Atos 16
Godna Hundi (WOS) vs NVT
1 Pol dé yi, Derberé. Ye hukémbu dé Listraré yi. Jisasna hundi xékékwa du nak déka xi Timoti Listrambu dé re. Déka ayiwa akwi lé Jisaska jémba saréké. Lé Judana takwa lé. Déka yafa dé Grikna du dé.
1 Paulo foi primeiro a Derbe e depois a Listra, onde havia um jovem discípulo chamado Timóteo. A mãe dele era uma judia convertida, e o pai era grego.
2 Jisaska jémba sarékéta Listrambu rekwa du takwa, Aikoniamémbu rekwa du takwa akwi di Timotika wa, “Wu yikafre du dé.” Wungi di wa.
2 Os irmãos em Listra e em Icônio o tinham em alta consideração,
3 Pol dé mawuli ya, Timoti dé wali yindéte. Mawuli yata dé wun héfambu rekwa Judana duka sarékéta dé Timotina séfi séké. Wumbu rekwa Judana du atéfék di xékélaki, Timotina yafa Grikna du dé. Xékélakindaka dé Pol di Timotika mawuli yandate dé déka séfi séké. Sékéndéka di Pol, Sailas, Timoti wungi di yi.
3 de modo que Paulo pediu que ele os acompanhasse em sua viagem. Em respeito aos judeus da região, providenciou que Timóteo fosse circuncidado antes de partirem, pois todos sabiam que o pai dele era grego.
4 Atéfék getéfaré yita di Jisasna hundi xékékwa du takwaré wa, Jerusalemémbu reta Jisasna aposel, néma du akwi wandan hundika, di wandan maki hurundate.
4 Em toda cidade por onde passavam, instruíam os irmãos a seguirem as decisões tomadas pelos apóstolos e presbíteros em Jerusalém.
5 Di diré hundi wandaka di Jisasna hundi xékékwa du takwa xéké. Xékéta Jisasna hundi yatakahafi yata di hambuk ye re. Atéfék nukwa séfélak du takwa akwi di Jisaska jémba saréké.
5 Assim, as igrejas eram fortalecidas na fé e cresciam em número a cada dia.
6 Tale Pol déka du wali di Esiana héfaré yita Jisasna hundi wanjoka hurundaka dé Godna Hamwinya diré tatéfi. Tatafindéka di Frigiana héfambu, Galesiana héfambu akwi yita
6 Em seguida, Paulo e Silas viajaram pela região da Frígia e da Galácia, pois o Espírito Santo os impediu de pregar a palavra na província da Ásia.
7 Misiana héfambu xaakwa di Bitiniana héfaré yinjoka di huru. Hurundaka dé Jisasna Hamwinya diré watéfi.
7 Então, chegando à fronteira da Mísia, tentaram ir para o norte, em direção à Bitínia, mas o Espírito de Jesus não permitiu.
8 Wungi wandéka di Misiana héfambu ye di Troasré yi.
8 Assim, seguiram viagem pela Mísia até o porto de Trôade.
9 Ye gan Pol dé janji maki hwae dé xé, Masedoniana héfana du nak téndéka. Téta dé Polré wa, “Méni bari yae méni naniré yikafre hurutaméni.”
9 Naquela noite, Paulo teve uma visão, na qual um homem da Macedônia em pé lhe suplicava: “Venha para a Macedônia e ajude-nos!”.
10 Wungi wandéka dé Pol wun hundi xékétaka raama wandéka nani xékélaki, God naniré dé wa, nani ye diré Jisasna hundi wambete. Xékélakita bari nani Masedoniana héfaré yinjoka nani yambuka hwaké. Wuni ané nyinga hayindé du wuni di wali yambuka hwaké.
10 Então decidimos partir de imediato para a Macedônia, concluindo que Deus nos havia chamado para anunciar ali as boas-novas.
11 Gunjambémbu wara nani Troas yatakataka nani néma xérimbu ye nani Samotresré male wungi yi. Ye hwae ganémbambu raama Samotres yatakataka nani Neapolisré yi gunjambémbu.
