu sum memek mu karogotala papak maman ale tarigiman.
26 E, quando as plantas cresceram e produziram fruto, apareceu também o joio.
27 “Se ningam kotam ko ura kari alo kote taiman ale manorman, ‘Kari Biya,’ maman, ‘ana ko ikisan mu ni na muguri ningo wore la ka ningam ningi warem. Bare sum memek mu aparete taiman?’
27 Então os servos do dono da casa chegaram e disseram: “Patrão, o senhor não semeou boa semente no seu campo? De onde, então, vem o joio?”
28 “Se nu mam, ‘Mu kari ani agarak memek wore munan umu beteram,’ mam.
28 Ele, porém, lhes respondeu: “Um inimigo fez isso.” Mas os servos lhe perguntaram: “O senhor quer que a gente vá e arranque o joio?”
29 “Bare nu mam, ‘Mena. Mu awuk, nina sum memek bila se na muguri ningo karogo bilal bore ko,’ mam.
29 O dono da casa respondeu: “Não! Porque, ao separar o joio, vocês poderão arrancar também com ele o trigo.
30 ‘Buta se am awural se suen la aragamon se nunguning gia ko tom te asele tutenakko. Tom umu te ani inang nunguning bolala awura ko kari iwita nunga manikko: Nina giral sum memek mu bilal ale tama te kaiya ko sikipi bolala awural se anirukko. Bare inang nunguning mu asele gial ale aninga inang ko kawam ningi tugumalko.’ ”
30 Deixem que cresçam juntos até a colheita. E, no tempo da colheita, direi aos ceifeiros: ‘Ajuntem primeiro o joio e amarrem-no em feixes para ser queimado; mas recolham o trigo no meu celeiro.’”
31 Jesus den pangan bo tala nunga maonam, ale mam, “Duruk wonong ko kingdom mu kari bo tam mustard ko muguri bo tam ale ko ningam ningi aguwam wore turan.
31 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
32 Mustard muguri mu mel muguri suen la nunga ningi kituwura gotek nunguningkiri. Bare tom aragoso tarigiso mu ningam ko inang mel nunga kia saposo, ale tam iwita sanamoso, se inangnang binga taisan ale ko kower te singir kalosan.”
32 Esse grão é, na verdade, a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, é maior do que as hortaliças, e chega a ser uma árvore, de modo que as aves do céu vêm se aninhar nos seus ramos.
33 Ale aking den pangan bo tala nunga maonam, “Duruk wonong ko kingdom mu imet bo yeast tam ale plaua bag 3 karogo gurugam se plaua lagaram aromemek aram wore iwita.”
33 Jesus lhes contou ainda outra parábola:
34 Jesus mel imi suen la den pangan te la kariimet nunga manarukaso. Nu den bo diram la wetang te me nunga manarukaso, am den pangan te la den balukaso.
34 Jesus disse todas estas coisas às multidões por parábolas e sem parábolas nada lhes dizia.
35 Munan umu te prophet ko den balam mu ko nunguning kaparam:
35 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta: “Abrirei a minha boca em parábolas; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.”
36 Asele nu kariimet lilim biya nunga awu beteram ale kawam ningi kasu naguram. Se ko olekem alo kote taiman ale manorman, “Ni den pangan bo sum diwang ko balem wore ko nunguning balu se ana ikinakko,” maman.
36 Então, despedindo as multidões, Jesus foi para casa. E, aproximando-se dele os seus discípulos, disseram: — Explique-nos a parábola do joio do campo.
37 Se nu mam, “Kari na muguri ningo waram mu Kari ko Namar.
37 E Jesus respondeu:
38 Se ningam mu ali lilim la imitang. Se na inang ningo mu kingdom ko kariimet, se sum memek mu Satan ko kariimet memek alo.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino; o joio são os filhos do Maligno.
39 Se kari diwang sum memek mu ko muguri waram mu Satan. Se inang gia ko tom mu tom nukum te ko baluwoso. Se inang gia ko ura kari mu engel alo.
39 O inimigo que o semeou é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os ceifeiros são os anjos.
40 “Ale sum memek gisan ale tama ningi warsan se kani namasan, uwutatala tom nukum te kariimet memek mu memek tamonko.
