Marcos 8
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Enipete-mene ali atoa peya mati Yesu kakata wa obomoa note kananeya. Kini nee noatekoiya toamokale enekome Yesuyo one oyali-kiti one kakuta noe wa kayo oa motokome okome
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 i oboa kaki ali atoa mama moane ela motekene uku. Ta tebolo pataka toa no-pala opia yakete kini noatiki nee peya takatekoa pa kaki.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Padeka-kiti ta tetemada pia note kaki. Nee noameneya kini kini yapu tadoa poatino poe wanedo wetekakolupa yapu poadete pokoika pake kobume tukete witipitoino wetekamele toamoko-kale
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 one oyali-kitame ete Yesu-pala agale topo takoa yatekete ekete ipa ali piamene taano, kini noatiki nee edoa motokoa lawetemotoa-pe wa okoli okome
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 ni kini palawe wane-kiti edela piko-pe-kale ekete tatono kakoa (7) odene piko wa okoli
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 i poma ludu meetapeo wa e ali atoa mekatapeneya. Nititikoapa tatono kakoa (7) palawe wane moa pikoa kakome Akolali-pala ke wa ootokoa popimotokome one oyali-kiti metekome okome i ali atoa tatikapoe wa mekala taneya. Nitikale mootokoa e ali atoa mekoi toa nee pikama yakeneya.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 De mou-meneka moa eina toa Akolali ke wa ootokoa popimotokome metekome okome i mouka tatikapoe wa okale
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 pikama yakoli noa tagatapea kitipu meaneya. Nitaneyake nee kugu pika wekotoa moa ka katika tatono kakoa (7) mako puputumoa pianeya.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Eni nee nakene-kiti oi motokolipa ege egeta kadukoa (4,000) tadiya nakedekoi.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Eni ali atoa kini kini yapu yapu tadoa poatino poe wa wetekatekoa one oyali-kiti-pala ue dipike wete eni peapetekoa pome mea Dalamanusa take witoa pekeneya.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Einapete Parisi yene padeka-kiti Yesu kakata note one-pala agale ete oto topo takoa oa kakete ekete neke toma yakole Akolaline tele patu kautakoa kake tadekalepa nipa a tibuke padele telekole witakamotono ta wa likoa enaneya.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Nitikoli tepe we tokale kakome okome ae, ipete meki yene kimepa no neke tokolepa Akolaline tele patu kautakoa kake tadekalepa nipa padele tubele yamea ta wa ikipa edekolo likoa eneki-pe. Enile pade yameamou wa oomotokome
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 e yene tewitikoa pome ue dipike wa peapetekoa pome mea eka matanuke witoa pekeneya.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Yesu eni mea pokaka one oyali-kitame palawe wane-kitipa wene kayapea ua noameneya tuku toa kakoli odene wane piadeka.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Nitadekale Yesuyo one oya-lawe pubu okome okome Parisi ali-kitika Erode einagoka kini yisi kugu kiwike weamuoono, wedoa yamene wa okale
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 kini kini yakate tekete ekete tone noateko palawe wane-kiti wene kayapea ua noamokoonake ni okome oko wa akeneya.
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Nitikoli kini tepene piane wene tetoa enekome okome kini palawe wane ua noamokoinakepa edekolo oa kaki-pe. Anume tokoule enetekoake wene toamekete iki-pe. Kini kolotini lupi tootokaneya meki-pe.
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Kini lene kamotoake anu tokoule enoa moamokoi-pe. Kini kale kene kamotoake anu okoumo yakoa moamokoi-pe. Nipa anume tokolu kime enekoinakale wene kayapetapea mekete iki-pe. Nipa eya tokouna.
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Palawe wane ko (5) kakoane moane ali atoa ege egeta kadukoane (5,000) lawetekolu nootokaneyake kugu pika wekotoa moapa ka katika edela mako puputumoa pikoi-pe-kale ekete ka katika tuku (12) kakoa mako puputua pikoo-koli okome
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 ni pade-petenaka palawe wane tatono (7) kakoane moane lawetekolu ege egeta kadukoa (4,000) ali atoame nootokaneyake kugu pika wekotoa moapa ka katika edela mako puputumoa pikoi-pe-kale ekete ka katika tatono (7) kakoa mako puputua pikoo-koli okome
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 eina tokoule enetekoake wene toamekete iki-pe. Eina tokouna toane wa tamele tokolo mekene tukutumo wa Yesuyo akeneya.
