João 8
Witu NT (WIU_TBL) vs AAI
1 Nitaneyake Yesu Olipe-pini tonoke pome ate lewia mepoka.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Wa podolikama likonu witia tobou losu yapuke pome kapokale ali atoa peya one kakata obomoa note kakoli witipitoa mekome olaukoa meka.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Nitoa mekaka Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitame Parisi ali-kitameka atoa pade Yesuke lia aua nokoi. Nipa motane atoa eko alike pokome koua pitikale enemotekete aua nekete e yenane lene yoto moa kakakoi.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Nitikete ekete Tikisa ago i atoame eko alike pome koua pitikale totome enekoo.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Moseseyo one totono yametekomepa dikane atoa kueme ka̱ua wia tukakala tamene wa akeneyano, opi neme edemo oo-pe wa yatekoi.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Nipa Yesu natemo omotadiya wa kakete pa likoa enekete okoi. Nitikoli Yesu one keti itonoke waliketikakome kadapi yoname olea adekoa meka.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Nitoa mekale e yene pa eida kakete yaka yaka tokoli Yesu mukiti ki̱yotokakome okome kiwi pake poanele toamoko ago kako patuno, einatoa kue moa pitikoa witikilepa einagome titia tomotoane uku wa ootokoa
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 wa keti itonoke walikitikakome olea adekoa meka.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Nitikale e yene odene odene wa katepita katepita toa pekete ada-kiti namolo kakoa pokala tokoi. Nipa Yesu einatoa-pala pa kamotoa pootapekoi.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Nitikoli Yesu wa mukiti ki̱yotokakome enekale einatoa odene kakedekale enekome okome ne akoa okoina yenepa dekoti-pe. Ne poanele tadekono, kibu mou wameneya wakoti-pe-kale okome
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 kamo koniyali padameka no akoa wamokoi-kale okome noanumeka ne poanele tadeko wane akoane wamuku. Neke poanele tokole wake wawano pa wa oka.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Nititikoa Yesuyo e yene-pala agale pade okome okome nopa itonoke meki-kiti pa̱ takakuya. No litima niki-kitipa yomiyomu keneke yawamekete ali atoa mea kama pomotoa toko pa̱ keneke yawa meoi-kale
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 e Parisi ali-kitame ekete pinali neke wa kei pikopa winipa pa oko-koli okome
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 pinali anu wa kei pikeneka nimini uku wane uku. Noanu kawane nokounata wa pone kawatekuta pinali anu wene tekene ni uku. Nitikuyake no kawane nokounata wa pone kawatekuta kime pade wene toamiki.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Kimepa panagome tanemo pitia yakatekoa ile tadeko wa akoa ikilepa kini kaua-mikitame toma nekenele tiki. No pade nitamekene ali atoame tanele ile tadiki wane akoane wamuku.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Ali atoa kini tanele pitiane yakatekoane ile tadiki wanedo akoane ekenepa pine to̱ane ou. No moa wetekakago Agetaiyo no auapekala tokolo tekene ni uku.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Kini totono wia mekane bokuke eya wa wia mekanemo kiwi wene takakene uku. Takutamedo padele tokale enoa nekete i i wa odene kotuta kakoa eketepa nimini ekete oi.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Nipa pinali anu wa kei piane uku. Agetai no moa wetekakagomeka no kei pia toko. Agetai totame odene kotuta kakoa oko wa Yesuyo okale ekete
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 neketai edekato-pe-koli okome kime no pade wene toamoa Agetaika wene toamoa tiki. Kime no wene toi tokapa Agetaika wene toi toka wa Yesuyo oka.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Yesuyo nimo ikilepa tobou losu yapu keneke losu kue pitikoai tane mete pianeya liti kakome olaukoa oka. Nitikalepa padameka one dekoa moamokoi. Nipa one moatekoi oi wete ponameneya tokome dekoa moamele toameneya.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Yesuyo eya waka oka. No ita tewitikoane puku. Pokolupa kime no tuku toa teko tokale wakete kini poanele pa etepea toma pote tukala toi. No poatekuka kiwi pade namele toamoko wa Yesuyo oka.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Nimo okale e Yu yene oote tekete ekete i agome one poatekuka toto pade namele toamoko wa okopa pinali one wa wia tukatekomo okome oko patu-koli okome
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 kipa kini pine taapa keti itono lono. Noanu pine taapa ate tibu lono. Kipa kinikaua-mikitane peku noa tiki. Noanupa eni peku noane toamuku.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Kini poanele pa etepea toma pote tuoi wane okouna toa taatekoa tuutapeoi. Nipa nopa i ago tadeko wa wene toameketepa nitoi wa oka.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Nimo okale ekete nipa nepa ali te-pe-koli okome namolo titikene nopa i ago wane okala tokounapa einago eni.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Kini toma yakoinakale pitiane yakatekoane ile tadiki wane akoane oatekumo-kiti ete pa piko. Nitikoyake anu weneme pademoka wamuku. No moa wetekakagome pine to̱a yameteka toane itonoke meki yene-pala to̱aweane oadene tuku. Einagomepa niminimo-kama okolo uku wa Yesuyo oka.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Nitikalepa oneketaike okono wene toamokoli okome