40 Pois, assim como o joio é colhido e jogado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Kari ko Namar mu ko engel alo nunga awurok se namamon ale noko kingdom ningi anapeya memek tagiwoso, se kariimet memek munan kulukursan, mu suen la nunga sugu barurumumonko.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, que ajuntarão do seu Reino todos os que servem de pedra de tropeço e os que praticam o mal
42 Ale tama kowar tamatama mu ningi nunga warmon se nogore maraka se nia kika se bagamonko.
42 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
43 Se kariimet ningo diram mu nunga Nonet ko kingdom ningi worem iwita nikinang kapa se ilak bagamonko. Awiriya dogowa ago te den ikiso agi mu, den imi ikiokko!
43 Então os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 “Duruk wonong ko kingdom mu mel yawarakala nunguningkiri bo ali bilik bo ningi kaluwu beteman se aniram wore iwita. Se kari bo arigam ale amilmil te aking kaluwu beteram, ale namaram ko melmasak suen la dia saparam, ale ko manga tam ale ali umu dia tam.
44 — O Reino dos Céus é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu. Então, transbordante de alegria, vai, vende tudo o que tem e compra aquele campo.
45 “Se aking duruk wonong ko kingdom mu diara guruga kari bo nu kulolo yawara yawara ko loagakaso wore turan.
45 — O Reino dos Céus é também semelhante a um homem que negocia e procura boas pérolas.
46 Se nu kulolo bo am yawarakala nunguningkiri mu arigam, ale namaram ko melmasak suen la diaram, ko manga tam, ale kulolo umu dia tam.
46 Quando encontrou uma pérola de grande valor, ele foi, vendeu tudo o que tinha e comprou a pérola.
47 “Se akingtala duruk wonong ko kingdom mu wal ko pote gagi ningi sapaman ale wal duap duap te iluman wore iwita.
47 — O Reino dos Céus é ainda semelhante a uma rede que foi lançada ao mar e apanhou peixes de toda espécie.
48 Se wal ningi nama suen kelagaman mu, wal tata kari pote wal ago tagiman karogo saun te arataman. Asele dagiman ale wal tutia gilingikasan. Se wal ningo mu korokem tugukasan, bare wal memek mu waru sapakasan.
48 E, quando já estava cheia, os pescadores a arrastaram para a praia e, assentados, escolheram os bons para os cestos e jogaram fora os ruins.
49 Munan imi tom nukum te uwutata aratukko. Engel alo taimon ale kariimet ningo diram mu tutia awu se, memek mu nunga gimon ale
49 Assim será no fim dos tempos: os anjos sairão, separarão os maus dentre os justos
50 tama kowar tamatama mu ningi nunga warmon se nogore maraka se nia kika se bagamonko.”
50 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
51 Se Jesus ko olekem alo nunga isuam, “Nina den pangan ani balukasam ko duap suen la ikiman ale ko sinarman e?” Se nuna aing maman.
51 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sim!
52 Se nu den pangan bo tala nunga maonam, “Buta se den laun ko kausa kari mu duruk wonong ko kingdom ko ninguru kiti guruguman se ko ikiam, mu nu kawam ko kotam iwita, se ko kawam ningi mel ningo ningo iru mu ta, se laun mu ta, gi karogo aratu wetang awuso.”
52 Então Jesus lhes disse:
53 Se Jesus den pangan suen la imi balu kutuwuram mu sor umu beteram.
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas, retirou-se dali.
54 Tai ko wonong duap te aratam mu synagogue ningi kausa ura duap beteram. Se kariimet nongomang motam ninguru pitigiram se balukasan, “Kari ewere ikia sinar se sokel duap bo ewere aparete tam?” makasan.
54 E, chegando à sua terra, ensinava-os na sinagoga, de modo que se maravilhavam e diziam: — De onde lhe vêm esta sabedoria e estes poderes miraculosos?
55 “Bare ewere carpenter ko namar wore ye? Se ko nuam nup Maria, se ko uriamitak James, Joseph, Simon, se Judas alo wore ye?
55 Não é este o filho do carpinteiro? A sua mãe não se chama Maria, e seus irmãos não são Tiago, José, Simão e Judas?
56 Se ko korasari suen la ana nangarak imi te bagasan! Kari ewere aparete mel duap duap ewere giam?” makasan.
56 Todas as suas irmãs não vivem entre nós? Então, de onde lhe vem tudo isto?
57 Ale ko nongomang magakaso.
57 E escandalizavam-se por causa dele. Jesus, porém, lhes disse:
58 Se nu miracle suen biya umu te me beteram, mu awuk, nuna ko ko nongomang ningi me nunguning aram.
58 E não fez ali muitos milagres, por causa da incredulidade deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.