11 Embarcamos em Trôade e navegamos diretamente para a ilha de Samotrácia e, no dia seguinte, chegamos a Neápolis.
12 Ye xaakwa gunjambé yatakataka nani Filipairé nani yi. Hanja séfélak Romna du deka héfa yatakataka ye di wun getéfambu re. Wun getéfa Masedoniana héfambu dé re. Dé néma getéfa dé. Nawulak nukwa nani wun getéfambu re.
12 Dali, alcançamos Filipos, cidade importante dessa região da Macedônia e colônia romana, e ali permanecemos vários dias.
13 Baka hwa nukwa getéfa yatakataka nani xériré yi. Yita angi nani saréké, “Wafewana Judana du takwa ambu hérangwanda retandi, God wali hundi bulénjoka?” Wungi sarékéta ye nani xé, takwa nawulak hérangwanda rendaka. Xétaka nani di wali reta hundi bulé.
13 No sábado, saímos da cidade e fomos à margem do rio, onde esperávamos encontrar um lugar de oração. Sentamo-nos e começamos a conversar com algumas mulheres ali reunidas.
14 Hundi bulémbeka lé takwa hési léka xi Lidia lé nana hundi xéké. taiatairambu hanja yae lé waka maki nukwa wur hweta lé yéwa héra. Lé Godna ximbu harékélékandé. Néma Du God léka mawuli nafwindéka lé Polna hundika jémba xéké.
14 Uma delas era uma mulher temente a Deus chamada Lídia, da cidade de Tiatira, comerciante de tecido de púrpura. Enquanto ela nos ouvia, o Senhor lhe abriu o coração, e ela aceitou aquilo que Paulo estava dizendo.
15 Xékéléka nani léré Jisasna ximbu guré husandataka léka gembu rekwa du takwa atéfékré akwi nani Jisasna ximbu guré husanda. Guré husandambeka lé naniré wa, “Néma Duka jémba wuni saréké. Wu mwi hundi dé. Guni wuna hundi mwi hundi dé naata yae guni wuna gembu retanguni.” Wungi wata hambuk yaléka nani léka hundi xéka nani léka geré yi.
15 Foi batizada, junto com sua família, e pediu que nos hospedássemos em sua casa. “Se concordam que creio de fato no Senhor, venham ficar em minha casa”, disse ela, e insistiu até que aceitamos.
16 Nak nukwa nani wambula yi, God wali hundi buléndaka hafwaré. Yimbeka lé jémba yata yéwa hérahafi yakwa takwa hési naniré yambumbu xé. Wule takwana mawulimbu haraki hamwinya nak dé té. Téta wandéka lé hukémbu xakutekwa jonduka wa. Séfélak du takwaré lé wa, diré hukémbu xakutekwa jonduka. Léka hatikwa du nawulak léré wandaka lé haraki hamwinyana hundi xékéta lé wun hundi wa. Wun jémba yaléka di wun du séfélak yéwa di héra.
16 Certo dia, enquanto íamos ao lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava possuída por um espírito pelo qual ela predizia o futuro. Com suas adivinhações, ganhava muito dinheiro para seus senhores.
17 Pol wali yimbeka lé nana hukémbu yita lé wanjita lé wa, “Wun du di Néma Du Godna jémba yakwa du di. Di God guniré yikafre huruta satanéna tambambu hératendéka yambu di guniré wakwe.” Wungi lé wa.
17 Ela seguia Paulo e a nós, gritando: “Estes homens são servos do Deus Altíssimo e vieram anunciar como vocês podem ser salvos!”.
18 Séfélak nukwa lé wungi male huruléka hukémbu dé Pol wun jooka wendé naata hélék yata waleka dé wun haraki hamwinyaré wa, “Wuni Jisas Kraisna ximbu wuni méniré we, méni léré mé yatakataka gwande yi!” Wungi wandéka dé wun haraki hamwinya wule takwaré bari yatakataka dé yaange yi.
18 Isso continuou por vários dias, até que Paulo, indignado, se voltou e disse ao espírito dentro da jovem: “Eu ordeno em nome de Jesus Cristo que saia dela”. E, no mesmo instante, o espírito a deixou.
