Gênesis 14
KAEM KO DEN (WSK) vs ARIB
1 Tom mu te sor Shinar ko king Amraphel, se sor Ellasar ko king Arioch, se sor Goiim ko king Tidal, se sor Elam ko king Kedorlaomer
1 Aconteceu nos dias de Anrafel, rei de Sinar, Arioque, rei de Elasar, Quedorlaomer, rei de Elão, e Tidal, rei de Goiim,
2 mu nunumi nuguting iluman ale kager ko namaman. Nuna Sodom ko king Bera, se Gomorrah ko king Birsha, se Admah ko king Shinab, se Zeboiim ko king Shemeber, se Bela ko king, nup Bela tala, mu arungu kagermonko namaman. Bela wonong ko nup bo Zoar.
2 que estes fizeram guerra a Bera, rei de Sodoma, a Birsa, rei de Gomorra, a Sinabe, rei de Admá, a Semeber, rei de Zeboim, e ao rei de Belá {esta é Zoar}.
3 King alo 5 imi mu Siddim ko sor wolong mu te kager ko tai ilu biguwuman. Sor wolong mu aitak Dead Sea masan.
3 Todos estes se ajuntaram no vale de Sidim {que é o Mar Salgado}.
4 Nuna giringila yia 12 ko Elam ko king Kedorlaomer ko bowa ningi bagakasan. Bare yia mu buring ko mu nuna Kedorlaomer beteman ale nuna nongota sanamaman.
4 Doze anos haviam servido a Quedorlaomer, mas ao décimo terceiro ano rebelaram-se.
5 Bare ko yia buring ko mu te, Kedorlaomer, ko king ilagala suan karogo numi kuting iluwam mu arungu namaman ale Ashteroth Karnaim sor mu te, Rephaim alo nongorak kagerman ale nunga menawuman. Ale nama sor Ham mu te Zuzim alo mu agotala nunga menawuman. Ale nama Shaveth Kiriathaim mu te Emim alo betelatala nunga menawuman.
5 Por isso, ao décimo quarto ano veio Quedorlaomer, e os reis que estavam com ele, e feriram aos refains em Asterote-Carnaim, aos zuzins em Hão, aos emins em Savé-Quiriataim,
6 Ale namaman sor duruk ago Seir umu te, Hor alo nunga parusuwuman nongorak nama El Paran, sor garagarayam mu duap te nunga awuman.
6 e aos horeus no seu monte Seir, até El-Parã, que está junto ao deserto.
7 Asele nuna peleman En-Mishpat (Kadesh) namaman, ale Amalek alo nongorak kagerman, ale nunga sor lilim la bataguru nobowa tuguman. Ale Amor alo Hazezon Tamar bagakasan mu betela nunga nobowa tuguman.
7 Depois voltaram e vieram a En-Mispate {que é Cades}, e feriram toda a terra dos amalequitas, e também dos amorreus, que habitavam em Hazazom-Tamar.
8 Bare king 5, Sodom, Gomorrah, Admah, Zeboiim, se Bela (Zoar), mu Siddim ko sor wolong mu te kager ko sanami muruwuman.
8 Então saíram os reis de Sodoma, de Gomorra, de Admá, de Zeboim e de Belá {esta é Zoar}, e ordenaram batalha contra eles no vale de Sidim,
9 Se king Kedorlaomer ko king ilagala suan arungu taiman, ale king 5 mu arungak kagerman, ale ninguru nunga maguwuman.
9 contra Quedorlaomer, rei de Elão, Tidal, rei de Goiim, Anrafel, rei de Sinar, e Arioque, rei de Elasar; quatro reis contra cinco.
10 Siddim ko sor wolong umu te mu mutim kolta ago mu suen biya anikaso. Se Sodom Gomorrah nunga king mu nagu parasaman se nunga kari sang mutim mu ningi dagulaman ale kueman. Se saki la naguman duruk te nama tarigiman.
10 Ora, o vale de Sidim estava cheio de poços de betume; e fugiram os reis de Sodoma e de Gomorra, e caíram ali; e os restantes fugiram para o monte.
11 Se Kedorlaomer ko king ilagala suan arungu mu Sodom Gomorrah ningi na inang mel ningo ningo gi ago namaman.
11 Tomaram, então, todos os bens de Sodoma e de Gomorra com todo o seu mantimento, e se foram.
12 Ale Abram uria ko namar Lot mu Sodom bagara ewere se, nu agotala se ko melmasak suen la karogo gi ilak namaman.
12 Tomaram também a Ló, filho do irmão de Abrão, que habitava em Sodoma, e os bens dele, e partiram.
13 Bare kari bo kager ko naguram ale Hebrew kari Abram kote namaram ale maonam, “Nuna Lot agotala taman ale ilak namaman,” mam. Tom mu te Abram mu Mamre ko tam bibiya wore duap ningi bagakaso. Mamre mu digo Amor ko kari bo, se ko uriamitak ilagala, Eschol se Aner. Kari ilagala suan imi Abram ilak tiran gar ningo, nunumi nongomang suanta bagakasan.
