Mateus 25

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 No Ali Muno wakapeane nokou-pete Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokome tokale ooyametekuno, yakamene. Noi kakoa (10) tuatoa-kitame eya taneya. Panagome one tu pia kakene atoa moademe nokale ekete einago kotua patoe wa kini laboke olipe ku̱ page peia kapetekoa aua pokala taneya.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 — ausente —
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 — ausente —
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 — ausente —
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Einago noateka teigoa pekete kago keteponoke nepia kakoiyake wete noamokale atu togoikoa mea einaka piimu taneya.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Pitikakoa likonu panagome kayo oa kakome okome atoa moatekago i nekedekono, kotua wete poe-ye wa kayo oa kakomo yatekete
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 kamoa kini labo moa nodoka nodoka tokala taneya.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Nititikoa ona ko kakoa (5) paya nou toa nokoina tuatoa yatename ekete oya, tone labo pene tu̱ademe tokono, kini olipe ku̱ page pade manoe oikoli ekete mena.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Toto peyane labo udukateko toa kotuke aua noamokoo patuno, kini winika tuku toa sisoake olipe ku̱ page topo topoe wa okoi.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Poe wa okoli poadete pokoika atoa moatekago nekeneya. Nokale paya nou toameneya nepikoa kakene tuatoa-kiti einagono atoa motokadete toge kikakane yapu one-pala opia pote mepaneya. Nitikoli panago nome kago ketekitikaneya.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 — ausente —
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 — ausente —
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Nimo ootokoa okome atoa moatekago nokome tane toane noka edikoane kotikatapeane wakapeane nouno, wedoa lene kia nepikoa-kama kamene wa Yesuyo oka.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokole ooyametekuno, yakamene. Panago ta tetemada poademe kakome one pupu takane ali-mene one kakuta noe wa kayo oa moapa one iya-kiti kime pikoa metekamene wa onekeya tatikamu taneya.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Nitikomepa panago ko kakoa tawisini (5,000) kina mea ni panago tatigi kakoa tawisini (2,000) kina mea ni panago odene tawisini (1,000) kina mea taneya. Enipa kini pupu takoukete tele tane kotuke tatikamotokome pekeneya.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Pokale ko kakoa tawisini (5,000) kina motokanakagome eni kueme tine pikoapa wa ko kakoa tawisini (5,000) kina tokoo motokaneya.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Eina toa tatigi kakoa tawisini (2,000) kina motokanakagome eni kueme tine pikoapa wa tatigi kakoa tawisini (2,000) kina tokoo motokaneya.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Odene tawisini (1,000) kina motokanakagomepa nitameneya one eina metekana kue moa pome itono wetia potipipaneya.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Kue pinago ta tetemada pome mea kawa oto wa wakapea nokome okome auna kue-kiti pikoa metekakete edele-kala takakoi-pe wa pitia yatekale
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 ko kakoa tawisini (5,000) kina motokanakagome one namolo motokana toa peya ete meetekoa eina nine kueme tine pikoa motokane ko kakoa tawisini (5,000) kinaka metaneya. Metekome okome Ali Muno nemenapa no ko kakoa tawisini (5,000) kina mea pokana. Wa ko kakoane tawisini (5,000) kina tokoo motokakouno, ina wa metaneya.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Nitikale one Ali Munagome motokome okome ouo, anukulepa neme wedoa takadeko. Enilepa nateleke neme wedoa takadekono, opa padele-kiti tubele mati takatekole ne yameou. Opa neke Ali Muno nopala kolotine meatoane uku wa one kei pia kakeneya.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Nitaneyake tatigi kakoa tawisini (2,000) kina motokanakago nokome okome Ali Muno nemenapa no tatigi kakoa tawisini (2,000) kina mea pokana. Tatigi kakoane tawisini (2,000) kina tokoo motokakouno, ina wa metaneya.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Nitikale okome ouo, anukulepa neme wedoa takadeko. Enilepa nateleke neme wedoa takadekono, opa padele-kiti tubele mati takatekole ne yameou. Opa neke Ali Muno nopala kolotine meatoane uku wa tobou agome one kei pia kakeneya.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Nitaneyake odene tawisini (1,000) kina motokanakago nokome okome Ali Muno nekeya kamu tokolo meke eya toko. Panagono ipe neme padeyaka matamokoyake one eni ipe kakoya nee neme wakoa mokala toko. Wa panagome matane yomopa eni yomo ku̱ neme kotia moa nako.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Nepa dikane agono wene tekene piti tokale mekene nekena kue itono wetiane kaukalogakou. Nekena kue ina wa ete metekale
