Lucas 22

KAEM KO DEN (WSK) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Se Bread Yeast Mena Nana ko tom, balsan “Passover” masan, mu tai pingi aram.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Se priest bibiya se law ko kausa kari alo nuna lage bo Jesus te ilumon ale momon se kuerukko wore ko loagakasan, bare nuna kariimet nunga nguangakasan, ale tetela la iki gurugu se loagawakasan.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Se Satan Judas Iscariot kararam, nu olekem 12 wore nunga bo.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Se Judas namaram priest bibiya se temple ko kager kari nunga supuling alo arungak munakaram, ale nu aguwaya Jesus nuguting te bitirukko mu ko nongorak balu nungam.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Se nuna ninguru amilmilaman, ale manga sang tumonko balman.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Nu gomang suanawuram, ale kulupik bo, kariimet biya me bagamon se nu Jesus nuguting te bitirukko wore ko sinar la bagakaso.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Asele Bread Yeast Mena Nana ko day tom aram, se tom umu te mu Passover ko sipsip tama betera ko tom.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Jesus Peter se John nunga maonam, “Nina ilagala namaral anananga Passover inang nanakko mu nungalko,” mam.
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Se nuna isarman, “Se nika gemang ana aparete inang mu nungurnakko?” maman.
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Se nu nunga maonam, “Namaral wonong biya mu ningi kasu nagu se kari bo yu kuting ago giok ale tai ningarkuk, umutang kowom kaoral ilak kawam te namoso mu te namaralko.
10 Jesus respondeu:
11 Ale kawam kotam aninga den imi maonalko, ‘Kausa kari iwita nika isarnakko mam: Daup ko galung awuk wore ani aga olekem arungak Passover inang te naikko?’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Se nu galung bo kualala, ko daiga kuwim terong la, mu ninga kausok se te Passover inang nungalko,” mam.
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Se nuna namaman ale mel suen la Jesus te nunga maonam uwutata aratu saparam se eng te Passover na nunguru burangi beteman.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Tom tai aratam se Jesus ko apostle nongorak na naukko daigam.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Ale nunga maonam, “Aninga angamang biya mu ani girek nina nengerak Passover inang naik ale asele ikup giekko aniram.
15 e lhes disse:
16 Mu awuk, ani ninga manorsam, ani udagi Passover na bo iwita me naik nama, mel imi ko nunguning Kaem ko kingdom ningi aratuk asele naikko.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Ale nu waen bagun ago mu tam, Kaem amilmil tuam, ale mam, “Nina waen imi tal ale ninimi tual ale nalko.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Ani ninga manorsam, ani udagi waen muguri ko yu imi me naik nama Kaem ko kingdom tairuk asele naikko.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Ale nu bread tam, Kaem amilmil tuam, ale paogam, ale nungaru se mam, “Imi aninga angimik nunguning, ninga sangukko ningarsam. Nina nal ale ani ago ko iki se lagaralko.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Nuna na inang no kutuwuman, asele udagi nu waen bagun ago mu tam ale koma suanta tala beteram ale nungaru se mam, “Simi aninga angimik gue, nina nogo ko waru ningarsam, borta te Kaem ko kariimet nunga memek siwuram ale nongorak gomang suanawuram.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Bare kari ani kager kari nuguting te aga bitirukko mu ani agarak na nowoso.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Kari ko Namar mu batoga te ko balam uwutata kumik te aratukko. Bare kakirip memek te nu beteso mu am bote ko!” mam.
22 Pois o
23 Se olekem alo den mu ikiman ale nunumi isarukasan, “Ana ningi awiri buta bitirukko wore balso ya?” makasan, ale nongota nunumi isarukasan. Awiriya biya se nup ago bagarukko wore ko den tagi gurungumukasan
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Awiriya nunga ningi biya se nup ago wore ko tagira gurungumura barasam.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Se nu nunga maonam, “Ali sor saki nunga king alo se nunga supuling bibiya mu nunga kariimet nunga bitarsan ale nunumi balsan ‘kariimet nunga bitua saonga ko kari yawara’ ko nunumi balsan, bare nuna nunga kariimet nunga ira kutuwusan se nuna nobowa ningi la bagasan.
