João 5
KAEM KO DEN (WSK) vs NTLH
1 Tom saki namaram se Jesus Juda nunga tom biya bo ko tom se nu Jerusalem namaram.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Jerusalem ningi kasu nagura ko sor kuring bo Sheep Gate masan, mu te yu gotek bo aniso, ko nup Aramaic den te Bethesda masan. Se marir te ta ko kawam 5 kalo karogo geragaman se lautam ale aniso.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Se kariimet kuera ikes ago, nomotam sisira, nusuwik se nuguting nungumik daeldel patanga, se nosokel kuera, mu suen biya umu te ani geraga se bagakasan.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 — ausente —
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Se nunga ningi mu kari bo yia 38 ko kuera ikup ago lagakaso mu karogo tala bagakaso.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Se Jesus kari mu arigam, ale nu kuera umu ago tom maiya biya lagaram mu ko ikiam, ale isuam, “Ni nungerko gemang aniso e?” mam.
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Se kari kituwura mu mam, “Kari dom, pempem yu munuwuning tusan mu ani awiriya bo aga sanguk se yu ningi kaparikko wore mena. Se ani aimi tagi gurungumuwasam, mu kariimet bo giriso ningi kaposo se ani mena e ta bagasam,” mam.
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Se Jesus maonam, “Bares ka kiwim sor gi ale ago aolak ilupko,” mam.
8 Então Jesus disse:
9 Se tom umutang te la kari mu ko kuera menaram; se barasam ko kuwim sor giam ale aolak iluwam namakaso.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 se Juda kari supuling kari nungeram umu manarukasan, “Aitak imi Sabbath tom, se munan te aniso mu ni ka kiwim sor gi ale me aolak ilupko!” maman.
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Bare nu nunga maonam, “Kari aninga nungam wore aga maonam, kiwim sor gi ale aolak ilupko mam, se ani kuring te aolak iluwasam.”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Se nuna nu isarman, “Nu kari awiri wore nu munan sumu ni suwuta meko ka maonam?” maman.
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Bare kari nungeram mu awiriya nu nungam mu nu me ko ikia tala, mu awuk, Jesus maingkala kariimet biya mu ningi sapa gurugu nama yumuram.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Udagi Jesus kari umu aking temple ningi arigam ale maonam, “Ikiko! Ni aitak nungerem. Udagi memek me bitarko, ikup memek biya nunguning arik bore ko!” ma maonam.
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Se kari mu namaram Juda kari nunga maonam, awiriya nu nungam mu Jesus i, mam.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Se duap nuna te Jesus bita maguwura duap beteman mu, nu Sabbath tom te munan umu bitakaso.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Se Jesus nunga maonam, “Aninga Ait tom suen biya ura to lagoso, ale aitak am ura towoso, bore te se ani betela ura towasam,” mam.
17 Então Jesus disse a eles:
18 Se nuna den umu ikiman mu nongomang kausam eng maga kaparam, se lage bo te momon se kuerukko wore ko loagakasan. Mu awuk, nu Sabbath ko munan la me kulukam makasan, bare nu Kaem mu noko Nuet makaso, ale numi ago tarigi Kaem ilak arerem awuso, makasan.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Se Jesus bala imi balu nungaram: “Ani nunguningta ninga manorsam, Kaem Namar kota ko ikia te mel bo me beteso, mena. Nu ko Nuet mel beteso wore arigiso ale nu beteso, se Nuet aguwaya beteso mu Namar agotala beteso.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Mu awuk, Nuet ko Namar ko kueso, ale mel suen biya beteso mu nu ago kasurso. Se ikialko, munan sang bibiya nunguningkiri imi kiaram mu kausok se nu bitiruk se arigal ale biririkaralko.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Paguwura mena, am ko Nuet kariimet kueman mu nunga maraguwuso ale marak nungarso iwitatala, noko Namar noko gomang te kari awiriya marak tuokko mu tuso.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Se umu la mena, bare ko Nuet mu kariimet me nunga tuteso. Nu kariimet nunga tutera ko ura mu Namar kuting te beteram.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Munan umu te kariimet suen la ko Nuet nup biya tusan uwutatala, Namar nup biya tumonko. Awiriya Namar nup biya me tuso, mu koma suanta tala, Nuet nu beteram se tairam mu agotala nup biya me tuso.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Ani nunguningta ninga manorsam, awiriya aninga den ikiam ale Kakirip ani aga beteram se tairem mu ko gomang ningi nunguning aram, mu nu memek me taukko, bare marak ningo arigokko. Nu kua maga namara ko lage mu beteram ale marak ningo pempem bagara ko mu tam.