Lucas 10

KAEM KO DEN (WSK) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Udagi te Kari Biya kari saki 72 tala ura nungaram ale ilagala ilagala nunga beteram se namakasan. Nunga beteram se wonong sor nu te namarukko wore te nuna giriman ale namakasan.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e os enviou de dois em dois, para que fossem adiante dele a cada cidade e lugar onde ele haveria de passar.
2 Se nu nunga maonam, “Na inang suen biya ningam te mu yopa sapaman, bare ko ura kari gi bolala awumonko wore suen mena. Buta se nina inang yopara mu ko Kari Biya isual se ura kari suen biya ningam ningi nunga bitiruk se taimon ale inang yoparam owore gi bolala awumonko.
2 E lhes disse:
3 Namaralko! Ani nina sipsip gotektek iwita kausik diwang nunga ningi ninga beterem se namasan.
3 Vão! Eis que eu os envio como cordeiros para o meio de lobos.
4 Nina manga agi, ninga nigiriwim agi, nisiwik gomang bo me gialko. Ale nama se awiriya bo lage te arigal, mu me munak amilmil tualko.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias; e não saúdem ninguém pelo caminho.
5 “Tom nina kawam bo ningi kasu nagural agi mu, giral ‘Lila yawara’ kawam mu ko kariimet nungaralko.
5 Ao entrarem numa casa, digam primeiro: “Paz seja nesta casa!”
6 Se lila ko kari bagaruk, mu nenenga den lila taukko; bare kari den lila me tauk agi mu, nenenga den lila mu peleruk nengete tairukko.
6 Se houver ali uma pessoa que ama a paz, sobre ela repousará a paz de vocês; se não houver, a paz voltará sobre vocês.
7 Se kariimet ninga aru tagimon umu nongorak baga se, anapeya na yu ko nalko ningarmon mu am nalko, mu awuk, ura kari mu ko ura koma mu taso. Ale kawam kawam me ani ani geragalko.
7 Fiquem na mesma casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; porque o trabalhador é digno do seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Se tom wonong bo ningi kasu nagural se amilmil te ninga aru tamon, mu anapeya nalko ningarmon mu am nalko.
8 Quando entrarem numa cidade e ali forem bem-recebidos, comam do que lhes for oferecido.
9 Ale sang kuera ikes ago bagamon agi mu, nunga nungal ale nunga maonalko, ‘Kaem ko kingdom nenengate tai pingi aram,’ malko.
9 Curem os doentes que nela houver e digam ao povo dali: “O Reino de Deus se aproximou de vocês.”
10 Bare nina wonong bo ningi namaral se me amilmil te ninga aru tamon agi mu, wonong umu ko lage tuang suen la te namaral ale iwita nunga maonalko,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, saiam pelas ruas, dizendo:
11 ‘Ninga wonong imi ko ali gege nadeleng tuagu iluwam mu siwu waru nenengate la awusan bo. Bare nina ninguru ikialko, Kaem ko kingdom mu aitak tai nenengate pingi aram,’ malko.
11 “Até o pó desta cidade, que grudou nos nossos pés, sacudimos contra vocês! No entanto, saibam que está próximo o Reino de Deus.”
12 Ani ninga manorsam, tom nukum te Sodom ikup tauk mu buta nuam taukko, bare wonong bo uwuta beteso mu eng am memek ko memek arigokko.
12 Eu digo a vocês que, naquele dia, haverá menos rigor para Sodoma do que para aquela cidade.
13 “Chorazin se ni Bethsaida, nina ikup ninguru ninga iramurokko! Mu awuk, ani miracle sokel ago bitakasam se nina arikasan, bare nina me giris palagaman. Miracle imi sor Tyre se Sidon ningi uwutata beteman se nuna arigiman le mu, nuna maingkala guang memek nagu muruwuman, ale dagiman ale tama nuwi nungumik te warman ale giris palagaman le.
13 — Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que foram feitos em vocês, há muito que elas teriam se arrependido, assentadas em pano de saco e cinza.
14 Buta se ikialko, tom nukum te ikup Tyre se Sidon gimonko mu buta nuam, bare ikup nina gialko mu am ikup biya nunguningkiri kowo!
14 Mas, no Juízo, haverá menos rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
15 Se ni Capernaum, nika patawumon se taiti ningi tarigirko i masam e? Mena. Nika sapamon se gagi nukum te du biya kaparkowo!