25 Então Jesus disse:
26 Bare nina mu suwuta me beteralko! Kari awiriya nenenga ningi nup biya bagarukko, mu nu kari uria gotek iwita bagaruk mu asele ko. Aking kari awiriya nenenga ningi kari biya bagarukko, mu nu nenenga ura dungan to tuata kari iwita bagaruk mu asele ko.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Ikialko, kari bo daigam bagoso se bo na inang nunguru karogo tai tuiwoso, ilagala mu nunga ningi kari awuk mu kari nup ago? Mu kari daigam bagoso mu kari nup ago. Bare ani nenenga ningi nengerak baga se mu, nenenga ura dungan kari iwita bagasam.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 “Aninga ikup yaman suen biya ningi nina ani agarak sanami lagaman.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 Se ani kingdom bo ningarsam, aninga Ait kingdom bo aisam uwutatala ningarsam.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Se nina ani agarak aga kingdom ningi na yu nana kuwim te na yu nal, ale daiga kuwim bibiya nup ago mu te dagi se Israel ko kariimet motam 12 mu nunga bitualko.
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 “Simon, Simon! Satan nina suen la ninga nengemang motam ira arigokko Kaem isuam se nu aing au tuam.
31 Jesus continuou:
32 Bare Simon, ani nika gemang ningi nunguning sokel karogo la anirukko guranek beterem. Se tom ni sokel to ale giris palage ale piler, mu ni ka launuria saki mu nongomang motam sokel tuiko.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Bare Peter mam, “Kari Biya, ani ni kerak talipara ningi namarik ale kerak am kuerikko angamang suan awurem!” mam.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Se Jesus mam, “Peter, ani nika manorsam, aitakta tirom imi te tarak me niaruk la, ni nimi duap saguwur ale tom ilagala suan ko balu ni ani me aga ikisam ma balukowo.” Jesus ko olekem nunga maonam, “Manga, nigiriwim se baenat gialko,” mam
34 Então Jesus afirmou:
35 Nu ko olekem nunga isuam, “Tom ani ura ko ninga beterem se wonong wonong namaman, mu ani nina manga mel agi nigiriwim agi nisiwik gomang me gialko balem se nina yam namaman. Tom mu te nina mel bo ko tukunangaman agi mena ye?” Se nuna balman, “Ana mel bo ko me tukunangaman,” maman.
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Se nu sinar den imi nunga maonam, “Bare aitak mu, nina manga ago agi mu gial, ale nigiriwim ago gialko. Ale bo baenat mena agi mu, ko guang yamel bo ilu arigok se diamon se manga tauk ale baenat te diarukko.
36 Então Jesus disse:
37 Mu awuk, den batoga te aniso mu iwita balam: ‘Se nuna nu tere daong nana ko kari bo iwita beteman.’ Ani ninga manorsam, den ani ago ko balman umu ko nunguning mu ani angimik te bita sapamonko. Nunguningta, den ani ago ko batoga te aniso mu ko nunguning kaparukko tomaram.”
37 Pois as
38 Se olekem alo nu maman, “Kari Biya, arikko, baenat ilagala iweya,” maman. Se nu balam, “Bo la namarukko,” mam.
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Jesus pempem te bitakaso iwita wonong beteram ale Duruk Olive te namaram, se ko olekem alo ilak kowom karoman namaman.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Nu nama kuwim mu te aratam mu ko olekem nunga maonam, “Nina guranek bita se bagaral se ira ariga taiso mu me ninga saparuk se dagulalko,” mam.
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Ale nu nunga beteram aolak ilu kasu namaram, ale bugura kulukam ale guranek bitakaso,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 “O Ba,” mam, “nika gemang buta aniso agi mu, ni ikup memek yu bagun ago iwita taiwoso ewere to saparko. Bare mena, bo la namarukko, aninga angamang me karo tuiko, mena, ni nika ikia gemang la karo tuiko,” mam.
42 dizendo:
43 Asele duruk wonong ko engel bo kote aratam ale sokel tuam.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Gomang kumik ikuwa saparam se tawun biya guranek bitakaso. Se wolongam kumik te mu gue iwita ali te kapakaso.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Nu guranek bita kutuwuram, mu barasam namaram mu ko olekem alo aniwaman se nungarkam. Nuna nongomang bataga te nungumik sail menaram se aniwaman.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 “Nina anape ko ani lagasan a?” mam. “Barasal ale guranek bita se bagaral se ira ariga taiso mu me ninga saparuk se dagulalko.”
