Mateus 13
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Einapetepa Yesu eina yapu akolono wititapea ue mine matanuke pome mepoka.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Nitikata ali atoa lewi lewita pia note-kala kakoli tokome ue dipike pogatekoa pome mepoka. Nitoapa e yene ue matanuke ete keneya kamotoa onepa ue dipike mekome
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 pademo pademo pedoa okomepa eya wa oka.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Nitima pokale nee lene padekapa ka ludu paka tadoa pitaneya. Nitaneta ini-kiti pitoai toa napekala taneya.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Ni nee lene padekapa kue pake pake tadoa pitaneya. Tokoo itono nateya deya pianeya tokome wete tumikala taneya.
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 Wa naniko lou tigini kakale wete eni tototokoa tuaneya. Teke itono kekulu wetekameneya tokome loume ni yoa tukatapeneya.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Ni nee lene padekapa tonipo pake tadoa pitaneya. Nitaneta tonipo eni nee lene-pala odeneka dekoa witakome tukatapeneya.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Ni nee lene padekapa itono epetaneyake pitakome leau akatapea witakome ku̱ tukala taneya. Ku̱ tukilepa padekapa ku̱ ege takupeta kadukoa (100) tua ni padekapa ege odepeta kadukoa (60) tua ni padekapa timini mukitini togoikoa padeka kapidi kakoa (30) ku̱ tua taneya.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Kipala i ukumo yakou wa kale piiyakoa kaki-kiti kime yakoati wane uku wa Yesuyo oka.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Nimo ootokoa kakaka one oya-lawe Yesu kakata nekete ekete ali atoa-pala ko ekepa pedoa-kama okono, dekolo widikoa oko-pe-koli okome
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Akolaliyo one ali atoa pawe toa talo tokolepa papete kaukoa mema nekeneyake opi kiwi keleyo oyameteku. Nitikuyake ete ali atoa-palapa nipa kaukoane meku.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Akolaline peku wedoa nako agopa nipa Akolaliyo one pekupa wedoa lawetema pokale noa tagatapeoo. Akolaline peku pa alekoa noma poko agopa nipa one eni lawetane peku nateya deyaka takoa pootapeoo.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Dikane yene-pala ko ikilepa pedoane-kama oane meteku. Kini leneme enekile enoa moamoa kini kaleme yatekimo yakoa moamoa anu ukumoka wene toamoa tikili tekene ni tuku.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Nipa Aisaiayo eya wa wia mekapiane toa taatekoa tiki.
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 I yene kolotini lupi tootokaneya mea kaleme wedoa yakamele toamokolo mea kini leneta-pala lakaputukoa-kama mea tiki. Enipa leneme enoa moa kaleme yakoa moa tekete inapa Akolaline pekuno, noada wa wene tekete nooke tepe kolotini pekoa piadekolipa anume toane mou tokake kote tokale wakala toi wa Aisaiayo Akolaline agale eni to̱awea oa pianeya.
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 Anu oya-lawe kime pade nitameneya kini leneme enoa moa kini kaleme yakoa moa teketepa kolotine meki.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Ipa nimini ukuno, yakoe. Padele padele tukulepa kini leneme enoa pademo pademo ukumopa kini kaleme yakoa tikino, kini eni enoa yakoa tikiya-kitipa Akolaline agale to̱awea akane ali-kitameka wene ki̱yo akeneya meane ali-kitameka enoane yakadiya wa nepia meake enoa yakoa toameneya pa mea tuma-kala nekeneya.
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 Ina pedoane okouna agale pine to̱aweane ukuno, yakamene.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Nee lene padeka ka ludu tadoa pitane adeka pikounapa eya tiki yeneke okouna. Akolaliyo one ali atoa talo tokome tokomo pade-kitame yakoake wene toamikilipa poane ago Setanu nome eni agale kini tepene pitikaneya pikota katekamoa poko.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Padeka nee lene kue pake pake pitane adeka pikounapa eya tiki yeneke okouna. Pade ali atoame eni agale yakoapa ke wa wete lukoa wedia meki.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Nitiketeke eni agale kini tepene teke wetekameneya tokome Akolalinele pa tekei takaki. Nipa Akolaline agale yakoa tikike ele kuleme ke enekakolo mea ni ete-kitame kipala poi te̱ia mekoli tekete Akolalinele takoake wete tewitikoa waki.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Padeka nee lene tonipo pake tadoa pitane adeka pikounapa eya tiki yeneke okouna. Pade ali atoame einagale yakoa moake kini kepene mama moa kini kamoya-kitike wene piitikoa mea tikili enika enileme Akolaline agale moa kautako. Nipa ipe nee kakoya ku̱ tuamou toa pa meki.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Padeka nee lene itono epetaneyake pitane adeka pikounapa eya tiki yeneke okouna. Pade-kitame eni agale yakoapa inapa Akolaline peku wa noa tiki. Nitikipa ipe nee kakoya ku̱ tuma pou toa padekapa ku̱ ege takupeta (100) kadukoa tua padekapa ege odepeta kadukoa (50) tua ni padekapa padeka kapidi kakoa (30) tua toko wa Yesuyo oka.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Yesuyo agale pade pedoa okome okome Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokole ooyametekene ukuno, yakamene. Ipe pinagome-kiti one ipe ludu nee lene epetaneya-kama tadekama yakeneya.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Nitaneyake ali atoa pitikakoa one-pala poi te̱iane ago ponome ipe ludu ke paya lene tadekamotokome pekeneya.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Nitaneyake nee lene tadekaneya kawa tumia witakale ke leneka odeneka tumia witakome witoa ku̱-kitika tukome tukala taneya.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Nitikale enekete pinagono pupu yene one mekata nekete ekete kamo koniyali neke ipe ludu nee lene epetaneya-kama tadekama yakanake ke witakala tokono, edoa tokoto patu-koli okome
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 nopala poi te̱iane agome tokome toka-kale ekete eni keepa totome to̱a pala kakapomotoa oko-pe-koli okome
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 e̱'e mena. Nitoati wane wamuku. Eni keedo opi to̱a pala kakapeketepa ipe nee kakoya-kitika odeneka to̱a motekete motokayano,
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 pa odenekata witoa kamotono, wawe. Naniko wakoa momotoa nodokoa kibutukoa kaka-pete eniya wakoa motokatiki ali atoa-pala eya wane ou. Keepa namolo takoa to̱a moa toe mine pitikoai tamene. Nititikoa witi ku̱ wakoa moapa ku̱ pitikoai tikita aua note pitikakoai tamene wane ou wa ipe pinagome akeneya wa Yesuyo oka.