15 — E você, Cafarnaum, pensa que será elevada até o céu? Será jogada no inferno!
16 “Kari nina nigiring iki karo tuso, mu ani aninga agiring iki karo tuso; bare awiriya nenenga biriruwuso, mu nu aninga biriruwuso; se awiriya aninga biriruwuso, mu Kakirip aninga beteram se tairem mu biriruwuso.”
16 — Quem ouve vocês ouve a mim; e quem rejeita vocês é a mim que rejeita; quem, porém, me rejeita está rejeitando aquele que me enviou.
17 Kari 72 mu amilmil ago peleman taiman ale balukasan, “Kari Biya, ana nika nip te ura ilukasan, se bur memek karogo la anananga nagiring karo tuikasan,” maman.
17 Então os setenta voltaram, cheios de alegria, dizendo: — Senhor, em seu nome os próprios demônios se submetem a nós!
18 Se nu nunga maonam, “Ani Satan taiti ningi pure nikim iwita bilik mam ale tai kaparam se arigem.
18 Jesus lhes disse:
19 Ikialko, ani nup sokel ago mu ningarem, se nina te mot memek se maruwan nulis te nunga ira parusuwural, ale memek ko sokel suen la te menawuralko. Se mel memek bo me nenenga maguwurokko.
19 Eis que eu dei a vocês autoridade para pisarem cobras e escorpiões e sobre todo o poder do inimigo, e nada, absolutamente, lhes causará dano.
20 Bare nina bur memek nenenga nigiring karo tuman mu ko me amilmilaralko, mena. Bare ninip duruk wonong te batagorman se aniso mu ko amilmilaralko.”
20 No entanto, alegrem-se, não porque os espíritos se submetem a vocês, e sim porque o nome de cada um de vocês está registrado no céu.
21 Ale tom mu te Jesus Bur Laili ningi amilmil aromemek tam ale mam, “O Ba, duruk wonong se ali lilim ko Kari Biya, ani amilmil kisisam, mu awuk, ni kariimet ikia bibiya se ikia sinar ago masan mu nunga, mel suen la imi kaluwurem, bare ni kuriang gotektek wore nunga kausem se ikiman. Se mu diram, aga Ba, nika gemang uwutata aniram se te beterem.”
21 Naquela hora, Jesus exultou no Espírito Santo e exclamou:
22 Ale mam, “Ikialko! Aninga Ait melmasak suen la ani agiting te bita saparam. Awiriya bo Namar ko me ikiso, bare Nuet kota suanta ko Namar ko ikiso. Se koma suanta tala, kari bo Nuet ko me ikiso, bare ko Namar kota mu Nuet ko ikiso; se arikaya Namar kota nunga balso mu ko Nuet nunga kasurso se ko ikisan.”
22 — Tudo me foi entregue por meu Pai. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e também ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Jesus uwuta balam ale moa gurugam ko olekem ekes te nunga maonam, “Nina nemetam mel yawara yawara imi ariwasan mu ko amilmilaralko!
23 E, voltando-se para os seus discípulos, Jesus lhes disse em particular:
24 Mu awuk, ani ninga manorsam, prophet se king alo suen biya mel suen la nina ariwasan ewere arigimonko nongomang biya, bare me ari gilingiman, ale den nina ikiwasan ewere ikimonko nongomang biya, bare me iki gilingiman.”
24 Pois eu lhes digo que muitos profetas e reis quiseram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
25 Se law ko kausa kari bo Jesus ira arigokko barasam ale isuam, “Kausa kari,” mam, “ani awuk maik ale bagara ningo pempem la te bagarikko wore taikko ya?”
25 E eis que certo homem, intérprete da Lei, se levantou com o objetivo de pôr Jesus à prova e lhe perguntou: — Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Se Jesus nu isuam, “Law den te awuk batagorman se aniso? Ni awuk kau ikisam?”
26 Então Jesus lhe perguntou:
27 Se nu mam, “ ‘Kari Biya nika Kaem mu gemang motam lilim la te, ka dera lilim la te, ka sokel lilim la te, se ka ikia lilim la te kua tuiko; ale ni keta nimi ko kuesam iwitatala ka tiran bo kua tuiko.’ ”
27 A isto ele respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, com todas as suas forças e todo o seu entendimento.” E: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.”
