Lucas 23
KAEM KO DEN (WSK) vs NTLH
1 Asele nuna suen la barasaman Jesus diruwuman ilak Pilate kote namaman.
1 Em seguida o grupo todo se levantou e levou Jesus para Pilatos.
2 Ale den te atumukasan, ale balukasan, “Ana kari imi arigiman, nu anananga sor maguwurokko kariimet nongomang atumukaso. Nu balukaso, Caesar takis tuata mu munan memek makaso. Ale kota numi balukaso nu Kristus se nu king,’ makaso.”
2 Lá, começaram a acusá-lo, dizendo: — Pegamos este homem tentando fazer o nosso povo se revoltar, dizendo a eles que não pagassem impostos ao Imperador e afirmando que ele é o
3 Se Pilate Jesus isuam, “Ni Juda nunga king e?” mam.
3 Aí Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Se Pilate den mu ikiam ale priest bibiya se kariimet motam biya animan mu nunga maonam, “Ani mel bo nu kumik te arigek ale ko nu den ningi bitirikko mu me arigem,” mam.
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: — Não encontro nenhum motivo para condenar este homem.
5 Bare nuna am sail tagikasan ale balukasan, “Nu Judea wonong wonong ningi ko den kariimet nunga kasurukaso ale nongomang patawukaso. Nu Galilee la munan umu duap beteram ale karogo tai imi te aratam,” makasan.
5 Mas eles insistiram: — Ele está causando desordem entre o povo em toda a Judeia. Ele começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Se Pilate den mu ikiam ale nu Galilee kari agi, wore ko nunga isuam.
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou: — Este homem é da Galileia?
7 Se kam nu ikiam Jesus mu Galilee kari, se Galilee mu Herod ko bitua bowa ningi aniso, mu nu Jesus beteram se Herod kote namaram. Tom umu te mu Herod ago Jerusalem bagaram.
7 Quando soube que Jesus era da região governada por Herodes, Pilatos o mandou para ele, pois Herodes também estava em Jerusalém naquela ocasião.
8 Se Herod Jesus arigam ale ninguru amilmilaram. Mu awuk, nu kam maiya biya arigokko kimi bita lagakaso. Nu ko dugu duap iki lagakaso ale noko gomang mu Jesus miracle bo bitiruk se arigokko anikaso.
8 Herodes ficou muito contente quando viu Jesus, pois tinha ouvido falar a respeito dele e fazia muito tempo que queria vê-lo. Ele desejava ver Jesus fazer algum milagre.
9 Se nu isa suen biya tuikaso, bare Jesus kuring te katir me ta bausam, mena.
9 Então fez muitas perguntas a Jesus, mas ele não respondeu nada.
10 Priest bibiya se law ko kausa kari sanamiwaman mu den aora tala atumu nu kote bitakasan.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei se apresentaram e fizeram acusações muito fortes contra Jesus.
11 Se Herod ko kager kari ago nu bita maguwukasan ale den dolara manarukasan. Asele guang bo, ko bala yawarakala, wore taman nu tugu tuman, ale aking diruwuman ilak Pilate kote peleman namaman.
11 Herodes e os seus soldados zombaram de Jesus e o trataram com desprezo. Puseram nele uma capa luxuosa e o mandaram de volta para Pilatos.
12 Ulengkala mu Herod se Pilate mu nuna nunumi ago suanta me bagakasan. Bare day tom umu te nuna tiran ningo ko arataman.
12 Naquele dia Herodes e Pilatos, que antes eram inimigos, se tornaram amigos.
13 Se Pilate priest bibiya, kari supuling bibiya, se kariimet ago nunga auram se tai biguwuman.
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, os líderes judeus e o povo
14 Se nu nunga maonam, “Nina kari imi diruwuman ilak aningate taiman, ale balman mu nu kariimet nongomang atumukaso maman. Ani nina nemetam te nu isuem pangem, bare den nina atumu tuiwasan mu kumik duap bo mena arigem.
14 e disse: — Vocês me trouxeram este homem e disseram que ele estava atiçando o povo para fazer uma revolta. Pois eu já lhe fiz várias perguntas diante de todos vocês, mas não encontrei nele nenhuma culpa dessas coisas de que vocês o acusam.
15 Se Herod betela ikup bo me arigam tala, bore te se aking nu beteram se ananangate peleram tairam. Nina nengeta ta arigiman, nu ikup bo bitiruk se ko monak se kuerukko mu mena.
15 Herodes também não encontrou nada contra ele e por isso o mandou de volta para nós. Assim, é claro que este homem não fez nada que mereça a pena de morte.
16 Bore te se ani balik se wip te momon ale betemon se namarukko,” mam.
16 Eu vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
17 — ausente —
17 [Na Festa da Páscoa, Pilatos tinha o costume de soltar algum preso, a pedido do povo.]
18 Bare kariimet suen la aiman ale balman, “Kari sumu moar se kueruk se Barabbas nangaruko!” makasan.
18 Aí toda a multidão começou a gritar: — Mata esse homem! Solta Barrabás para nós!
19 Barabbas mu kari saki arungu wonong biya ningi kager patawuman, ale Barabbas kari bo moram se kueram, owore ko nu talipara ningi beteman se bagakaso.