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Ali Munagome kikoa okome okome nepa kote au keneya moa loyo-kala kako agomeke nooke eya wa ko̱ okana. Panagono ipe padeya matamekeneke one eni ipe kakoya nee wakoane moane wa panagome matane yomopa ku̱ kotiane moane noane tuku wa neme nooke ko̱ okana.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 No nitane agono kuepa bage pikapikinakeya, dekale waka-pe. Bage pikapoo tokapa anu kueme tine pikane kue-pala oto mou toka wa kikoa ootokoa kakome
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 one ete pupu ali-kiti-pala okome one kue moe. Mootokoapa noi kakoa (10,000) kina pikoa kako ago metekapoe wa akeneya.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Nitaneyano, Akolaline peku wedoa nakagopa nipa Akolaliyo one peku wedoa lawetema pokale kamo toma pou toa etene wedoa toma poo. Akolaline peku alekoa noma pokagopa nipa onekeya nateyaka eniya peya Akolaliyo takoa wa mootapeoo.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Pupu takoa potokako agopa yomiyomu dika dika toamene take moa pitikamotoane uku. Eidapa kime kolukoa ali atoa komo ka̱ta nina toa pitikoa kawamoi wa Yesuyo oka.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 No Ali Yatenane Oyago a tibuke pone meane wakapeane nekenepa nipa anu edelo ali peya-pala opiane pa̱ teleta tootapeneya nou. Nitikene ali atoa talo tekene meatekou walaike yati yati toologane walaike pone mepou.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Nitikolu anu leneke ta padeka padekata mekoi yatene peya koukoa note-kama kanoi. Note kanokolipa talo tokagome-kiti sipi sipi kaika meme kaika eka okata takoa moa kakako toane tou.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Nipa sipi sipi kai tetepo takakou ali atoa anu nimini yono lono moane kakoane meme kai tetepo takakou ali atoa ewa yono lono moane kakoane tou.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Nititikoanepa no Ali Muno nimini yono lono kakoi yene-pala ekene Agetaiyo pewe wia kako-kiti kipa one talo toko take menoatino noe. Eni taapa Akolaliyo itono tibuta latika-peteka kini wa nodokakapianeyano, noatino noe wane ou.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Nipa kime eya toma nokoinake ni uku. Kobu tokale mekolu enekete nee moa lawetekoina. Ue nodo tokale mekolu enekete ue nomoa lawetekoina. Mone pade take ago nokounake kini yapu nee noano, noo wa no makutukoa motokoina.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Mamina kawameneya mekolu enekete i mamina kawano, ina wa kini mamina metekoina. Yene tokale pikolu mama moa auapenokoina. Po yapu pitikolu weye akadete ugu nokoina wane eni yene-pala ou.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 No Ali Muno agome nimo okolu yatekete eni wene ki̱yo akeneya mekoi yename eya wa oi. Ali Muno neme eni oka toapa manipete kobu tokale mekale enekete nee moa lawetekoto-pe. Manipete ue nodo tokale mekale enekete ue nomoa lawetekoto-pe.
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Manipete mone pade take ago nokale enekete moa makutukoa motokoto-pe. Manipete mamina kawameneya mekale enekete kawateko mamina ina wa metekoto-pe.
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 — ausente —
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 — ausente —
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Nititikoane kakene anu ewa yono lono moane kakakouna ali atoa-pala eya wane ou. Akolaliyo wakome wakene yene no tewitikoa poe. Setanuka one edelo ali yateneka pote mepomotoa nodokakapiane toe mine mepoatino poe. Kime eya tokoinake ni uku.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 No kobu tokale mekolu eneketeke nee moa lawetamokoina. Ue nodo tokale mekolu eneketeke ue nomoa lawetamokoina.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Mone pade take ago patukakolu eneketeke no makutukoa moamokoina. Mamina kawameneya mekolu eneketeke kawatekou mamina moa meamokoina. Yene tokale pikoutaka po yapu pitikoutaka ugu note auapenamokoina wane ou.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Nimo okolu ekete ae, Ali Muno manipete ne kobu tokale mekale eneketeke nee wanakoto-pe. Manipete ue nodo tokale mekale eneketeke ue nomoa lawetamokoto-pe. Manipete ne mamina kawameneya mekale eneketeke kawateka mamina ina wa meamokoto-pe. Manipete ne mone pade take ago patukakale eneketeke makutukoa moamokoto-pe. Manipete ne yene taneya pikataka po yapu pitikataka ugu note auapenamokoto-pe wa okoli ekene
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 anu ponopeneya meane ali atoa auapeamokoipa nipa nopala dekoa eina auapeamokoina wane ou.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Nitikoina wane wakou-kiti poane take pote mekete dika dika toamene tete moi. Nitikoiyake wene ki̱yo akeneya mekoi-kiti pa mea kama poi wa Yesuyo oka.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.