Romanos 7

Godna Hundi (WOS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Guni Moses wandén hambuk hundika xékélakikwa du, wuna nyama bandi, guniré wuni we. Du takwa ané héfambu reta hambuk hundi xékéta wandén maki hurutandi. Hiyae wun hambuk hundi yamba xékékéndi. Wun hundika guni xékélaki o yingafwe?
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Nana hambuk hundi angi dé wa, “Takwa hési du wali relét, léka du hiyahafi yandét, lé dé wali retalé.” Wungi dé wa. Léka du hiyandét, lé ye nak du wali relét hambuk hundi yamba hulukikéndé, léré.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Wungi wandéka nani xékélaki. Léka du hiyahafi yandét, lé nak duka ye dé wali relét, nani nana hambuk hundika xékéta léka angi watame, “Lé nak du wali haraki saraki sémbut hurukwa takwa lé.” Wungi watame. Léka du hiyandét lé nak du wali relét, nana hambuk hundi xékéta nani léka haraki hundi yamba wakéme. Léka angi yamba wakéme, “Lé haraki sémbut hurukwa takwa lé.”
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Wungi maki, guni, wuna nyama bandi, guni tale guni Moses wandén hambuk hundina ekombu guni re hukémbu guni Krais wali hiya. Guni Krais wali natafa mawuli héranjoka guni hiya. Tale Krais hiyandéka God déré wambula husaramé. Nani Godka yikafre jémba yambete God wandéka nani Kraisna du takwa nani re.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Tale nana séfika male nani saréké. Sarékéta nani Moses wandén hambuk hundimbu ané hundi nani xé: Guni séfélak haraki saraki sémbut yamba hurukénguni. Xe nani haraki sémbut hurunjoka nani mawuli ya. Mawuli yata nani wun haraki saraki sémbut nani huruta nani haraki hafwaré yindaka yambumbu nani yi. Wun yambumbu yikwa du takwa hiyatandi. God wali yamba rekéndi.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Tale nani wungi nani re. Moses wandén hambuk hundina ekombu rembeka dé naniré huluki. Hulukindéka nani Krais wali hiyambeka wun hambuk hundi naniré wambula yamba hulukikéndé. Nani Krais wali natafa mawuli héraata Moses wandén hambuk hundika sarékéhafi yata, Godna Hamwinya hwendén huli mawuli hérae, nani jémba reta Godka jémba yatame.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Mé saréké. Wafewana nani angi watame? “Moses wandén hambuk hundi wu haraki saraki sémbut dé.” Yingafwe. Wungi yamba wakéme. Moses dé angi wa, “Guna mawuli nak duna jooka yamba ramékéndé.” Moses wun hundi wahafi yandét, wuni wun haraki sémbutka yamba xékélakikéwuni. Wuna mawuli nak duna jooka raméndét, wuni Moses wandén hundi xékéta wuni wuna mawulimbu tékwa haraki saraki mawulika wuni xékélaki.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Wuna mawuli nak duna jooka raméndémboka hambuk hundi xékélakiwuka, haraki saraki mawuli wuna mawulimbu téndéka, némbuli wuni wun jooka saréké waréké xékéwuka wuna mawuli dé séfélak duna jooka ramé. Moses wun hambuk hundi wahafi yandét, wuni wun haraki saraki sémbut hurunjoka yamba sarékékéwuni.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Tale wun hambuk hundika xékélakihafi ye wuni jémba re. Hukémbu wun hambuk hundika xékélakita, haraki saraki mawuli wuna mawulimbu téndéka wuni xékélaki, God wuniré hasa hwendét, wuni hiyatawuni.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Wuni xékélaki. God déka hambuk hundi wandéka Moses wun hundi dé wa, nani yikafre mawuli yata jémba rembete. God wungi wandéka wuni yikafre mawuli xékéhafi yata jémba rehambawuni. Rehafi yata wuna haraki sémbutka xékélakita wuni xékélaki, wuni hiyatawuni.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Wun haraki saraki sémbut wunika dé yéna ya, wun hambuk hundimbu. Wuni wun hambuk hundi xékéta nak maki nak maki haraki saraki sémbutka xékélakita wuni haraki saraki sémbut hurutaka wuni wundé hiyawu.