Marcos 4

Godna Hundi (WOS) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jisas wambula dé hundi wa tukweseke tufwambu. Wandéka di séfélak du takwa yae di dé rendénmbu hérangwandé. Hérangwandéndaka dé, di déka hundi jémba xékéndate mawuli ye, dé gunjambémbu wara re tukweseke gumbu dé re. Rendéka di du takwa tukweseke tufwambu re.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Rendaka dé diré séfélak sataku hundi diré dé wa Godka. We dé diré angi wa:
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 ”Mé xéké. Du nak dé déka yawimbu wit sék yawulalama yakinjoka dé yi.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Ye yawulalama yakindéka di wit sék nawulak yambumbu di xakri. Xakre di baka rendaka di afwi yae hérae di atéfék sa.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Wit sék nawulak di motu wali rendé héfambu xakri. Xakre di bari takélaka waré.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Waréndaka dé méngi jémba huruhafi yandéka nukwa xéndéka dé yalinga talinga ye di bari réka ye di hiya.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Wit sék nawulak di rami wara téndénmbu xakri. Xakre rendaka dé rami wara wura dé yakétéfi. Yakétéfindéka di wit sék nawulak sék xakéhafi ye di hiya.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Wit sék nawulak di yikafre héfambu xakri. Xakre wumbu re di jémba waré. Wara di yikafre sék xaké. Nawulak di wungi dumi hufuk sék di xaké. Nawulak di dumi gwongofu sék di xaké. Nawulak di dumi tamba yéti sék di xaké.”
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Wungi wataka dé Jisas wa, “Guni xékénjoka mawuli ye waan take jémba xékétanguni.” Wungi dé wa.
9 E Jesus acrescentou:
10 Wun du takwa yindaka di, dé wali yitaka yatakakwa du déka du nawulak akwi di Jisasré wun sataku hundika wakwexéké.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 Wakwexékéndaka dé diré wa, “Hanja God déka jémba yakwa du takwana hundi dé faku. Némbuli wun fakundé hundi guniré dé wakwe. Hafwambu tékwa du takwaré wun jooka sataku hundi male wuni wa.
11 Jesus disse a eles:
12 Wawuka di Godna nyingambu rekwa hundi wandén maki di ya:
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Jisas wungi wataka dé diré wa, “Wun sataku hundina mo guni xékéhambanguni wana? Xékéhafi ye yingi maki atéfék sataku hundika xékétanguni?
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 ”Némbuli wun sataku hundi wakwetawuni. Wit sék yawulalama yakindé du dé Godna hundi dé yaki.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Du takwa nawulak Godna hundi di jémba xéké. Xékéndaka satan bari yae dé wun hundi hérae yaki. Yakindéka di wun hundika yike ya. Wunde du takwa di yambumbu xakrindé wit sék maki di.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Du takwa nawulak di motu wali rendé héfambu xakrindé wit sék maki di. Tale Godna hundi di bari xéké. Xéka di tale wun hundika yikafre mawuli ye mawuli sawuli di ya.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Ye di sarékéhambandi. Wun hundi deka mawulimbu nandihafi yandéka di sarékéhambandi. Yandaka di nawulak du Godna hundika hélék ye diré haraki hurundaka haraki saraki joo nawulak dika yandéka di Godna hundi bari yataka.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Du takwa nawulak wu rami wara téndénmbu xakrindé wit sék maki di. Di Godna hundi tale di jémba xéké.
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 Hukémbu di ané héfana jooka male sarékéndaka dé deka mawuli yéwa héranjoka male di saréké. Sarékéta di nawulak jonduka akwi di mawuli ya. Wun jondu dé Godna hundiré takatéfi. Takatéfindéka di wun du takwa Godna jémba yahambandi.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Du takwa nawulak wu yikafre héfambu xakrindé wit sék maki di. Di Godna hundi jémba di xéké, wandén maki di ya, déka hundi di jémba xéké. Xéka di yikafre jémba ya. Nawulak di déka wungi dumi hufuk yikafre jémba yandaka nawulak déka dumi gwongofu yikafre jémba yandaka nawulak di déka dumi tamba yéti yikafre jémba ya.” Wungi dé wa.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Wun hundi wataka dé Jisas wa, “Mé xéké. Du hama nyu ya xéréka hura yae samétakandan aki ekombu di taka, o jambé ekombu di taka? Wu yingafwe. Di jambé takumbu di taka.
