João 1
KAEM KO DEN (WSK) vs VC
1 Girakala biya, mel suen la me aratukaso ko tom te, Den anikaso, nu Kaem ilak bagakaso, ale nu kota mu Kaem tala.
1 No princípio era o Verbo, e o Verbo estava junto de Deus e o Verbo era Deus.
2 Girakala biya nu Kaem ilak bagakaso.
2 Ele estava no princípio junto de Deus.
3 Nu te mel suen la aratam, mel bo kota me aratam, mel suen la aniso mu am nu te la aratu saparam.
3 Tudo foi feito por ele, e sem ele nada foi feito.
4 Marak nunguning noko ningi aniso, se marak nunguning umu ana kariimet nikim nangaram.
4 Nele havia a vida, e a vida era a luz dos homens.
5 Nikim umu tiromorom ningi nikim kapawoso, se tiromorom mu nikim umu menawurokko me terong.
5 A luz resplandece nas trevas, e as trevas não a compreenderam.
6 Kari bo Kaem kote tairam, ko nup John.
6 Houve um homem, enviado por Deus, que se chamava João.
7 Nu nikim umu ko duap balukko tairam, kariimet suen la den umu ikimon ale ko nongomang ningi nunguning arukko.
7 Este veio como testemunha, para dar testemunho da luz, a fim de que todos cressem por meio dele.
8 Bare nu kota mu nikim umu mena. Nu am nikim nukung ko duap kariimet nunga manukko tairam.
8 Não era ele a luz, mas veio para dar testemunho da luz.
9 Nikim nunguning, kariimet nikim yawara nungarso, mu ali imi te tai kaparukko tom pingi aram.
9 {O Verbo} era a verdadeira luz que, vindo ao mundo, ilumina todo homem.
10 Se nu ali imi te aratam ale bagakaso. Nu kota ali imi lilim nungam, kariimet ago nunga nungam, ale nongote tairam, bare kariimet noko me ikiman.
10 Estava no mundo e o mundo foi feito por ele, e o mundo não o reconheceu.
11 Nu ko kariimet Israel nongote tairam, bare nuna ari meman.
11 Veio para o que era seu, mas os seus não o receberam.
12 Bare awiriya noko amilmilaman ale ko nongomang ningi nunguning aram, mu nu kariimet umu nunga balam Kaem ko kuriang ko aratamonko balam.
12 Mas a todos aqueles que o receberam, aos que crêem no seu nome, deu-lhes o poder de se tornarem filhos de Deus,
13 Se nuna Kaem ko gomang te noko kuriang ko bilangaman. Bare nuna ali kariimet ko gue te mena, imet kari nunga ikia te mena, Kaem ko gomang te noko kuriang ko arataman.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do homem, mas sim de Deus.
14 Se Den kari ko aratam ale anananga ningi bagakaso. Nu kota suanta Nuet kote tairam, se ana noko nikim mu arigiman; nu nup biya, gomang lila ago, se den nunguning ago tairam.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, e vimos sua glória, a glória que o Filho único recebe do seu Pai, cheio de graça e de verdade.
15 John noko dugu duap balam. Nu kariimet nunga aru manaru se balam, “Kari ewerta ko ani ninga manem ale balukasam, ‘Kari bo ani agowom kaoram taiwoso mu aninga kiaram ale nu biya nunguningkiri, se ani nu bowa ningi bagasam, mu awuk, ani me bilangerem la, nu bagakaso.’ ”
15 João dá testemunho dele, e exclama: Eis aquele de quem eu disse: O que vem depois de mim é maior do que eu, porque existia antes de mim.
16 Noko gomang lila se kua nangara mu lilim la ningi, ana suen la mel ningo ningo se marak duap duap giman.
16 Todos nós recebemos da sua plenitude graça sobre graça.
17 Mu awuk, Kaem ko law mu Moses te nangaram; ko gomang nangara nunguning mu Jesus Kristus te nangaram.
17 Pois a lei foi dada por Moisés, a graça e a verdade vieram por Jesus Cristo.
18 Kari bo ta Kaem kumik me arigam, mena. Bare noko Namar suanta, nu Kaem tala, nu Nuet beta dugu te ilak bagara, mu Nuet nanga kausam.
18 Ninguém jamais viu Deus. O Filho único, que está no seio do Pai, foi quem o revelou.
19 Juda supuling bibiya alo nuna priest saki se Levi saki mu nunga manorman se Jerusalem beteman ale John kote namaman ale nu awiriya wore ko isarman.
19 Este foi o testemunho de João, quando os judeus lhe enviaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para perguntar-lhe: Quem és tu?