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Wungi xékélakita ané jooka akwi wuni xékélaki. Moses wandén hambuk hundi haraki hundi yingafwe. God wun hundi Mosesré wandén, wu yikafre male hundi dé. Ané hundi akwi, “Guna mawuli nak duna jooka yamba ramékéndé.” Wun hundi akwi yikafre male dé.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Yingi watame? Moses wandén hambuk hundi yikafre hundi dé. Wun hundi xékétaka wuni hiya, o yingafwe? Wu yingafwe. Wungi yamba wakéme. Haraki saraki sémbut dé Godna yikafre hundi hurutaka wuniré haraki hurundéka wuni hiya. Wuni wun jooka xékélakiwute God dé wun hambuk hundi wa. Xékélakita ané jooka akwi wuni xékélaki, wun haraki sémbut dé haraki saraki sémbut male dé.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Nani xékélaki. God déka Hamwinyambu dé wun hambuk hundi Mosesré wandéka wun hundi yikafre dé. Wungi nani xékélaki. Wuni Godna Hamwinya maki rehafi yata wuni ané héfambu rekwa du mawuli yandéka maki huruta, haraki saraki sémbut huruta, wuni yoombu gindan du maki re wuni haraki saraki sémbutna jémba yakwa du wuni re.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Wuni huruwun sémbutna moka xékélakihambawuni. Xékélakihafi yata wuni mawuli yawuka sémbut huruhambawuni. Wuni hélék yawuka sémbut male wuni huru.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Wuni wun hélék yawuka sémbut huruta wuni wuna mawulimbu angi watawuni, “Moses wandén hambuk hundi wu yawundu. Wun hundi yikafre dé.” Wungi wata wandén maki huruhambawuni.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Wuni hafu haraki saraki sémbut hurunjoka mawuli yahambawuni. Haraki saraki sémbut wuna mawulimbu wulaaye téndéka wuni wun haraki saraki mawuli xékéta haraki saraki sémbut wuni huru.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Wuni xékélaki. Wuni ané héfambu rekwa du rewuka yikafre sémbut wuna mawulimbu téhambandé, yingafwe. Wuni yikafre sémbut hurunjoka mawuli yata wun yikafre sémbut hurunjoka wuni hurufatiké. Hurufatikéta wuni haraki saraki sémbut huru.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Wungi xékélakita wuni yikafre sémbut hurunjoka mawuli yata wuni yikafre sémbut huruhambawuni. Hélék yawuka haraki saraki sémbut wuni huru.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Wungi hélék yata wuni wun haraki saraki sémbut huruta wuni xékélaki. Wuni hafu wun haraki sémbut huruhambawuni. Haraki saraki sémbut wuna mawulimbu téndéka wuni wun haraki saraki sémbut huru.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Wungi xékélakita ané jooka akwi wuni xékélaki. Wuni yikafre sémbut hurunjoka mawuli yakwa du rewuka haraki saraki sémbut wuna mawulimbu dé té. Téndéka yikafre sémbut hurunjoka hurufatikéta haraki saraki sémbut wuni huru.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Wuni God wandén hambuk hundi xe wuni wun hundika mawuli yata wuna mawulimbu angi wa, “Wu yawundu. Wun hundi yikafre dé.”
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Wungi wata wuni xékélaki, nak maki mawuli wuna mawulimbu wulaaye téndéka. Téndéka yikafre mawuli wali wun haraki saraki mawuli wali bér wuna mawulimbu wareta té. Warembéka wuni yoombu gindan du maki rewuka di wuna séfimbu tékwa jondu di wun haraki saraki mawuli xékéta di haraki saraki sémbut huru.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Wun haraki saraki sémbut wuniré dé néma xakéngali hwe. Héndé wuniré yikafre hurute, wuni wuna mawulimbu tékwa haraki mawuli yatakawute?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Nani Godka diména natame, Jisas Krais naniré yikafre hurundénka. Tale wuni hafu rewuka wuna séfimbu tékwa jondu di haraki saraki mawuli xékéta di haraki saraki sémbut huru. Wuni Kraismbu huli mawuli hérae, wuni Godna hambuk hundi jémba xékéta wandén maki wuni huru, wuna mawulimbu.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.