Mateus 15
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs NTLH
1 Einata einapete Parisi ali padeka-kiti ni Yu yenane totono pine to̱a olaukane ali-kiti Yerusaleme kawa Yesu kakata note kakete ekete
1 Então alguns fariseus e alguns mestres da Lei vieram de Jerusalém para falar com Jesus e lhe perguntaram:
2 neke oyali-kitamepa tone kaua-mikitame tamene wa olaukama nekenele toamiki. Nipa kini wene moa koigakoyapa i koguna wa adeka piapa kini nee noadete mekete yono abe kogala tane toa toamikino, dekolo toamikiti patu-koli
2 — Por que é que os seus discípulos comem sem lavar as mãos, desobedecendo assim aos ensinamentos que recebemos dos antigos?
3 Yesuyo okome kini kaua-mikitame titia olaukanele litia toadetepa Akolaliyo tamene wa okale wakete onekele pa lede takama yakino, dekolo tiki pe.
3 Jesus respondeu:
4 Akolaliyopa neketai-pala neka̱uata kei pia mape moamene wa oa eya tamene waka oa taneya. Panagome oneketaika oneka̱uaka tea agale okalepa wia tukamene wa akeneya.
4 Pois Deus disse: “Respeite o seu pai e a sua mãe!” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
5 Akolaliyo enimo wa akeneyake panagome-kiti eya wa oko. Ae, agetai agauata kita auapeane padeya meatekuyapa meamuku. Nitikupa enika eniya Akolaline pikakene tekene ni meamuku wa oko.
5 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, em sinal de respeito, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
6 One etene nineta edikoa paya tetepo takoa auapeamoko agopa kime kei pikete ekete neketai neka̱uata pa memotono, tokamota wa iki. Nipa kini kaua-mikitame toma nekenele litia toadetepa Akolaliyo tamene wa akene agale ete pimotoa waki.
6 então não precisa ajudar os seus pais. Assim vocês desprezam a mensagem de Deus para seguir os seus próprios ensinamentos.
7 Ae, wene takuta pianeya meki-kiti kini eni toatekoilekepa Aisaiayo eya wa papete wia mekapianeya.
7 Hipócritas! Isaías estava certo quando disse a respeito de vocês o seguinte:
8 I to̱aweane uku ali-kiti kini kabunume no kei pikilepa kini tepene paya wene pianeya meketeke tiki.
8 “Deus disse:
9 Nitikino, kini kowitikimopa edoane yakamotoa-pe. Kini kaua-mikitame titia olaukanele ile tamene, ile tamene wa olaukama pikino, yakamou wa Akolaliyo oka toa Aisaiayo papete wia mekapianeya.
9 A adoração deste povo é inútil,
10 Yesuyo e yene one kakuta noatino noe wa kayo oa motokome okome kipala i ukumo wedoa yakoa moamene.
10 Jesus chamou a multidão e disse:
11 Panago one kimane keneke aka ketipea noa nokotikako neemepa pinali one wene oyake moa koigamele toamoko. Nitamele toamokoyake one tepene meaneya poane wene atepea kabunuke witako agalemepa pinali one wa moa koigamele toko wa Yesuyo oka.
11 Não é o que entra pela boca que faz com que alguém fique
12 Nimo ootokaneyake one oyali-lawe Yesu kakata nekete ekete neke winimo yatekete Parisi ali-kiti nepala wene poaneya mekino, enipa wene toamoko-pe-koli okome
12 Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Sabe que os
13 Agetai a tibuke meko agopa oneme matameneya peyapa ipa oneme matamokounakeya wa to̱a mitikakala too.
13 Jesus respondeu:
14 Nitoono, wini Parisi ali-kiti nopala wene poaneya mekete ikimopa oa memotono, tokamota. Wini ali-kitipa leneta lianeya yaki. Dikane agome leneta liane yagono ali lia aua puku pokome toapa nipa takuta kobu kagonoke pitaketeta pitoi wa Yesuyo oka.
14 Não se preocupem com os fariseus. São guias cegos. E, quando um cego guia outro, os dois acabam caindo num buraco.
15 Nimo okale Pitayo okome ina pedoa okana agalepa pine edoa pikoto patu-kale okome
15 Então Pedro pediu: — Explique para nós aquilo que o senhor disse antes.
16 ete yename anu okounakamo wene toamikino, kimeka wene toamiki-pe.
16 Jesus disse:
17 Panago nee eya moa nakolopa kimane keneke ponome tepene ponome me me toa wa te pu latia patukatapekala toko.
17 O que entra pela boca vai para o estômago e depois sai do corpo.
18 Nitikoyake poane agale kabunu witakilepa e ku poane wene tepene meaneya ya̱wa witako. Pinali one wene moa koigakilepa eni agaleme tokoya.
18 Mas o que sai da boca vem do coração. É isso que faz com que a pessoa fique impura.
19 Nipa tepene meaneya ya̱wa witako toa tokome ali wiane tukou ni mone padane atoa liou ni abeya toane potokou ni mone padane pikoya-kiti kode mou ni kapene agale ou ni panago pa puputuane akou wa wene pia
19 Porque é do coração que vêm os maus pensamentos, os crimes de morte, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, as mentiras e as calúnias.
20 enika eni poanele aline tepene-kama aloa witakome pinali one wa moa koigako. Anu i oya-laweme yono abe ko̱ameneya witi ku̱ kotia nakipa pinali-kiti kini wa toa potokakiya mena wa Yesuyo oka.
20 São essas coisas que fazem com que alguém fique impuro. Mas comer sem lavar as mãos não torna ninguém impuro.
21 Yesuyo nimo oomotokome eya tata Taia Saidone tata liti piane take wete eni poka.
21 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto das cidades de Tiro e de Sidom .
