Mateus 9
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs NTLH
1 Yesu ue dipike peapetekoa pome mea one Kapaneame take eka matanuke wakapea pome mepoka.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 One eida pome mekata pade ali-kitame muku toameneya pa pia kakene ago leyo leyo toa aua note pinokoi. Yesu i agome kini oyago oyake latekamele toko wa wene tadekoile enekome Yesuyo okome anu mana neke toma nokana poaneleke Akolaliyo po letu mekakanapa keetapekuno, wene weye akeneya meamene wa Yesuyo oka.
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Nimo okale yatekete Mosesene totono pine to̱a olaukane ali padeka-kitame ekete beita, i agome Akolali tekome oko wa wene kibutua kakoli
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Yesuyo tetoa enekome okome wene wini poaneya mekino, dekolo tiki-pe.
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 I ago-pala ukule tamele tadeko wa kime wene tomotoanepa edemo wane omotoa iki-pe. I ago neke toma nokana poaneleke Akolaliyo po letu mekakana keetapeku wane omotoa iki-pe. Wete kamokoa pa wane omotoa iki-pe.
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 No Ali Yatenane Oyagome itonoke mekene ali atoame toma yakoi poaneleke Akolaliyo po letu mekakana noanume keetapeamele toko wa kime wene tomotoanepa i ago-pala eya wane ukuno, ne aua nokoina leyo-pala aua peke neke yapu poano, kamokoa pa wa Yesuyo einago-pala okale
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 kamomotokome one yapu pome mepaneya.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Nitikale enekete eida oboa kakoi-kiti piti tokale kakete ekete ekee, Akolaliyopa eni telekole toateka peku tone yagono ago i ago lawetaneya tadeko wa Akolali kei pia kakoi.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yesu eni ta tewitikoa pokome enekale eya ago Matiuyo takesi kue motokoai tane yapu keneke mekale enekome okome no pukuka tone patono noo wa oma ponokale Yesu litima poka.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 One yapu nee nopatono, pata wa Matiuyo koua pokale Yesu pome mekome nee noa meka. Nitikale takesi kue motokama yakene ali-kitika Mosesene totono litia toamene ali-kitika eida nekete Yesu-palaka one oya ali-kiti-palaka opia mekete nee nakoi.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Nitikoli enekete Parisi ali-kiti Yesuno oya-lawe mekoita nekete ekete kini tikisagomepa takesi kue motokama yaki ali-kiti-palaka Mosesene totono litia toamiki yene-palaka opia mekome nee nakono, edekolo tokoto-pe wa onokoi.
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Nimo akedekoli yatekome Yesuyo okome dokosa agomepa yene toameneya meku wa iki-kiti edoa nome latekanomotoa-pe. Yene taneya meku wa iki-kitipa nipa nome latekanoo.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Akolaliyo akenemo one bokuke wia mekanemo ukuno, yakoe. Eya kuya nooke mea lodo yokala tikiyake kote tokolo waku. Anu wenedo kekadetepa ete ali atoa ela moa mama moa tamene wa oka. One eni okamo pine edoa piko patu wa wene kibutukoa meamene. Nipa poanele toamuku wa iki-kiti kini namolo poane wene wia wawe wane oadene nokouya mena. Nitamekene poanele tuku wa iki-kiti odene kini namolo wene wia wawe wane oadene nokou wa Yesuyo oka.
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Wa naniko ali atoa ue motokama yakene Yonene agale yakane ali-kiti Yesu mekata nekete ekete totomeka Parisi yenameka Akolali wedoa kowitadetepa padepete-kiti nee eya tekei wawa noameneya pa yako. Neke oya ali-kitame enile toamikino, dekolo toamikiti-pe wa okoli okome
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 panagono atoa motokakita atoa motoko agono oya-lawe one-pala wedikete wediapa nee eya edoa wawa tumai memotoa-pe. Wa naniko ete yename atoa motoko ago padeka aua poatiki wini tigotoma nokona. Enipetepa wene keda taneya mekete nee noameneya wawa pa meoi.