21 Jesus também lhes disse:
22 Faakwa rekwa jondu hukémbu xétanguni. Nakélak faakwa wandan hundi hukémbu xékétanguni.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Guni xékénjoka mawuli ye waan nakélak take jémba xékétanguni.” Wungi dé wa.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Wataka dé diré wa, “Wun hundika mé jémba saréké. Guni jémba saréka wuna hundi xékétanguni. Guni nawula xékéngut nawula akwi xékétanguni. Xékéngut God gunika yikafre mawuli ye nawulak xékélelaki akwi hwetandé.
24 Então lhes disse:
25 Wuna hundi jémba xékékwa du takwa hukémbu Godna hundika jémba xékétandi. Wuna hundi jémba xékéhafi yakwa du takwa di wa, ‘Nani Godna hundi bu xékékwa.’ Wungi wataka di hukémbu déka hundika yike ye baka retandi.” Jisas dé wungi wa.
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Wun hundi wataka dé wa, “Godna jémba yakwa du dé wit sék yawulalama yakikwa du dé. Dé wit sék héfambu yawulalama yakitaka
26 Jesus disse ainda:
27 gan hwae ganémba raama dé xé wit sék takélaka waré. Waréndéka dé xékélakihambandé. Yingi maki dé wit sék takélaka waré?
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Héfa dé hafu hurundéka dé wun wit sék takélaka wara ganga wee xaka dé sék xaké.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Xaka mwi téndéka dé wun du xe dé yarmbu xatéké.”
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Wun hundi wataka dé wa, “Godna jémba yakwa du takwaka yingi maki watawuni? Méta sataku hundi wawut xékétanguni?
30 Disse mais:
31 Wuni angi wuni we. Wun du takwa tale yalefu hém retandi. Hukémbu némafwi hém xakutandi. Wun hém wu miyar sék maki di. Wun miyar sék wu yalefu sék male dé. Nana héfambu tékwa atéfék hénoona sék wu némafwi dé.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Du wun miyar sék fukandéka dé wura wara néma gali fukandéka némafwi mi dé té. Téndéka hakélékombu di séfélak afwi yae wur yatitaka di hwae.” Jisas dé wungi wa.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Wungi dé séfélak sataku hundi du takwaré wa. Di xékéndakangalambu xe hundi wundé hwendé.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Sataku hundi male dé diré wa. Wataka dé hukémbu déka du male téndaka dé diré mo hundi wa, di jémba xékéndate.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Nukwa nandindéka gan hunyindéka dé Jisas déka duré wa, “Mé yangut yikwa tukweseke angé sakuré.”
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Wungi wandéka di wumbu rendé séfélak du takwaré yatakataka di Jisas rendén gunjambémbu waré. Wara di déré hura yi. Yindaka di du nawulak nak gunjambémbu akwi di yi, di wali.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Yindaka néma mur hurundéka dé gu raama wara gunjambémbu gwande dé sukweké.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Sukwekéndéka dé Jisas gunjambéna hungalimbu dé xéndi hwa. Ambutékérmbu dé anéngamba hokate hwa. Hwandéka di déré sérkené. Sérkena di wa, “Néma du, nani hiyatame. Nanika méni saréké, o yingi maki dé?”
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Wungi wandaka dé waréngéna raama wandéka dé mur fakénandéka dé gu jémba té.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Téndéka dé déka duré wa, “Métaka guni roo? Guniré yikafre huruwun hambukka sarékéhambanguni.”
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 Wungi wandéka di roo. Roota di hafu bula di wa, “Owa. Dé yingi maki du dé? Dé wandéka dé mur wali gu wali déka hundi xéké.” Di wungi di wa.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.