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 no Ali Yatenane Oyago moa yomoke wia dekoa ate kamotokatekoa kakete ae no i agopa eina noatekago tadeko wa wene toa eya waka wene toa toi. No einagome padeleka one weneme toamokome oneketaiyo olaukakana toa-kama oa mekala tokome tadeko wa wene toi.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 No moa wetekakagopa nopala odenekata yako. One wedia memotoane toateku toane-kama tukulu tokome toko. Nipa nepa egetiniya yamene wa no tewitikamoko.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Yesuyo nimo oa kakaka e yene kainya mati oneke wene tugakoi.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Yesuyo oneke wene tugakoi yene-pala okome anume oane meteku agale yakoa teketepa nipa anu oya-mikiti etene meoi.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Nipa anu agale pine i i wa wene tootapea mekete tekete namolo egetiniya meake peku mati-kiti latioi.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Yesuyo nimo okale ekete totopa Eberameke tagene yene. Mone padane yapuke egetiniya mekileka toamoko. Nitikono, toto egetiniya-kiti namolo meake peku mati-kiti latioi wapa dekolo oko-pe-koli okome
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 nimini ukuno yakoe. Poanele toma yaki-kitipa kini poanele tikileme pine yene kiwi moa kautako. Nitikolo egetiniya meane tetepo taneya meki.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Egetini ago pade one egetekagono yapu eida mea kawamokoyake yapu pinagono mana eida-kama mea kako.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 No yapu pinagono managome kiwi egetiniya-kiti peku lawetekolupa nipa etene peku mati-kiti latioi.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Kipa Eberameke ta̱ma nekeneyano wene tuku. Eberameke tagene yenameke no wia tukadete tiki. Nipa anu oane meteku agale kini tepene alateko pake piamokolo ni tiki.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Nopa Agetai-pala opiane kakene enoane yakoane tokou toane ukuno, kipa kiniketaiyo peku lawetekale noa toma yaki wa Yesuyo oka.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Nimo okale one-pala topo takakete ekete toneketaipa Eberame-koli okome kipa nimini Eberameke tagene yene kawei tokapa nipa Eberameyo toma yakenele toi tokake
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 no wia tukadete iki. Nipa Akolaliyo one nimini peku lawetekome oka toane niminimo-kama oane meteku agoke wia tukadete iki. Eberameyo niminimo akene ali-pala enile toameneya.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Ae, kiniketaine peku noa tiki wa Yesuyo okale ekete toneketaipa Akolali. Panago mena. Toto pade pakeleya-kiti mena-koli okome
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 kiniketaido Akolali too tokapa nooke wene mekoa meoi toka. Nipa Akolaline yono kounoke kawane nokolu tokome nitoi toka. No nikilepa anu weneme noamokou. Akolaliyo pa wa wetekakale nokou.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 No nitane ago anu oane meteku agale dekolo wene toamiki-pe. Anu oane metekumo yakoa moamele toamokolo ni wene toamiki.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Kipa kiniketai Setanuno mana-mikiti. Kiniketaine wene pikole-kama toada wa wene pia meki. Tititikakome einagome ali wia atukama nekeneya. Einagopa nimini patu kautakoa kawamoko. Nimini peku nakileka toamoko. Onepa kapene wakoa oko ago. Oneke-kama kapene wakoa iki agale alama noko. Nitikono, kapene wakoa ikilepa one tepene meane toa-kama ya̱wa oko.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Noanumepa niminimo-kama ukulu tekete no i agome nimini oko wa nooke wene tugamiki.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 No i agome poanele tokale enekou wa teyo oo tokolo-pe. Padameka wamoi-li. Nipa niminimo-kama ukulupa ipa nimini oko wa dekolo wamiki-pe.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Akolaline mati-kitame one agale yakama piki. Kipa Akolaline mati-kiti mena. Nitikono, one agale yakamiki wa Yesuyo oka.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Nitikale e Yu yename ekete nepa mone Sameria take agono, neeke ipono awinome mekale wini oko. Enipa totome nimini okoto-pe-koli okome
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 nooke ipono awinamoko. Noanumepa Agetai kei piane ukuyake kimepa no taumada toa iki.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Nitikipa no kei piati wane none wamuku. Panagome pade no kei piai toko. Einagopa peyame tikile pitia yakoa kini tanele ile tadiki wa pine to̱a akako.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Etene nimini ukuno yakoe. Anu uku agale yakoa tiki-kitipa tua pote atuameneya pa mea kama poadete tiki-kale
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 e Yu yename ekete neeke ipono awitadekono wene totome toko. Neke agale yakoa tiki-kiti tua pote atuameneya pa mea kama poadete tiki wapa oko. Beita, Eberameka tua Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kitika tuma-kala note taneyake oko.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Tone kaua Eberame wete tuaneyano, one kakene toa ne moa patukoa ako kake oko-pe. Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kitika tuutapeneyake oko. Ne ali latike oko-pe-koli okome
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 pinali anu wa keido pikenepa nipa pata pamo ekene tou. No kei piai toko agopa Agetai. Einagopa kini Akolali wa ikiyake
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 one wene toamiki. Nitikiyake one wenepa anume tuku. Onedo wene toamuku wane ou tokapa nipa kime kapene wakoa iki toane ekene tou tokake one wene toane oneme okole-kama yakoane tuku.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 No nokoule enademe tokome kini kaua Eberame wedia kolotine meaneya. Nokoule enekome wene yaapeneya meaneya wa Yesuyo oka.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Nitikale e yename ekete nepa opitikaneyake mali ege odepetaka kadukoa (50) wete ponameneyake okono, Eberamepa neme edoa enoa oko-pe-koli okome
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 etene nimini ukuno yakoe. Eberamepa wete opiameneyake no pa meane kama nuku wa Yesuyo oka.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Nimo okale e Yu yename i ago wiato wa kue katekamotokoli Yesu paigakoa keneya pome tobou losu yapu wawa poka.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.