15 Jesus respondeu:
16 Panagome-kiti one mamina namoloya pilikalepa weneya pue moa pilikata lapukoa lipuko patu. E̱'e mena. Eniledo tootokoa uele abe kogalepa weneya pueme ete ete toa edema pokome pilikutu too.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 Ni gerepi po ku̱ ue weneyapa pinagome meme kai kepeneme latiane mete namoloyake peia moamoo. Eniledo tokalepa gerepi po ku̱ ue weneya tokome lako yati kawa mono mono oo. Nitikale mete namoloya tokome pukoa mono mono amele toamokome kaugale gerepi po ku̱ ue pata paka ponoo. Gerepi po ku̱ ue weneyapa nipa kepeneme latiane mete weneyake-kama peia mokala too. Nitikale uepala meteta atuameneya pia kawoo wa Yesuyo oka. (Enipa Akolalinele-pala kini namolole-ta odeneka dekoa toameamene wa okome oka.)
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Yesuyo enimo oa kakaka tobou ago pade one kakata nome wadini tukupia kowitikome okome anu kono akoma opi tukano, ne nooke yono pikanokalepa latoa kawoono, kamatokakoano patono ta wa kowitinokale
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 nipa pata wa litima pokale one oya-laweka koua pokoi.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Yesu eni pokaka yene tane atoa pade one mukiti lono lekama nome one tokoo kakene mamina nami mitikatekaneya. Einatoapa kamate yokoa kakome yeneme tukome mea potokane atoa. Mali tuku (12) kakoa ponoka toa edikoa meaneya.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Nitane atoa tokome Yesuno kakene mamina namido mitikakenepa latoane pou wa wene pia mitikanokale
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 peketapea enekome okome anu kono nepa tepe kolotini kilikoa pimotono meamene. Nooke wini wene tugake tokoleme ne latekaneya tokolo uku wa okale einatoa eina eina latoa kaka.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Nititikaneyake Yesu tobou agono yapu pome tuapea kakome enekale pade ali-kiti tumai mekete tulutu oa wa pade ali atoame agale kamotokoa oa tokoli yatekome okome
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 i akoma deya tukome tuaneya menano, pa atu pia mekono, poe wa okale one yau takakoi.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Nitikoli poe wa litimotokome eina akoma tuaneya pikata pome kakome yono motokale kamokoa latoa kaka.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Nititikaneyake one eni tokamo ta piko peyake oa pupitikatapeneya.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Yesu eida tewitikoa yakaka alita takuta leneta lianeya meane agotame Yesu kayo oata litima nekete ekete Depidi-loeke tagene ago tota ela moa epetekoano ta wa kayo oa litima nokoi.
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Litima nekete one pome meka yapu keneke tuapea note kakoli enekome okome i agota kita anume oyake latekamele toko wa nooke wene tugakete niki-pe-kale ekete Ali Muno neme oyake latekamele tokono wene tekete ni nokoo-koli
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 kini lene mitikakome okome nooke wene tugakete iki toane nitimotoane uku wa oka.
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Nimo okaka kini leneta eina eina kikatapeneya kakoli okome kita epetekakumo pade-kiti kotuketeka etene kotukoa wameamene wa agale telekoya oa tagaka.
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Nitikale yakameneya eni ta piko peyake yakete Yesu einagome tota-pala ilepa i toka wa oa kotukoa yakeneya.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Eina leneta liitapeneya mekoinakagota yapu tewitikoa pene ani pokoika pade ali-kitame ipono awitaneya mea agale amele toamene ago-pala Yesu mekata aua nokoi.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Nitikoli Yesuyo eni ipono takoa pa wa wetekakale agale amele toamene agome agale witoa oa kaka. Nitikale eida oboa kakoi-kitame ekete tone Iserele take namolo toamokoinakale i agome ile i tokona wa ka̱ oa kakoli
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Parisi ali-kitame ekete beita, ipa ako odene meko tobou iponane tele patu kautakoa kakome ipono-kiti takoa wetekakala toko wa tea kakete okoi.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesu ali atoa ta latia pitikoika nateya takeka tubeya takeka yakome kini losu yapu pome olaukakala taneya. Nipa Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokomo kini wene epetekanemo i i wa mo wima pokomepa eya kuya yene tane-kitika kini yene peya latekawineya poka.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Nitoapa ali atoa eida kakoi mati egetamene sipi sipi kai keneya wene keda toologaneya pa yawa mekoile enekome ela matiyame tuaneya kaka.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Nitoapa agale pedoa okome okome ae ipe nee kakoya wakoa momotoa nodokoa kibutukakoa kakoyake eni ipe ludu wakoa moatiki yene natetekoa kakino,
37 Então disse aos discípulos:
38 eya wa kowitamene. Ipe nee kakoya wakoa mou toa neke ali atoa toa motokamotono, pinago neke pupu yene wete takoa moa wetekoano ta wa Akolali kowitamene wa Yesuyo oka.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.