Mateus 23
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs NTLH
1 Nitaneyake Yesuyo e oboa kakoi yene-palaka one oya-lawe-palaka eya wa oka.
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 Mosesene totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika Mosesene agale patu kautakoa kama piki.
2 Ele disse:
3 Nitiki yename ile tamene ile tamene wa okoile-kama litia tamene. Nimo ukuyake eya waneka uku. Eni yename ile tamene ile tamene wa olaukaketeke pinali-kiti kini eni ikina toa toamiki. Nitikino, kini tikile litia toameamene.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Eni yename padeya padeya keda tokoya ali atoane kotomaneke moa aukou toa kini wene keda takakala tiki. Nitikiyake eni keda nateya deyaka yapetekoa ate motokamiki.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Eni yename ele kule tikilepa eko ali atoame kiwi kei pia kamotoa tekete keleyo-kama tiki. Nipa Akolaline agale tigini deya pipiake wia mekatekoa mete kabeke lobutukoa pono yonoke pome dekoa togotoa ni kini tokoo kakene mamina nami-menekeka padeya padeya koniyoya ua tukaketepa ludu takoa-kama ua tukoa tiki.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Toge kikoikaka ibini akene yene meatikita meada wa pote mepokala tiki. Losu yapu peketeka tobou ali-kiti meatikita meada wa pote mepokala tiki.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Makesikeka ali atoame Tikisago Tikisago ke wa kiwi kei pimotada wa yakala tiki.
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Nitikino, anu oya-lawe kime pade edikameamene. Kiwi peya wamene-mikiti-kama meki. Kiwi talo tukulu Tikisa ago wa kei pia oatiki agopa odene agodo no i kaku.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Kiniketai wa oatiki agopa a tibuke meko Akolalino, itonoke meko ago edikoa atai wa wameamene.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Ete ali atoame kiwi Ali Muno wa kei piamomotamene. Kini Ali Muno wa oatiki agopa no Keraisu odene.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Kiwi panagome one ako ago kawou wado okagopa one oya-mikitanele takama pamene wane uku.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Onepa ako ago kaku wa wene pikagopa Akolaliyo keku moa kakoo. Onepa keku ago kaku wa wene pikagopa Akolaliyo ako moa kakoo.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika wene takuta pianeya mekino, Akolaliyo kibu moono, nepio. Kini eya toma yakike ni uku. Akolaliyo talo toko take ali atoa poadete tikili ka wia ketekatapekala tiki. Nipa one take poamouketeke tiki.
13 — Ai de vocês,
14 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika wene takuta pianeya meki. Nipa nepo atoa-kiti oa yotokoa kini yapu eya kode keneya motikiyake eka ali atoame kiwi kei pimotoa lede kowitikete kutupea pa agale likoa pikala tiki. Ae, Akolaliyo kiwi kibu motokomepa dika dika toamene tete meoono, nepio.
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi-ali-kitika wene takuta pianeya mekino, Akolaliyo kibu moono, nepio. Kini peku lawetatiki agopa tuku toma pato wa ka ludu pote ue dipikeka mea pote tuku toma yaki. Tuku toa enamutuketepa kini peku noa tamene wa lawetekili kini tiki poanele moa patukoa poane take poko.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 Ae, leneta lianeya mekete ete ali atoa etepea lia aua yaki-kiti Akolaliyo kiwi kibu moono, nepio. Ali atoa olaukaketepa eya wa ikili tekene ni uku. Panagome-kiti okome tobou losu yapu ti̱a ile tou wa ootokoake toamokomepa kini totono tetekakoya mena wa iki. Nipa tobou losu yapu paya tetepo takoa iki. Nitikiyake panagomepa eni tobou losu yapu keneke golo kueme latia pianeya-kiti ti̱a ile tou wa ootokoake toamokomepa kini totono tetekako wa iki. Nipa eniya-kiti tobouya tetepo takoa iki.
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Ae, leneta lianeya mekete tiki. Eniyatapa Akolaliyo maniya tobouya tetepo takako-pe. Tobou losu yapu patu. Tobou losu yapu keneke pianeya tokome one wa takoa motane golo kueme latianeya-kiti patu.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Ni panagome-kiti Akolalike lodo yoai tiki walai ti̱a ile tou wa ootokoake toamokomepa kini totono tetekakoya mena wa iki. Nitikiyake panagome-kiti eni walaike lodo yotiki melepu ti̱a ile tou wa ootokoake toamokomepa kini totono tetekako wa iki.