19 Barrabás tinha sido preso por causa de uma revolta na cidade e por assassinato.
20 Se Pilate ko gomang mu Jesus yam bitiruk se namarukko, se nu akingtala kariimet nunga isuam.
20 Então Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez com a multidão.
21 Bare nuna am biyala aikasan balukasan, “Am tam kangono te tagiralko!” makasan.
21 Mas eles gritavam mais ainda: — Crucifica! Crucifica!
22 Se tom 3 ko akingtala nunga isuam, “Anape ko? Kari imi anape memek beteram? Ani ikup ito nu te monak se kuerukko mu me arigem. Bore te se balik se am wip te momon ale betemon se namarukko,” mam.
22 E Pilatos disse pela terceira vez: — Mas qual foi o crime dele? Não vejo neste homem nada que faça com que ele mereça a pena de morte. Vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
23 Bare nuna am sail tagiman, ale biyala balukasan, “Ni balu se kari imi yam tam kangono te tagimonko,” ma balukasan. Ale sail tagiman Pilate ko den sokel menawuman.
23 Porém eles continuaram a gritar bem alto, pedindo que Jesus fosse crucificado; e a gritaria deles venceu.
24 Buta se nu nononga ikia la karo tuam, ale Jesus momonko mu ko den nungam.
24 Pilatos condenou Jesus à morte, como pediam.
25 Se Barabbas, kari kager patawuram ale kari bo moram se kueram se ko talipaman, mu kariimet ko balu lagaman mu kutuwu nungaram. Ale nononga ikia biya Jesus momon se kuerukko mu la karo nungaram.
25 E soltou o homem que eles queriam — aquele que havia sido preso por causa de revolta e de assassinato. E entregou Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Se taman ilak nama se, Simon, nu Cyrene wonong ko kari, wonong ningi utu naguwaram mu iluman, ale tam kangono tuman se giam ale Jesus buring ko kowom kaoram ale ilak namakaso.
26 Então os soldados levaram Jesus. No caminho, eles encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, que vinha do campo. Agarraram Simão e o obrigaram a carregar a cruz, seguindo atrás de Jesus.
27 Kariimet suen biya kowom karokasan, imet karogo la mo nia se kowom karokasan.
27 Uma grande multidão o seguia. Nela havia algumas mulheres que choravam e se lamentavam por causa dele.
28 Se Jesus giris palagam ale nunga maonam, “Nina Jerusalem imet, nina ani ago ko me niaralko; nina nengeta ninimi ko nia se ninga kuriang nunga mal niaralko,” mam.
28 Jesus virou-se para elas e disse:
29 “Mu awuk, tom bo kaparuk se nina balal, ‘Imet kuriang me ilusan ale nunga amin kuriang katir me tagi arigam mu amilmilamonko!’ malko.
29 Porque chegarão os dias em que todos vão dizer: “Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos, que nunca deram à luz e que nunca amamentaram!”
30 Tom mu te
30 Chegará o tempo em que todos vão dizer às montanhas: “Caiam em cima de nós!” E dirão também aos montes: “Nos cubram!”
31 Ikialko. Nuna aitak tam marak aniso mu bita maguwuwasan. Se tam maraka namaram mu me bita maguwumon i? Mu ninguru bita maguwumonko.”
31 Porque, se isso tudo é feito quando a lenha está verde, o que acontecerá, então, quando ela estiver seca?
32 Tere daong nana kari ilagala karogo tala tam kangono te nunga tagimonko nu ilak nongorak namakasan.
32 Levaram também dois criminosos para serem mortos com Jesus.
33 Se nongorak tai kuwim bo ko nup Supuling ko Sokel mu te arataman ale mu te tam kangono te tagiman. Ale kari ilagala mu agotala nu kumik duap te nunga tagiman, bo sengam ko, se bo ngas ko nunga tagiman.
33 Quando chegaram ao lugar chamado “A Caveira”, ali crucificaram Jesus e junto com ele os dois criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Se Jesus mam, “Ba, ni nononga ikup siwu nungaruko, mu awuk, munan nuna bitawasan umu nuna nongota me ari ko ikisan,” mam. Ale nuna ko guang nunumi tumonko ko kolakasan.
34 [Então Jesus disse: Em seguida, tirando a sorte com dados, os soldados repartiram entre si as roupas de Jesus.
35 Se kariimet mu sanamaman ale ariwakasan, se kari supuling alo mu kumik ko den dolara balukasan. Nuna balukasan, “Nu nunguningta Kristus, Kaem ko Kari nu Atumukiram agi mu asele, nu kariimet sang nunga sangarukaso iwita kota numi sangukko!” makasan.
35 O povo ficou ali olhando, e os líderes judeus zombavam de Jesus, dizendo: — Ele salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o
36 Se kager kari agotala kote taikasan ale kumik den kolara balukasan. Nuna waen seselak wore naukko tuman,
36 Os soldados também zombavam de Jesus. Chegavam perto dele e lhe ofereciam vinho comum
37 ale balman, “Ni Juda nunga king agi mu, keta nimi sangaruko!” makasan.