19 Wule takwana néma du di xé, yéwa hérandaka yambu hényindéka. Xéta di Pol bér Sailasré huluki. Huluke hambuk ye di hérangwandéndaka hafwaré hura yi, deka néma duna makambu takanjoka.
19 Quando os senhores da escrava viram que suas expectativas de lucro haviam sido frustradas, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram à presença das autoridades, na praça do mercado.
20 Bérré hura ye di deka néma duré wa, “Ambére du Judana du bér. Bér nana getéfambu rekwa du takwaré bér haraki huru.
20 “Estes judeus estão tumultuando a cidade!”, gritaram para os magistrados.
21 Bér nak maki sémbut nanika wakwe. Nani Romna du reta nani Romna néma duna hundi xékénjoka nani bér wambén hundi xékéhafi yata wambén maki yamba hurukéme.”
21 “Eles ensinam costumes que nós, romanos, não podemos seguir, pois contrariam nossas leis!”
22 Wungi wandaka di séfélak du takwa bérré xiyanjoka di ramé. Raméndaka wunde néma du di wa, Pol bér Sailasna nukwa wur hangérika yakitaka bérré bangimbu xiyandate.
22 Logo, uma multidão revoltada se juntou contra Paulo e Silas, e os magistrados ordenaram que os dois fossem despidos e açoitados com varas.
23 Wandaka di bérré séfélak yambu di xiya. Xiyataka di bérré séndé gembu taka. Takandaka di wunde néma du séndé geka hatikwa duré wa, “Méni bérka jémba hatitaméni, bér yaange yimbémboka.”
23 Depois de serem severamente açoitados, foram lançados na prisão. O carcereiro recebeu ordens para não os deixar escapar,
24 Wungi wandaka dé séndé geka hatikwa du wun hundika xékétaka dé Pol bér Sailasré hura ye dé nyéndék gembu takataka dé bérka man mina wekwambu husolotaka gindéka bér wungi re.
24 por isso os colocou no cárcere interno, prendendo-lhes os pés no tronco.
25 Nyéndék gan Pol bér Sailas God wali hundi buléta bér Godna ximbu harékéndaka gwar bér wa, Godka. Wambéka di séndé gembu rekwa du xékéta di re.
25 Por volta da meia-noite, Paulo e Silas oravam e cantavam hinos a Deus, e os outros presos ouviam.
26 Rendaka dé némafwi nono hurundéka bari dé séndé ge hambukmbu séngéné. Séngénéndéka di atéfék gena yambu di hafu di nafwi. Nafwindaka dé séndé gembu rekwa atéfék duna tambambu gindan sen di hafu di luku.
26 De repente, houve um forte terremoto, e até os alicerces da prisão foram sacudidos. No mesmo instante, todas as portas se abriram e as correntes de todos os presos se soltaram.
27 Lukundaka séndé geka hatikwa du waréngéna raama dé xé, séndé gena atéfék gena yambu nafwi téndaka. Xe dé wa, “Séndé gembu rendé atéfék du bu yaange yinda.” Wungi wataka dé xi warendaka yar hérae dé déka tambambu hura dé hafuré xiyae hiyanjoka dé huru.
27 Quando o carcereiro acordou, viu as portas da prisão escancaradas. Imaginando que os prisioneiros haviam escapado, puxou a espada para se matar.
28 Hurundéka dé Pol hambukmbu wata dé wa, “Méni hafuré haraki hurukéméni. Nani atéfék andé re.”
28 Paulo, porém, gritou: “Não se mate! Estamos todos aqui!”.
29 Wungi wandéka dé séndé geka hatikwa du dé hama yaka wandéka di fétékéra hura ya. Hura yandaka dé fétékéré wulaaye némafwimbu roondéka dé déka séfi géné. Généndéka dé Pol bér Sailaska hwati se.
29 O carcereiro mandou que trouxessem luz e correu até o cárcere, onde se prostrou, tremendo de medo, diante de Paulo e Silas.
30 Hwati sétaka raama dé bérré hafwaré hura gwande dé wa, “Yika du, méta yawut God wuniré yikafre hurundét wuni jémba reséketawuni?”
