Tiago 3
Godna Hundi (WOS) vs NTLH
1 Wuna nyamangu bandingu, guni mé xéké. Hukémbu God némafwi kot xékékwa néma du reta, atéfék du takwa yandan jémbaré xéta deka jémbaka watandé. God du takwaré Godka wakwendé duna jémbaré xéséfwa xéta deka jémbaka hambukmbu watandé. Wungi watendékaka sarékéta guni nawulak male Godna jémbaka wakwekwa du retanguni. Séfélak yingafwe.
1 Meus irmãos, somente poucos de vocês deveriam se tornar mestres na Igreja, pois vocês sabem que nós, os que ensinamos, seremos julgados com mais rigor do que os outros.
2 Guni xékélaki. Nani atéfék séfélak yambumbu nani haraki sémbut huru. Du nak dé wandén hundimbu haraki sémbut huruhafi yata dé yikafre male du dé. Dé yikafre sémbut hurunjoka dé déka atéfék séfika jémba hali hatindé.
2 Todos nós sempre cometemos erros. Quem não comete nenhum erro no que diz é uma pessoa madura, capaz de controlar todo o seu corpo.
3 Némafwi horska mé saréké. Nani némafwi horsna hundimbu nani yikama ain taka, dé mawuli yambeka maki yindéte. Takataka wun yikama ainmbu yoo gi. Giya nani wun yoo hura nak sakuré témbérémbet, wun horsna hundi wun sakuré yitandé. Yindét, déka atéfék séfi déka hundina hukémbu yita mawuli yamben sakuré yitandé.
3 Até na boca dos cavalos colocamos um freio para que nos obedeçam e assim fazemos com que vão aonde queremos.
4 Gunjambéka akwi mé saréké. Gunjambé wu némafwi joo lé. Lé némafwi murmbu hambuk hérae lé néma xérimbu jémba lé yi. Wungi yiléka dé gunjambé hurukwa du dé gunjambéna stia hurundéka lé gunjambé lé mawuli yandéka hafwaré lé yi. Wun stia yikama joo male dé.
4 Pensem no navio: grande como é, empurrado por ventos fortes, ele é guiado por um pequeno leme e vai aonde o piloto quer.
5 Némbuli nana tékalika mé saréké. Dé nana séfimbu téta yikama joo male dé té. Téta dé yamben jémba harékéta séfélak hundi wata dé némafwi jémba ya. Guni xékélaki. Tale ya yikama male yanéta te hukémbu némafwi ye dé némafwi afakaré yanétandé.
5 É isto o que acontece com a língua: mesmo pequena, ela se gaba de grandes coisas. Vejam como uma grande floresta pode ser incendiada por uma pequena chama!
6 Nana tékali dé ya maki dé. Atéfék haraki saraki sémbut dé nana tékalimbu té. Téndéka nana tékali dé nana séfimbu téta dé nana séfiré haraki huru, nani Godna makambu haraki sémbut hurukwa du takwa rembete. Dé ya maki téta dé hurumbeka sémbut dé yané. Wun ya haraki hafwambu rekwa du Satan hafu dé xéréké.
6 A língua é um fogo. Ela é um mundo de maldade, ocupa o seu lugar no nosso corpo e espalha o mal em todo o nosso ser. Com o fogo que vem do próprio inferno, ela põe toda a nossa vida em chamas.
7 Ané hundika akwi mé saréké. Du di afakambu rekwa bali, wasa, afwi, hambwe, néma xérimbu tékwa xéri hamwi akwi hérae, dika jémba hatita dé deka néma du re.
7 O ser humano é capaz de dominar todas as criaturas e tem dominado os animais selvagens, os pássaros, os animais que se arrastam pelo chão e os peixes.
8 Du takwa di deka tékalika jémba hatita tékalika néma du takwa renjoka di hurufatiké. Wun tékali dé haraki saraki sémbut hurunjoka male dé mawuli ya. Duré xiyandaka hunyi dé tékalimbu sukweka té.