37 e diziam: — Se você é o rei dos judeus, salve a você mesmo!
38 Se batoga bo supuling ko kualala batagorman se anikaso mu iwita balam: IMI JUDA NUNGA KING.
38 Na cruz, acima da sua cabeça, estavam escritas as seguintes palavras: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Se kari ilagala ago nu kumik duap te nunga tagiman mu bo den dolara maonam, “Ni Kristus agi mu, keta nimi sangaru ale ana karogo la nanga sangaruko!” makaso.
39 Um dos criminosos que estavam crucificados ali insultava Jesus, dizendo: — Você não é o Messias? Então salve a você mesmo e a nós também!
40 Bare ko bo mu nu ining tuam, ale mam, “Ni Kaem ko me nguangasam e? Nu ni analak ikup taman iwitatala tam.
40 Porém o outro o repreendeu, dizendo: — Você não
41 Analak mu memek beteman ale ko ikup taman se mu terong. Bare nu mu memek bo me beteram,” mam.
41 A nossa condenação é justa, e por isso estamos recebendo o castigo que nós merecemos por causa das coisas que fizemos; mas ele não fez nada de mau.
42 Nu uwuta balam ale mam, “Jesus, tom nika kingdom ningi king ko aratu, mu ni ani ago ko ikiko,” mam.
42 Então disse: — Jesus, lembre de mim quando o senhor vier como Rei!
43 Se Jesus nu maonam, “Ani nunguningta ka manorsam, aitakta imitang ni ani agarak paradise ningi bagerko.”
43 Jesus respondeu:
44 Se worem motam tai dirmam, 12 o'clock, mu ali lilim tiromorom iram nama 3 o'clock, bainga ningi,
44 Mais ou menos ao meio-dia o sol parou de brilhar, e uma escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 mu awuk, worem motam tirom iluwam. Se guang biya temple ningi kekawaram mu kusumuri barakam ale biling ilagala aratam.
45 E a cortina do Templo se rasgou pelo meio.
46 Se Jesus biyala airam ale balam, “Ba, aninga adera ni kiting te betesam.” Nu iwita balam mu eng kueram.|alt="Curtain" src="CN01843B.TIF" size="col" ref="Luke 23:46"
46 Aí Jesus gritou bem alto: Depois de dizer isso, ele morreu.
47 Se kager kari nunga supuling mel aratam mu arigam, ale Kaem nup patawuram ale balam, “Nunguningta, kari imi kari ningo diram!”
47 Quando o oficial do exército romano viu o que havia acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — De fato, este homem era inocente!
48 Se kariimet mel mu arigimonko taiman bagaman mu munan umu aratam se ari sapaman, ale nongomang bataga, se nongomang ikup biya peleman namaman.
48 Todos os que estavam reunidos ali para assistir àquele espetáculo viram o que havia acontecido e voltaram para casa, batendo no peito em sinal de tristeza.
49 Bare Jesus ko sikisaki, se imet sang agotala nuna Galilee sor te nu kowom karoman ilak taiman, mu nuna awar nuam sanamaman, ale mel aratukaso mu ari se bagakasan.
49 Todos os amigos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, olhando tudo aquilo.
50 Kari bo, ko nup Joseph, nu Sanhedrin ko kari supuling bo tala, nu kari ningo se diram.
50 — ausente —
51 Nu kari supuling saki nunga ikia se munan kaloman ale bitakasan mu ko me ta gomang suan akaso. Nu Judea sor ko wonong Arimathea ko kari bo. Nu Kaem ko kingdom tairukko wore ko kimi bitawara ko kari.
51 — ausente —
52 Nu Pilate kote namaram, ale Jesus ko kumik guang taukko isuam.
52 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus.
53 Ale namaram Jesus ko kumik guang kutuwuram ago kaparam, ale guang yawara bo te kaolam, ale ilak nama manga gogong bo ningi beteram. Manga gogong naung to beteman, ale kumik guang bo ta ningi me bita arigiman.
53 Então tirou o corpo da cruz e o enrolou num lençol de linho. Depois o colocou num túmulo cavado na rocha, que nunca havia sido usado.
54 Tom umu nononga nunumi nunga burangara ko tom se Sabbath tom duap bitirukko pingi aram.
54 Isso foi na sexta-feira, e já estava para começar o sábado.
55 Se imet Galilee sor te Jesus kowom karoman ilak taiman, mu nuna Joseph kowom karoman ilak nama kuwim te ko kumik guang Joseph beteram mu arigiman.
55 As mulheres que haviam seguido Jesus desde a Galileia foram com José e viram o túmulo e como Jesus tinha sido colocado ali.
56 Asele peleman nunga sor te namaman, ale mel siring yawara yawara mu nungurman burangaman. Bare Sabbath tom wore te se, munan biya balam owore karo tuman ale nonoman sapakasan.
56 Depois voltaram para casa e prepararam perfumes e óleos para passar no corpo dele. E no sábado elas descansaram, conforme a
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.