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Yesuyo Besaida take pato wa one oyali-kiti-pala pome mepaneya. Nitikale pade yename leneta lianeya meane ago oneke aua note kowitikakete ekete i agopa yoname mitikatekoano ta-koli
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Yesuyo pata wa einago yono moomotokome eni ta kago ketepono patukoa akolono pekeneya. Nitoapa one leneta tekelipu takatekoa yono pikome okome padeya eneko-pe-kale
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 ate enekakome okome ali-kiti enekilepa tukuyake yomo-kiti yakene tetepo toko wa akeneya.
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Nimo okale einagono lene yono wa pikale wedoa nepikoa pikale one leneta epetekatapekale padeya padeya peya keleyo pikolokakale enaneya.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Nitikale Yesuyo okome winika wini ali atoa pitikika poameneya neke yapu patukake poano pa wa oa wetekaneya.
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Sisaria Pilipai take pato wa Yesu one oya-lawe-pala eni take ali atoa pitikoika poademe pokome okome ali atoame no te kakulu okala tikiti-pe wa yatekale ekete
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 ali atoa padeka-kitame ne i agopa ue motokama yakanakago Yone wa oa ni pade-kitame ekete ne i agopa Ilaida wa oa ni pade-kitame ekete ne i agopa Akolaline agale to̱awea akako ago pade wa oa tiki-koli okome
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 nimo wapa akedikiyake anu oya-lawe kime no te kaku wa iki-pe-kale Pitayo ete topo takakome okome nepa Keraisu wa papete takoa kakapiane ago wa okale okome
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 no Yesupa Keraisu taatekoane nekedeku wa ali atoa kotukete etene to̱awea ikileka toameamene wa oa tukaneya.
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Nitoapa Yesuyo one tuatekamo i i wa enipete titimoa to̱awea okome okome no Ali Yatenane Oyagome tete-kala moane kawou. Nipa Kanosolo ali-kiti ni Akolalike lodo yotokoai tiki tobou ali-kiti ni Mosesene totono pine to̱a olaukaki ali-kiti enika eni ali-kitame no kote tokale wawa wia tukoi. Nitikolika ta tebolo takoa pataka-pete kamoane pou wa Yesuyo akeneya. Nipa keleyo to̱awea akeneya.
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Nimo okale Pitayo pata wa Yesu-pala eko keneya aua pome kakome kikoa okale
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Yesu kutu peketapekome o yene enekome okome i ago Setanu ne anu mukiti lono kuka ponoke kapono, winipa Akolaline wene piko toa wamoa, pa aline wene piko toa okono, wa wa kikoa akeneya.
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Nimo ootokoa kakome one oya-lawe e oboa kakene yene peya one kakuta noe wa kayo oa motokome okome no i ago litima nou wa wene pikagopa nekele tewitikoa wamene. Nipa ne wia dekatiki yomo-pala aua nou toa keneya tete mokoa kakeka no litima namene.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Kepene mama motokome tukaya wa piti motoko agopa etepea tua atua poo. One kepene mama moamokome Akolaline epetane agale-pala no i agotake oyake tuou wa wene pikagopa toa motaneya mea kama poo.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Panagome-kiti one yomini atukome atumotoake itonoke pia kawa tokoya peya mootapeadekalepa edeya weike moamoo.
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 One yominido atukome atukalepa edeyame oto wa topo toa momotoa-pe.
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 No kaku-pete meki yene Akolalinele takamoa poanele toa mekino, kiwi panagome no-pala anu agaleta ya motokome wakalepa no Ali Yatenane Oyagome einagoka ya motekene wawou. Nipa Agetai pa̱ teleta tootapeneya meko toane meane one wene ki̱yo akeneya meki edelo ali-kiti-pala odeneka wakapeane nekene nitou wa Yesuyo akeneya.
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.