13 Então veio um que escapara, e o contou a Abrão, o hebreu. Ora, este habitava junto dos carvalhos de Manre, o amorreu, irmão de Escol e de Aner; estes eram aliados de Abrão.
14 Se Abram ko uria ko gue Lot gi ilak namaman mu ko den ikiam, mu nu ko kari sokel ago, kager ko terong, mu nunga auram se taiman. Kari mu nunga tom 318; nuna noko kawam ningi bilangaman ale laga gilingiman. Nu nunga giam ale Kedorlaomer se ko king ilagala suan arungu mu nunga karoman, arungak nama sor Dan mu te arataman.
14 Ouvindo, pois, Abrão que seu irmão estava preso, levou os seus homens treinados, nascidos em sua casa, em número de trezentos e dezoito, e perseguiu os reis até Dã.
15 Tirom Abram ko kari nunga paogam se nongorak kagerman nongorak nama Hobah, Damascus koma north mu te arataman.
15 Dividiu-se contra eles de noite, ele e os seus servos, e os feriu, perseguindo-os até Hobá, que fica à esquerda de Damasco.
16 Kager mu ningi Abram Kedorlaomer ko king ago melmasak tere giman mu nongote gi saparam, ale ko gue kuagi Lot ko melmasak lilim karogo nuguting te bataguru tam, imet kuriang ko kariimet lilim la karogo nunga giam, bo me maga namaram.
16 Assim tornou a trazer todos os bens, e tornou a trazer também a Ló, seu irmão, e os bens dele, e também as mulheres e o povo.
17 Abram Kedorlaomer se ko king ilagala suan arungak numi kuting iluwam mu, kager te nunga menawuram ale peleram taikaso. Se Sodom ko king Abram amilmil tuokko sor wolong Shaveh mu te nama aratam ale arigam. Sor wolong Shaveh mu tom sikina balsan “King ko sor wolong” masan.
17 Depois que Abrão voltou de ferir a Quedorlaomer e aos reis que estavam com ele, saiu-lhe ao encontro o rei de Sodoma, no vale de Savé {que é o vale do rei}.
18 Bare king bo tala, Melchizedek, Salem ko king, mu bread se waen giam ago tairam. Nu Kaem Kalel Biya ko priest,
18 Ora, Melquisedeque, rei de Salém, trouxe pão e vinho; pois era sacerdote do Deus Altíssimo;
19 se Abram marak tui se maonam,
19 e abençoou a Abrão, dizendo: bendito seja Abrão pelo Deus Altíssimo, o Criador dos céus e da terra!
20 Kaem Kalel Biya nu nup biya!
20 E bendito seja o Deus Altíssimo, que entregou os teus inimigos nas tuas mãos! E Abrão deu-lhe o dízimo de tudo.
21 Bare Sodom ko king Bera mu Abram maonam, “Mel suen biya ni kager te giem mu nika. Bare aga kariimet nunga bataguru giem mu nunga bita aisuko,” mam.
21 Então o rei de Sodoma disse a Abrão: Dá-me a mim as pessoas; e os bens toma-os para ti.
22 Bare Abram iwita balam, “Yawe, Kaem Kalel Biya, taiti se ali beteram, mu ko koma te ani nunguningta nunguning ka manorsam,
22 Abrão, porém, respondeu ao rei de Sodoma: Levanto minha mão ao Senhor, o Deus Altíssimo, o Criador dos céus e da terra,
23 ani nika mel buna bo ta me ta taikkowo! Mena. Mu awuk, ni maingte balu, ‘Ani te se Abram kumik mel suen biya ago,’ me wore ko.
23 jurando que não tomarei coisa alguma de tudo o que é teu, nem um fio, nem uma correia de sapato, para que não digas: Eu enriqueci a Abrão;
24 Ani mel bo agata angimik ko me giekko. Mel aninga kari maingkala naman borta la ani giem. Se aga saonga ilagala suan, Aner, se Eschol se Mamre, mu asele nunga mel saki am gimonko.”
24 salvo tão somente o que os mancebos comeram, e a parte que toca aos homens Aner, Escol e Manre, que foram comigo; que estes tomem a sua parte.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.