46 E disse:
47 Jesus den imi am baluwaram la, kari motam biya Judas giram se kowom karoman ilak taiman. Judas mu olekem 12 wore nunga ningi bo. Nu Jesus kote giram aratam, ale musuk tuokko kote namaram.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Bare Jesus nu maonam, “Judas, ni Kari ko Namar musuk tua ko munan te kager kari nuguting te betera ko e?” mam.
48 Mas Jesus disse:
49 Jesus ko olekem alo kiwem aratukaso umu arigiman ale isarman, “Kari Biya, ana baenat te nunga monak e?” maman.
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Se nunga ningi bo baenat woyam ale priest supuling ko ura kari bo ko dogowa sengam mu bataguru saparam.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Bare Jesus mam, “Munan sumu bo karogo me beteralko!” mam. Ale kuting garukam ura kari mu ko dogowa kau tam se kuwim kuwim te nungeram.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Se Jesus priest bibiya, se temple ko kager kari nunga supuling alo, se kari bibiya nu ilumonko taiman, mu nunga maonam, “Ani asupuling lagara tere daong kari se baenat saenang mel giman ale aga iluwalko taiman e?” mam.
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 “Ani tom suen biya nengerak temple ningi bagakasam, bare nina awuk se ani me aga ilukasan? Bare tiromorom mu nenenga tom nunguningkiri, se aninga iluwalko taiman.”
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Nuna Jesus iluman ilak nama priest supuling ko kawam ningi kasu naguman. Se Peter kowom kaoram namaram, bare nu awar nuam aolak ilu namakaso.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Kari saki kawam mu ko por ningi tama uwiman ale duap te dagiwaman. Se Peter tama duap te nongorak daigam bagaram.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Se ura imet bo nu arigam ale ninguru tara namaram ale koma arigam ale mam, “Kari imi nu ilak dugu karokaso,” mam.
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Bare Peter mam, “Imet, ani kari sumu me ko ikisam,” mam.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Tom me maiyam se kari bo aking tairam arigam ale mam, “Ni agotala Jesus ko kari bo,” mam.
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Udagi hour bo namaram se kari bo tala tairam ale Peter arigam, ale sail ago balam, “Nunguningta, kari imi Jesus ilak bagakaso. Mu awuk, nu Galilee kari tala,” mam.
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Bare Peter mam, “Kari, ni anapeya balsam sumu ani karogo ngualawasam!” mam. Nu uwuta baluwaram se tarak niaram.
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Se Kari Biya punga geragam ale Peter arigam. Se Peter den Kari Biya nu maonam umu kuamin te tairam, “Tarak me niaruk la, ni tom ilagala suan ko nimi duap saguwur ale ni ani me aga ikisam iwita ma baluko.” Den mu kuamin te tairam,
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 se nu aratam matangi ninguru niakaso.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Kari Jesus bitaruwakasan mu balu maguwukasan ale moakasan.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Ale ko motam mu guang biling te kaloman, ale isarukasan, “Ni prophet agi mu awiri ka moso mu nup baluko!” makasan.
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Ale nuna den memek suen biya karogo manaru se gusirukasan.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Sor ukiram se Juda nunga kari bibiya, priest bibiya, se law ko kausa kari bibiya tai biguwuman. Se Jesus taman ilak nongote namaman.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Se nuna nu manorman, “Ni Kristus agi mena wore nanga manaruko.”
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 se aking ani isa ningarik mu nina koma me balalko tala.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Bare aitak se tom suen biya mu, Kari ko Namar mu Kaem Sokel Garagar mu ko kuting sengam mu te dagiwurukkowo.”
69 Mas de agora em diante o
70 Se nuna suen la nu isarman, “Se ni nunguningta Kaem ko Namar e?” maman.
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Se nuna balman, “Ana anape den bo karogo ko kimi bita se laganakko? Ana nu kota ko kuring te ta ikiman!” maman.
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.