8 Mas ninguém ainda foi capaz de dominar a língua. Ela é má, cheia de veneno mortal, e ninguém a pode controlar.
9 Nak nukwa nani nana tékalimbu nana yafa Néma Du Godna ximbu nani haréké. Nak nukwa nani nana tékalimbu nani du takwaka haraki hundi wa. Hanja God diré dé hurataka, di dé maki rendate. Di dé maki rendaka nani dika haraki hundi wa.
9 Usamos a língua tanto para agradecer ao Senhor e Pai como para amaldiçoar as pessoas, que foram criadas parecidas com Deus.
10 Wungi hurumbeka Godna ximbu harékékwa hundi akwi haraki hundi akwi dé natafa hundimbu male dé xaku. Wuna nyama bandi, nani wungi yamba hurukéme.
10 Da mesma boca saem palavras tanto de agradecimento como de maldição. Meus irmãos, isso não deve ser assim.
11 Mé saréké. Natafa wekwambu yikafre hulingu akwi haraki hulingu akwi xakutandé, o yingafwe? Wu yingafwe.
11 Por acaso pode a mesma fonte jorrar água doce e água amarga?
12 Wuna nyamangu bandingu, mé saréké. Wafewana hambingal mi dé wana sék xakétandé, o yingafwe? Wu yingafwe. Bangwi nak dé hambingalna sék xakétandé, o yingafwe? Wu yingafwe. Wungi maki yikafre hulingu dé hunyi gumbu xakuhambandé.
12 Meus irmãos, por acaso pode uma figueira dar azeitonas ou um pé de uva dar figos? Assim, também, uma fonte de água salgada não pode dar água doce.
13 Guna nyéndékmbu héndé dé jémba sarékéta xékélelakikwa du re? Dé déka yikafre xékélaki wakwenjoka dé yikafre sémbut huruta nakélak male retandé. Dé wungi huruta déka ximbu harékéhafi yandét, guni déka yikafre mawulika xékélakitanguni.
13 Existe entre vocês alguém que seja sábio e inteligente? Pois então que prove isso pelo seu bom comportamento e pelas suas ações, praticadas com humildade e sabedoria.
14 Yikafre joo nak duka yandét, guni wun duka haraki mawuli xékéta, guni hafu yikafre jondu héranjoka mawuli yata guni angi wakénguni, “Wuni hafu xékélelakikwa du wuni.” Guni wungi wata, guni mwi hundi wahambanguni. Guni yénataka hundi male watanguni.
14 Mas, se no coração de vocês existe inveja, amargura e egoísmo, então não mintam contra a verdade, gabando-se de serem sábios.
15 Wun xékélelaki dé Godna getéfambu gayakwa xékélelaki yingafwe. Wun xékélelaki dé ané héfambu akwi nana séfimbu akwi haraki hamwinyambu akwi dé xaku.
15 Essa espécie de sabedoria não vem do céu; ela é deste mundo, é da nossa natureza humana e é diabólica.
16 Nak duka haraki mawuli xékéta di hafu yikafre jondu héranjoka mawuli yakwa du takwa di waruta hafu hafu reta di jémba rehambandi. Di atéfék haraki saraki sémbutmbu di té.
16 Pois, onde há inveja e egoísmo, há também confusão e todo tipo de coisas más.
17 Godna getéfambu gayakwa xékélelaki héraakwa du takwa di yikafre sémbut male di huru. Huruta angi akwi di huru. Di nak du takwa wali di nakélak huru mawuli héraata diré nakélak huruta deka hundi xékéta di di wali hundi bulé. Di du takwaka saréfa naata dika di yikafre jémba male ya. Di mawuli yéték xékéhafi yata natafa hundi male di wa. Di yénataka hundi wahafi yata mwi hundi di wa. Wungi di huru.
17 A sabedoria que vem do céu é antes de tudo pura; e é também pacífica, bondosa e amigável. Ela é cheia de misericórdia, produz uma colheita de boas ações, não trata os outros pela sua aparência e é livre de fingimento.
18 Huruta di du takwa wali nakélak biya mawuli héraata jémba rendate di nakélak biya mawuli wali jémba ya. Deka jémba sék maki dé. Hukémbu wun sék takélaka wara dé yikafre male sémbut xaké.
18 Pois a bondade é a colheita produzida pelas sementes que foram plantadas pelos que trabalham em favor da paz.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.