30 Então ele os levou para fora e perguntou: “Senhores, que devo fazer para ser salvo?”.
31 Wungi wakwexékéndéka bér wa, “Néma Du Jisaska jémba sarékémét, God méniré yikafre hurundét, méni ména hém akwi jémba reséketanguni.”
31 Eles responderam: “Creia no Senhor Jesus, e você e sua família serão salvos”.
32 Wungi wataka bér déré Néma Duna hundi wa. Wambéka dé xéké. Déka gembu rekwa du takwaka akwi bér wun hundi wa.
32 Então pregaram a palavra do Senhor a ele e a toda a sua família.
33 Wambéka wumba gan male dé bérka séfimbu tékwa wasi bangimbu xiyandan dé yakwanyi. Yakwanyindéka bér Jisasna ximbu déré guré husanda. Déka hém atéfékré akwi bér Jisasna ximbu diré guré husanda.
33 Mesmo sendo tarde da noite, o carcereiro cuidou deles e lavou suas feridas. Em seguida, ele e todos os seus foram batizados.
34 Guré husandambéka dé bérré hura yi, déka geré. Hura ye dé bérka hénoo hwe. Hwendéka bér sa. Wun du déka hém wali Godka jémba sarékéta yikafre mawuli yata di mawuli sawuli ya.
34 Depois, levou-os para sua casa e lhes serviu uma refeição, e ele e toda a sua família se alegraram porque creram em Deus.
35 Ganémba di deka néma du deka gélinduré wandaka di séndé geré yi. Ye di séndé geka hatikwa duré wa, “Wumbére du mé takamét yimbé.”
35 Na manhã seguinte, os magistrados mandaram os guardas ordenarem ao carcereiro: “Solte estes homens!”.
36 Wungi wandaka dé séndé geka hatikwa du ye dé Polré wa, “Néma du di wa, béni yimbéte. Némbuli séndé ge yatakataka jémba yitambéni. Béna mawuli jémba tétandé.”
36 Então o carcereiro mandou dizer a Paulo: “Os magistrados disseram que você e Silas estão livres. Vão em paz”.
37 Wungi wandéka dé Pol gélinduré wa, “Ani Romna du ani. Romna néma du hatindaka deka ekombu ani re. Ani haraki saraki joo huruhambaani. Huruhafi yanaka di guna néma du di du takwana makambu di aniré baka xiya. Xiyataka di aniré séndé gembu takandaka ani re. Di wungi hurutaka némbuli anika fakuta di wa, ani nakélak yinate. Wungi yinat du takwa aniré yamba xékéndi. Wungi yingafwe. Wun néma du wungi yamba hurukéndi. Di hafu yae aniré yikafre hundi wata aniré yikafre hurundat, ani di wali yita séndé ge yatakataka yitaani.”
37 Paulo, no entanto, respondeu: “Eles nos açoitaram publicamente sem julgamento e nos colocaram na prisão, e nós somos cidadãos romanos. Agora querem que vamos embora às escondidas? De maneira nenhuma! Que venham eles mesmos e nos soltem”.
38 Dé wungi wandéka di gélindu ye bérka hundi wa néma duré. Wandaka wun néma du Pol bér Sailasna hundi xékéta di roo, bér Romna du bér.
38 Os guardas relataram isso aos magistrados, que ficaram assustados por saber que Paulo e Silas eram cidadãos romanos.
39 Roota di Pol bér Sailaska yi. Ye di wa, “Nani haraki saraki joo nani huru béniré. Wun jooka nani saréfa nae. Némbuli séndé ge yatakataka béni nani wali gwande yitambéni. Ye nana getéfa yatakataka nak getéfaré yitambéni. Wungi nani mawuli ye.”
39 Foram até a prisão e lhes pediram desculpas. Então os trouxeram para fora e suplicaram que deixassem a cidade.
40 Wungi wandaka bér Pol bér Sailas séndé ge yatakataka bér Lidiana geré yi. Ye Jisasna hundi xékékwa du takwaré xe bér diré yikafre hundi wa. Wambéka deka mawuli jémba téndéka bér wun getéfa yatakataka bér yi.
40 Quando Paulo e Silas saíram da prisão, voltaram à casa de Lídia. Ali se encontraram com os irmãos e os encorajaram mais uma vez. Depois, partiram.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.