28 Se Jesus mam, “Se, mu ni diram la koma balem. Ni suwuta bitar mu asele marak yawara arikko,” mam.
28 Então Jesus lhe disse:
29 Bare law ko kausa kari mu numi te bataguru taukko Jesus isuam, “Se ni aninga tiran ko balsam mu awiri nunguningkiri ko balsam?” mam.
29 Mas ele, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: — Quem é o meu próximo?
30 Se ko isa koma mu Jesus iwita balam, “Kari bo Jerusalem beteram ale aolak iluwam Jericho namawaram, se tere daong kari lage luan te arigiman, ale iluman moa maguwuman, ko guang melmasak kumik te mu kututuwu giman ale ago naguman. Se kari mu lage te kua goraram ale aniwaram.
30 Jesus prosseguiu, dizendo:
31 Se tom mu te priest bo lage umu tala kaoram namawa kari mu arigam, ale lage due kaoram ale kiaram namakaso.
31 Por casualidade, um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho e, vendo aquele homem, passou de largo.
32 Se butatala Levi kari bo namawa arigam, ale betelatala lage due kaoram ale kiaram namakaso.
32 De igual modo, um levita descia por aquele lugar e, vendo-o, passou de largo.
33 Bare Samaria kari bo lage kaoram tai kari aniwaram mu arigam ale noman batagam.
33 Certo samaritano, que seguia o seu caminho, passou perto do homem e, vendo-o, compadeceu-se dele.
34 Se kote pingi namaram, ale oil se waen te kumik batuwutuk mam mu palungam nungam ale kaolam. Ale patawuram ko donkey te beteram ale ilak nama daup kawam bo te beteram ale bitarukaso.|alt="Good Samaritanwith traveller on donkey" src="CN01749B.TIF" size="col" ref="Luke 10:34"
34 E, aproximando-se, fez curativos nos ferimentos dele, aplicando-lhes óleo e vinho. Depois, colocou aquele homem sobre o seu próprio animal, levou-o para uma hospedaria e tratou dele.
35 Se animan ukiram mu nu manga silver ilagala daup kawam mu ko kotam tuam, ale maonam, ‘Ni kari imi ninguru bitaru se ilak bager, se ani pelerik tairik mu ka manga bo agotala te bituem agi mu ko koma kisekko,’ mam.”
35 No dia seguinte, separou dois denários e os entregou ao hospedeiro, dizendo: “Cuide deste homem. E, se você gastar algo a mais, farei o reembolso quando eu voltar.”
36 Jesus den pangan umu balam asele mam, “Se ni awuk ikisam? Kari ilagala suan umu nunga ningi awuk mu kari tere kari nuguting te memek tam mu ko tiran yawara?”
36 Então Jesus perguntou:
37 Se law ko kausa kari mu den koma balam, “Kari gomang motam batagam se saongam wore,” mam.
37 O intérprete da Lei respondeu: — O que usou de misericórdia para com ele. Então Jesus lhe disse:
38 Se Jesus ko olekem arungu aolak iluman namawa wonong bo te arataman, se imet bo ko nup Martha mu arigam ale ko kawam te aru tagiram se namaram.
38 Quando eles seguiam viagem, Jesus entrou numa aldeia. E certa mulher, chamada Marta, hospedou-o na sua casa.
39 Se Martha ko uria Maria mu Kari Biya ko doleng duap ningi daigam ale ko den ikiwakaso.
39 Marta tinha uma irmã, chamada Maria, que, assentada aos pés do Senhor, ouvia o seu ensino.
40 Bare Martha nama tai na inang mel nunguru se noman ninguru sisikaso. Buta se nu Jesus kote tairam ale maonam, “Kari Biya, aninga uria me aga sangarso ewere ni awuk ko ikisam a?” mam. “Ni manaru se tairuk aninga sangukko!”
40 Marta agitava-se de um lado para outro, ocupada em muitos serviços. Então se aproximou de Jesus e disse: — O Senhor não se importa com o fato de minha irmã ter deixado que eu fique sozinha para servir? Diga-lhe que venha me ajudar.
41 Se Kari Biya mam, “Martha, Martha, ni mel suen biya ko neman sisiso se gemang daguloso,
41 Mas o Senhor respondeu:
42 bare mel suanta mu mel biya nunguningkiri. Se Maria mu mel suanta umutang ko gomang ikia beteram. Se awiriya bo mel umu nukote kutuwu taukko me terong.”
42 mas apenas uma é necessária. Maria escolheu a boa parte, e esta não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.