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Yesuyo agale pade pedoa okome okome Akolaliyo one ali atoa pawe toa talo tokole ooyametekuno, yakoe. Panagome-kiti kalipe lene deya takoa moa ipeke pitikapaneya.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Eni lenepa etene pa nateya wane deyameke eteya yomo moa patukatapea tube mati kako. Nitoa wetini toa kakolo ini-kiti pukaneya note yeneneke pitoai tiki.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Yesuyo nimo ootokoa agale pade pedoa okome okome Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokole ooyametekuno, yakoe. Pade atoame-kiti palawe wane mono mono akateka yisi kugu moa palawe kugu odene bekoke eletekaneya. Nitikalepa palawe kugu keneke alama pokome palawe mono mono akatapeneya wa Yesuyo oka.
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Eida oboa kakoi yene-pala einaka einamo ikilepa agale pedoa-kama oka. Nipa pademoka keleyo to̱awea wamoka.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Nipa Akolaline agale to̱awea akane ago padame papete eya wa wia mekakapiane toa taatekoa toka.
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Nimo oomotokome Yesuyo eida oboa kanokoina yene tewitikoa yapu wa pome mepoka. Nitoa mekale one oya ali-kiti one mekata note yakanekete ekete ipeke ke lene pitikane neme adeka pikanapa pine edoa pikoto patu-koli okome
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 nee lene epetaneya pitikama pekene agopa no Ali Yatenane Oyagoke ekene okouna.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Ipe wane oanepa ali atoa meki take ekene okouna. Nee lene epetaneyapa Akolaliyo talo toko ali atoake ekene okouna. Ke lene wane oanepa poane peku laweteko ago Setanuno ali atoake ekene okouna.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Poi te̱ia mekome ke lene tadekama yakene agopa Setanuke ekene okouna. Ipe nee kakoya wakoa motokatiki-pete wane ikilepa wipitia ta pataka-peteke ekene okouna. Ipe nee kakoya wakoa motokatiki ali atoa wane oanepa Akolaline edelo ali-kitike ekene okouna.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Kee witakoya toe mine pitikoai taneleke ikilepa wipitia ta pataka-pete toatekaleke ekene okouna.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 — ausente —
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 — ausente —
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Nipetepa epetanele toa meane yenepa kiniketai Akolalike lukoa mekoi take lou tigini pa̱ tootapeneya kako toa kawei. Kipala i ukumo yakou wa kale piiyakoa kaki-kiti kime yakoati wane uku wa Yesuyo oka.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokole ooyametekuno, yakamene. Kue kake kue peya mati ua kapetekatapeneya potipianeya pikata panago nome enamutukome eya taneya. One kamo toatekuya i piko wa eni kue ka wa potipimotokome yapu wakapea pokome onekeya peya topo toa kue mootapeneya. Nitoapa ta pinago mekata pokome wini itono i kueme topo toane mou wa topo toa motaneya. Nipa kolotine mekome taneya.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 — ausente —
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 — ausente —
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 — ausente —
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 — ausente —
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 — ausente —
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 — ausente —
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Kipala eni ukumo yakoa wene tootapiki-pe wa okale ekete e̱eno, wene tootapeko-koli okome
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Mosesene totono pine to̱a olaukaki ali-kitamepa Akolaliyo ali atoa pawe toa talo tokomo kipala i to̱aweane uku toa yakoa moa olaukakilepa nipa eya tou toa tiki. Yapu pinagome-kiti one kamoya eya kuya yapu ua pikanakeya namoloyaka weneyaka moa moke toa meou toa tiki wa Yesuyo oka.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Yesuyo one eni pedoa oka agale oa peya takamotokome
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 eni ta tewitikoa one pine take wakapea poka. Nitoapa losu yapu pome olaukoa kakale yatekete e yename ekete ipa tene peku nootokoa okoto patu. One telekole toma pokolepa tene tele patu kautakoa kakome tokoto patu wa ka̱ oa kakoi.
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Nitikete ekete beita, i agopa Yosepe kodou agono mana. One nine Maria i mea one wamene-mikiti Yame Yose Saimone Yudase einago-mene i mea tiki.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 One laine-mikitika tone i take mekino, imopa dikane agomeke okono, tene peku nootokoa tokoto patuno,
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 yakamatoe wa wene poaneya kakete akoa wakoi. Nitikoli okome Akolaline agale to̱awea akako agopa ete yename kei pimotoake one ta pine yenameka one yapu pitiki yenameka one kei piamoa paya tetepo takoa wakala tiki wa Yesuyo oka.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Eni oka toapa one eni take yene oneke wene tugameneya. Nitaneyake eida mekome padele telekole kainya toamoka.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.