20 Se John wetang te la balam, “Ani Messiah ko balsan umu mena.”
20 Ele fez esta declaração que confirmou sem hesitar: Eu não sou o Cristo.
21 Se nuna isarman, “Buta se ni awiri? Ni Elijah e?” Se nu balam, “Ani Elijah mena tala.”
21 Pois, então, quem és?, perguntaram-lhe eles. És tu Elias? Disse ele: Não o sou. És tu o profeta? Ele respondeu: Não.
22 Se nuna balman, “Buta ni awiriya mu anananga manaruko. Se namanak kari nanga manorman se taiman mu diram nunga manornakko. Se ni keta nimi awuk balsam?”
22 Perguntaram-lhe de novo: Dize-nos, afinal, quem és, para que possamos dar uma resposta aos que nos enviaram. Que dizes de ti mesmo?
23 Se John prophet Isaiah ko batoga te den aniram mu nunga maonam, “Ani kari ali sor garagarayam mu te baga se aiso ale balso, ‘Kari Biya ko lage nungal se te tairukko,’ maso, borta ani.”
23 Ele respondeu: Eu sou a voz que clama no deserto: Endireitai o caminho do Senhor, como o disse o profeta Isaías {40,3}.
24 Se kari John kote namaman mu nunga ningi sang Pharisee.
24 Alguns dos emissários eram fariseus.
25 Se nuna nu isarman, “Ni Kristus mena, ni Elijah mena, ni Prophet Moses ko balam mu mena. Se ni anape ko kariimet anuwa marak nungarsam?”
25 Continuaram a perguntar-lhe: Como, pois, batizas, se tu não és o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Se John nunga den koma balam, “Ani yu te anuwa marak nungarsam. Bare kari bo nenenga ningi bagoso mu nina nu me ko ikisan.
26 João respondeu: Eu batizo com água, mas no meio de vós está quem vós não conheceis.
27 Nu ani agowom kaoram taiwoso, bare nu aninga kiaram nunguningkiri, se ani noko suwik tuagu lakira ko mayang kutuwurekko me terong, mu awuk, ani nu koma te ningo nuam mena.”
27 Esse é quem vem depois de mim; e eu não sou digno de lhe desatar a correia do calçado.
28 Mel suen la imi Bethany wonong te, yu Jordan koma worem bausa mu te aratam, sor te John kariimet anuwa marak nungarukaso wore te.
28 Este diálogo se passou em Betânia, além do Jordão, onde João estava batizando.
29 Ukiram se John ko ura mu bitawaram se Jesus aolak iluwam kote taiwaram se arigam, ale balam, “Arigalko, o ta taiwoso umutang, Kaem ko Sipsip, nu borta kariimet suen la nunga memek giok ale siwu warukko!
29 No dia seguinte, João viu Jesus que vinha a ele e disse: Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo.
30 Ani kari ewerta ko nina ninga manem ale balem, ‘Kari bo ani agowom kaoram taiwoso mu aninga kiaram ale nu biya nunguningkiri, se ani nu bowa ningi bagasam, mu awuk, ani me bilangerem la, nu bagakaso.’
30 É este de quem eu disse: Depois de mim virá um homem, que me é superior, porque existe antes de mim.
31 Nu awiriya mu ani me ko ikikasam. Bare ani kariimet yu te anuwa marak nungarsam imi mu, Israel kariimet te nu ko ikimonko betesam.”
31 Eu não o conhecia, mas, se vim batizar em água, é para que ele se torne conhecido em Israel.
32 John akingtala balam, “Ani Bur Laili duruk wonong te wore inangnang biton iwita kote tai kaparam se arigem.
32 {João havia declarado: Vi o Espírito descer do céu em forma de uma pomba e repousar sobre ele.}
33 Ani me ko ikiekko, bare Kakirip ani yu te anuwa marak bitirikko sokel aisam wore iwita aga maonam, ‘Ni kari bo anuwa marak tuiwer se Bur Laili kote tai kaparuk se arik mu ikiko, kari umutang Bur Laili ko sokel te kariimet baptais nungarukko ma baluko.’
33 Eu não o conhecia, mas aquele que me mandou batizar em água disse-me: Sobre quem vires descer e repousar o Espírito, este é quem batiza no Espírito Santo.