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Ani nunguningta ninga manorsam, tom bo taiwoso se aitak tai aratam mu te, kariimet kuera mu Kaem ko Namar ko kuring ikimonko, ale awiriya ikiok ale karo tuok, mu marak pempem bagarukko.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Mu awuk, ko Nuet kota mu marak nunguning ko duap. Se uwutatala ko Namar mu marak nunguning ko duap.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Ale nu ko Namar mu kariimet nunga tuterukko ura mu kuting te beteram, mu awuk, nu Kari ko Namar.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 “Nina den imi ko me biririkaralko. Tom bo taiwoso mu te kariimet kueman ale mutim ningi aniwasan, mu nu kuring ikimon,
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 ale barasamon aratamon, ale awiriya munan ningo bita lagaram, mu marak ningo taukko. Se awiriya munan memek bita lagaram, mu magara biya maga namarukko.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 “Ani agata aga ikia te mel bo me betesam. Nu balso se ani kuring te tutera ura betesam. Se aninga tutera ura mu ningo se diram la betesam, mu awuk, ani agata aga ikia angamang me karo tusam, mena, ani Kakirip aga beteram se tairem owore la ko ikia gomang karo tusam. Jesus balam, noko Nuet se Anuwa marak kari John noko dugu duap wetang te balman
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 “Ani agata aimi ko balik, mu aninga den mu kumik sokel mena.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Bare kari bo bortanga aninga dugu duap baluwoso, se ani ko amilmilasam, ani ago ko den nu baluwoso mu nunguningta.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 “Nina ura kari sang John kote nunga beteman se namaman, se nu ani ago ko den mu nunguning la nunga maonam se nina ikiman.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Ani ali kari bo aga dugu duap balukko ikia mu te me sanami lagasam, mena. Bare ani ko balsam, mu awuk, dun uwuta mu ninga sangukko.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 John mu lam iwita kaniram ale nikim kaparam, se nina ko nikim mu tom tukunangta ko, ko amilmilaman.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Bare ani agata aga aimi duap wetang awusam mu John ko mu kiaram ale du biya. Mu awuk, aninga ura nunguning aga Ait aisam ale bita saparikko balam se ani bitawasam mu, wetang te baluwoso, mu ani Ait aga beteram se tairem.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Se aga Ait aninga beteram se tairem mu nu kota tala ani ago ko wetang te balam. Nina noko kuring me ikiman, ale kumik me arigiman.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Se noko den mu nenenga ningi me aniso, mu awuk, nu aninga beteram se tairem, bare nina ani ago ko nengemang ningi me nunguning aram.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Nina balsan Kaem ko den batoga te aniso mu marak ningo tom pempem anirukko mu ningarukko masan, ale ninguru kau tutia lagasan. Bare ikialko, batoga umu aninga ko baluwoso!
39 Vocês estudam as
40 Bare nina aningate tairal ale marak ningo mu talko me ko kuesan!
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Ani ali kari nup biya aisuokko mu te me loaga lagasam,
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 bare ani ninga ikisam. Ani ikisam mu nina nengemang motam ningi Kaem me kua tusan.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Ani aga Ait ko nup te tairem, bare nina ani aga biriruwuman; bare awiriya kota ko nup biya te tairuk, mu nina nu me biriruwuralkowo, mena.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Nina nengeta nengeta ninimi ninip biya tusan, bare Kaem suanta mu kote nup biya talko me sail tagisan. Se nenenga munan umu te mu, nina awuk ta ani ago ko nengemang ningi nunguning arukko?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 “Bare nina ikial ani aga Ait Kaem koma te den te ninga bitirikko i mal bore ko, mena. Nina Moses te ira sanamasan, ale ikisan mu ninga sangukko masan, bare kari borta nina den te ninga bitirukko.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Nina Moses ko nengemang ningi nunguning agi mu, nina ani ago ko nengemang ningi nunguning arukko, mu awuk, noko garek mu aninga ko batogam se aniso.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Bare nina noko batoga mu ko nengemang ningi me nunguning aso, wore te se, nina awuk ta den ani balsam imi ko nengemang ningi nunguning arukko? Ikup biya!”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.