22 Nitaneyake Kenane take meane atoa pade Yesu kotua kayo oma nokome okome Ali Muno Depidi-loeke tagene ago no ela moa auapeano ta. Anu kono akomake poane ipono awinokome tete motokakoa kakono, yapu noo wa kayo oa litima nokaleka
22 Certa mulher cananeia, que morava naquela terra, chegou perto dele e gritou: — Senhor,
23 Yesuyo agale wametekoa ka ludu pa pome-kama kaka. Nitikale enekete one oya-lawe Yesuke nekete ekete i atoamepa toto litia kayo oma nokono, pa wa wetekoa ta-koli okome
23 Mas Jesus não respondeu nada. Então os discípulos chegaram perto dele e disseram: — Mande essa mulher embora, pois ela está vindo atrás de nós, fazendo muito barulho!
24 Akolaliyo one pawe toane talo tukuta tewitikoa atua pokoina sipi sipi kaipa oto motokoano, pa wa no wetekaka tokolo tekene Iserele ali atoa odene makutukoane moadene ni nokou wa okale
24 Jesus respondeu:
25 yatekome o atoame Yesuno kawane mulinita tukupia kowitikome okome Ali Muno no auapeano ta-kale
25 Então ela veio, ajoelhou-se aos pés dele e disse: — Senhor, me ajude!
26 Yesuyo agale pedoa okome okome tone matiyane nee takoa pikoake wa tone mati wanoa tue-kiti kakoita eni nee moa pitikaketepa poanele eni toko wa oka.
26 Jesus disse:
27 Yesuyo nimo okaleka o atoame okome Ali Muno winimopa nimini eke okoyake eya wanedo uku. Yapu pinagono nee walai takaneya pikota kugu deya pedemotokome pitakale tue-kitika oyake namele toko wa o atoame oka.
27 — Sim, senhor, — respondeu a mulher — mas até mesmo os cachorrinhos comem as migalhas que caem debaixo da mesa dos seus donos.
28 Nitikale okome ae, anu oyatoa nooke winipa wedoa wene tugoa kake okono, no-pala wini kowitike oko toa nitimotoane uku wa okaka eina eina one konopa ipono takoa pokale latoa kakeneya.
28 — Mulher, você tem muita fé! — disse Jesus. — Que seja feito o que você quer! E naquele momento a filha dela ficou curada.
29 Yesu eni ta tewitikoa Galili ue matanu liti kokotoma pome tono pade ate lewia mepoka.
29 Jesus saiu dali e foi até o lago da Galileia. Depois subiu um monte e sentou-se ali.
30 One eni pome mepokata ali atoa lewi lewita pia litima nekete kini yene tane ali atoa-pala aua nokala tokoi. Nipa kawa okeaneya ni leneta lianeya ni agale amele toameneya ni yono totaneya enika eni ali atoa-pala aua note Yesuno kawane piai tokoli latekoa wetekakala toka.
30 E foram até Jesus grandes multidões levando coxos, aleijados, cegos, mudos e muitos outros doentes, que eram colocados aos seus pés. E ele curou todos.
31 Nitikale agale amele toameneya mekoina-kiti agale witoa oa ni kawa yoname wia mekaneya mekoina-kiti epetekaneya mea ni kawa okeaneya mekoina-kiti kawa pogakoa kautoa ni leneta lianeya mekoina-kiti leneta kikakatapeneya yawa tokoli peyame kee wa Iserele yene talo toko ago Akolali kei pia kakoi.
31 O povo ficou admirado quando viu que os mudos falavam, os aleijados estavam curados, os coxos andavam e os cegos enxergavam. E todo o povo louvou ao Deus de Israel.
32 One kakuta noe wa Yesuyo one oyali-kiti kayo oa motokome okome i oboa kaki yene mama moane ela motekene uku. Ta tebolo pataka toa no-pala opia yakete kini noatiki nee peya takatekoa pa kaki. Nee noameneya kini kini yapu tadoa poatino poe wanedo wetekakolupa yapu poadete pekete pake kobume tukete witipitoino, wetekamele toamoko-kale
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse:
33 one oya-laweme ekete i ali atoa kainya mati toko-la. Ipa ali piamene taano, ali atoa peya mati i kakino, kini noatiki nee edoa motokoa lawetemotoa-pe-koli okome
33 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
34 ni kini palawe wane-kiti edela piko-pe-kale ekete tatono kakoa (7) odene piko. Ni de mou deya-meneka piko wa okoli
34 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete pães e alguns peixinhos! — responderam eles.
35 nipa poma ludu meetapeo wa e ali atoa mekatapeka.
35 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão.
36 Nititikoa eina tatono kakoa (7) palawe waneka mou-meneka moa pikoa kakome Akolali-pala ke wa ootokoa popimotokome one oyali-kiti tatia mekala tokale mootokoa e ali atoa mekoi toa nee pikama yakoi.
36 Depois pegou os sete pães e os peixes e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
37 Nitikoli peyame moa noa tagatapea kitipu mekoi. Nootokaneyake nee kugu pika wekotoa moa ka katika tatono kakoa (7) mako puputumoa pikoi.
37 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
38 Nipa mati atoa katekoa oi moamoa ali-kama takoa oi motokolipa 4,000 ali-kiti nakedekoi.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar as mulheres e as crianças.
39 Nitaneyake Yesuyo eida oboa kakoina-kiti kini kini yapu tadoa poatino poe wa wetekatekoa ue dipike peapetekoa pome mea Magadane take mepoka.
39 Então Jesus mandou o povo embora, subiu no barco e foi para a região de Magadã .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.