34 Se ani mel mu arigem ale ani ninga manorsam, kari imitang Kaem ko Namar.”
34 Eu o vi e dou testemunho de que ele é o Filho de Deus.
35 Animan ukiram se John sor umu te tala ko olekem ningi ilagala nongorak bagaram.
35 No dia seguinte, estava lá João outra vez com dois dos seus discípulos.
36 Tom nu Jesus aolak iluwam nunga kia kapawaram se arigam, mu nu mam, “O namawoso mu arigalko, oworta Kaem ko Sipsip!”
36 E, avistando Jesus que ia passando, disse: Eis o Cordeiro de Deus.
37 Se ko olekem ilagala den umu ikiman ale Jesus kowom karoman.
37 Os dois discípulos ouviram-no falar e seguiram Jesus.
38 Se Jesus giris palagam ale nuna kowom karowaman se nungarkam, ale nunga isuam, “Nina anape ko ani agowom karowasan?” mam.
38 Voltando-se Jesus e vendo que o seguiam, perguntou-lhes: Que procurais? Disseram-lhe: Rabi {que quer dizer Mestre}, onde moras?
39 Se nu nunga maonam, “Tairal se namanak asele arigalko,” mam. Tom mu 4 o’clock bainga ningi iwita. Se ilak namaman ale kuwim umu arigiman ale ilak bagaman se tirom batagam.
39 Vinde e vede, respondeu-lhes ele. Foram aonde ele morava e ficaram com ele aquele dia. Era cerca da hora décima.
40 Olekem ilagala John ko den ikiman ale Jesus kowom karoman mu bo Andrew, Simon Peter ko uria.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois que tinham ouvido João e que o tinham seguido.
41 Nu barasam mu gomang gomang dirmam ko laun Simon kote namaram ale maonam, “Ana Messiah arigiman,” mam. Messiah masan mu Kristus.
41 Foi ele então logo à procura de seu irmão e disse-lhe: Achamos o Messias {que quer dizer o Cristo}.
42 Asele nu Simon ilak Jesus kote namaram.
42 Levou-o a Jesus, e Jesus, fixando nele o olhar, disse: Tu és Simão, filho de João; serás chamado Cefas {que quer dizer pedra}.
43 Aking animan ukiram mu Jesus Galilee namarukko. Nu Philip kupam ale arigam, ale maonam, “Ni ani agowom karoko!” mam.
43 No dia seguinte, tinha Jesus a intenção de dirigir-se à Galiléia. Encontra Filipe e diz-lhe: Segue-me.
44 Philip mu Andrew se Peter ilak nunga wonong suan, Bethsaida ko.
44 {Filipe era natural de Betsaida, cidade de André e Pedro.}
45 Se Philip nama Nathanael kote aratam ale maonam, “Ana kari Moses ko batoga te se prophet nunga batoga te ko balman mu ana arigiman. Mu nu Jesus, Nazareth kari, Joseph ko namar.”
45 Filipe encontra Natanael e diz-lhe: Achamos aquele de quem Moisés escreveu na lei e que os profetas anunciaram: é Jesus de Nazaré, filho de José.
46 Se Nathanael mam, “Agi Nazareth wonong te pa mel yawara bo uwuta aratukko se ye?”
46 Respondeu-lhe Natanael: Pode, porventura, vir coisa boa de Nazaré? Filipe retrucou: Vem e vê.
47 Se Jesus Nathanael tai pingi aram se arigam ale mam, “Imi mu Israel ko kari nunguning, kumik kawel munan bo mena.”
47 Jesus vê Natanael, que lhe vem ao encontro, e diz: Eis um verdadeiro israelita, no qual não há falsidade.
48 Se Nathanael Jesus isuam, “Ni awuk ta ani aga ikiem?”
48 Natanael pergunta-lhe: Donde me conheces? Respondeu Jesus: Antes que Filipe te chamasse, eu te vi quando estavas debaixo da figueira.
49 Se umutang te Nathanael balu paogam, “Rabbi, ni Kaem ko Namar; ni Israel ko King!” ma balam.
49 Falou-lhe Natanael: Mestre, tu és o Filho de Deus, tu és o rei de Israel.
50 Se Jesus mam, “Ani ni tam fig bowa ningi dagiwerem se karkem maem, bore te se ni gemang ningi nunguning aram. Bare ani ka manorsam, udagi mu ni mel bibiya arikko,” mam.
50 Jesus replicou-lhe: Porque eu te disse que te vi debaixo da figueira, crês! Verás coisas maiores do que esta.
51 Ale nunga maonam, “Ani nunguningta ninga manorsam, maingte taiti kuring kaiguk se Kaem ko engel alo Kari ko Namar kote tarigi kapawomon se arigalko.”
51 E ajuntou: Em verdade, em verdade vos digo: vereis o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o Filho do Homem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.