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Ae, leneta lianeya mekete iki. Eniyatapa Akolaliyo maniya akoya tetepo takako-pe. Walai patu. Walaike pianeya tokome one wa takoa motane melepu patu.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Panagome-kiti Akolalike lodo yoai tiki walai ti̱a ile tou wa okomepa nipa mone eni walaike lodo yotikiya-kitika kikilikoa ti̱a pikome toko.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Ni tobou losu yapu ti̱a ile tou wa okomepa nipa mone eni yapu keneke meko ago Akolali one-kitika dekoa kikilikoa okome toko.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Ni tibu ti̱a ile tou wa okomepa nipa Akolaliyo ali atoa talo toa meko walai-pala Akolalita dekoa kikilikoa okome toko.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika wene takuta pianeya mekino, Akolaliyo kiwi kibu moono, nepio. Eya toma yakike ni uku. Kini yamanu ludu witakoya nee deya-kiti pilia moa oi moteketepa yonota tua pikolopa odene katekamoa ipa Akolalineya wa takoa pikakala tiki. Nipa Akolaliyo tobou kakoa yametanele wawa toameketeke tiki. Akolaliyopa eya tamene wa tobou kakoa yametaneya. Ali atoa takoa enekilepa ki̱yoke-kama tamene. Ete ali atoa mama moa auapeamene. Onekele wedoa takama pamene wa tobou kakoa yametaneyano, enika enile tamene.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Ae, leneta lianeya mekete ali atoa etepea lia aua yaki-kiti eya tou toa pale-kama tiki. Neneku̱ uele tuaneya pikolo enekete moa mitikatekoa nomoa naki. Nitiketeke kamelo kai ue nakakome tuaneya pikolo enekete moa mitikameneya ue nomoa naki.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika wene takuta pianeya mekino, Akolaliyo kibu moono, nepio. Eya toma yakike ni uku. Mete okolo eya lede abe ko̱otapeou toa tekete ekolo pa abe kamotoa tokoo abe ko̱otapekala tiki. Nipa kepeneme epeteku wa oake kini tepenepa lene pia mone panagoneya-kiti moadiya wa enika eni poanele toma yaki.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Ae, leneta pianeya meki Parisi ali-kiti kini mete abe kogilepa namolo takoa ekolo ko̱otapeamene. Nitikolipa tokoo-kitika abe kawamoo.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika wene takuta pianeya mekino, Akolaliyo kibu moono, nepio. Akolaliyo kipa tuane ali atoa oloyo tane ta tetepo takoa wako. Tokoo kalotokoa pianeyake ekolopa tono koloa kawa kepene meleputa lomukome kego witianeyata koloko.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Kini kepeneme ki̱yo akene wene pianeya meane tetepo tokoyake tepene wene takuta pianeya mea e ku poane weneka pianeya mea tiki.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 Ae, kini totono pine to̱a olaukaki ali-kitika Parisi ali-kitika wene takuta pianeya mekino, Akolaliyo kibu moono, nepio. Eya tikike ni uku. Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kiti oloyo taneka nateya yapu deya wikakoa ni wene ki̱yo akeneya meane yene oloyo taneka kalotokoa tiki.
29 — Ai de vocês,
30 Nitikete ekete Akolaline agale to̱awea akane ali-kiti meane-pete toto meoo tokapa nipa tone kaua-mikiti-pala kibutua eni ali-kiti wia tukamoo toka wa ikilika
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 kipala eya wane uku. Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kiti wia tukane yenepa kini kaua-mikiti wa wini ikipa nitane yeneke tagooya wa ekete iki.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Pegetoa kini kaua-mikitame toa potokoa nami kakalogane yano opi kime wipitiamene.
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 Kipa kayane yagono-mikiti. Akolaliyo poane take moa pitikademe tokono, manika edoa petoa poadete-pe.
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Dikane yene kipala eya wane ukuno yakoe. Akolaline agale to̱awea akane ali-kitika wene muno meane ali-kitika one agale pine to̱a olaukakoi ali-kitika wini moane wetekakolu eni yene-pala eya tokala toi. Padeka-kiti yomo lekaneyake wia tukoa ni padeka-kiti kini losu yapu keneke layo toua wia ni kini pitikoika ete takoa litikala toi.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Enipa kini kaua-mikitame papete toma nekenele opi wa kimeka tokala toi. Kini kaua-mikitame padele toamene ali-kiti pa puputua wia tukama nekeneya. Titikilepa Keineyo wamene Ebele wia tukaneya. Wipitikilepa pade ali-kitame Berekaiane mana Sekaraia tobou losu yapu keneke wia tukaneya. Nipa eyata pakeke tobou losu yapu olege takoa tipi tane yapu luku-pala lodo yoai tane walaita eniyata pakeke Berekaia wia tukaneya.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Kini kaua-mikitame toma-kala nekeneke nami wiapa Akolaliyo kabe koukoa kiwi kibu moono, nepio wa Yesuyo oka.
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Ae, Yerusaleme ta neke wida pitikoi yename Akolaline agale to̱awea akane ali-kiti wia tukama-kala nekeneya. Ni neeke wida Akolaliyo moa wetekane ali-kitika kueme ka̱ua tukakala tane toa opii pa tiki. Nitaneyake ogadame-kiti idini-kiti pawena keneke luumoa pitikou toane tekene neke wida pitikoi yene pawe toane moadene tokounake ko̱ite katite toa wakala tokoina.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Ae, Yerusaleme ta nepa tumu tokamotoa neke wida pitiki yene to̱a pootapeoi.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Ae, neme no papete wa enekileka toamoo. Nipa no i agopa Ali Muno patu kautakoa kama nokono, Akolali neme wedoa mekamene-ye wa no wete wa makutukoa moameneyakepa anu lene timini wa pade enamoo wa Yesuyo Yerusaleme ta-pala oka.
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.