Lucas 5

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Wa padepete Yesu Genesarete ue mine matanu pome kakata ali atoamepa Akolalinemo olaukakomo yakatoe wa apua takatapeneya.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 — ausente —
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 — ausente —
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Nitoa olaukatekoa mekome Saimone-pala okome mou tagi tatono, ue muke pote tagi ka pitikapoe-kale okome
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 mou tagi toa ta patakakoonake mou odeneka motikile toamokoo. Moamokoyake ta wa okalepa nitou wa
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 one oya-lawe-pala mea pome tagi ka wa pitikapaneya. Nititikoa mou kobeyo kobeyota tagi kake moa ua ue dipike oto lia kakoika mou kedame ka piliamele tokale enekete
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 padena ue dipike mea nekene oya-lawe auapenoe wa lene lagatikamotaneya. Nitikoli nekete tagi ka poti limo limo toa motokoli kini ue dipita moume edea takatapeneya.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Edea takatapea ue kekulu atukademe tokale enekome Saimone Pita Yesuno kawane witipitakome okome Ali Muno nopa poanele tuku agono, no tewitikoa poano pa wa akeneya.
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Nipa mou kobeyo kobeyota tagi kake moa utukete tekete Pita one-pala opia mea nekene ali-kitika wene kainya pianeya meaneyake ni akeneya.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Sebedine manata Yame Yoneta Saimone-pala kibutua mou tagi tokala tane agotaka wene kainya pia kakeneya. Nitikoli enekome Yesuyo Saimone-pala okome piti moamea. Opi titimoa mou tagi tou toa ali atoa moma poade toko wa akeneya.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Nitikale ue dipita mou-pala ue mine matanuke lia aua nekete kinikiya peya tewitikalogoa Yesu-pala opia pekeneya.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Ali atoa pitikoi ta pade pome mekaka kedi pitane ago pade Yesu kotuaneya. Kotua enekome aua pitalogoa kowitikome okome Ali Muno neme no epetekouno wene pikepa nipa oyake epetekoano ta-kale
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 yoname one mitikatekakome okome nitouno ta. Kedime nakeneya neke yene takoa pomotoane uku wa okaka eina eina one kedime nakene yene takoa pootapeneya.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Nitaneyake Yesuyo okome okome pade ali atoa enekeka anume ne latekakumo to̱awea wamea. Nitameneya eyaka tamene. Ne i agopa kedi pitaneya mekanake opi i latoa kakona wa yete pade ali atoame wene tomotoapa Moseseyo tamene wa papete oa pianele topamene. Nipa Akolalike lodo yotokako ago mekota peke padeya Akolalike lodo yotokatekoya mepamene wa wetekaneya.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Nimo wa oa wetekakaleka one tanemo ta piko peyake oa pupitikatapeneyake one agale yakapato wa ali atoa kini tane yene-pala latekamotoa one pome meane toa obonokala taneya.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Nitaneyake Yesu ali piamene ta-kitike lugutukoa pokome Akolali kowitikala taneya.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Wa padepete Yesuyo olaukoa kakaka Parisi ali-kitika Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitika eida meaneya. Nipa Galili Yudea tata piko peya kawa Yerusalemeka kawa note menaneya. E yene mekakoa Yesu Ali Munono tele patu kautakoa kakome yene tane ali atoa latekakala taneya.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Nitikaka muku muku toameneya pa pia kakene ago pade one oya-laweme leyo leyo toa aua nekete yapu keneke Yesuno kawane moa piadete tuku toa wili toa kakeneya.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Nitaneyake ali atoa edea takatapeneya tokome pake piameadekale yapu yalinike leyo leyo toa lewia aua pote kakeneya. Nitoapa yalini ke̱atapea kene pikatekoa einakago leyoke pikoa leyo nami-meneke poo kakoa ali atoa pake Yesu kaka pitia tukaketikaneya.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Yesu i agome kini oyago oyake latekamele toko wa wene tekete tadekoile enekome yene tane ago-pala okome okome anu oya neke padele padele poanele toma nokake mekane po letu keetapeku wa akeneya.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Nitikale yatekete Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitameka Parisi ali-kitameka eya wa wene pia kakeneya. Ali atoa kini padele padele poanele toma nokoike mekane po letu keetapekilepa Akolaliyo-kama tokono, beita i agome Akolali latitapea one paya tetepo takakome oko wa wene kibutua kakeneya.
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Kini eni wene pikoile tetoa enekome Yesuyo okome wini tepene wene kibutukoa mekipa dekolo tiki-pe.
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 I ago-pala edemo wane omotoa iki-pe. Neke padele padele poanele toma nokake mekane po letu keetapeku wane omotoa iki-pe. Wete kamokoa pa wane omotoa iki-pe.
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 No Ali Yatenane oyago itonoke mekenepa ali atoame poanele toma pokoike mekane po letu keetapeane wamele tadeko wa kime wene tomotoanepa i ago-pala eya wane uku. Ne aua nokoina leyo-pala moa aua neke yapu poano, kamokoa pa wa eni pa pia kakene ago-pala okale
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 eina eina e yenane leneke kamokakome one eina aua nokoina leyo katekamoa Akolali kei pima pome one yapu mepaneya.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Nitikale enekete peyame ekete ekee, namolona enamokoonakale ilepa i tokono, enatoe wa Akolalike nate wene pia kei pia kakeneya.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Nitaneyake Yesu eida tewitikoa pokome enekale eya ago Lipai wa ibini akene agopa takesi kue motokoai tane yapu mekale enaneya. Enekome okome no pukuka tone patono noo wa oma ponokale
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 onekeya peya tewitikalogoa wawa Yesu pokaka litima pekeneya.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Lipaiyo one yapu Yesuno toge mati kikakakale ali peya mati nekete kita-pala opia mekete nee nakeneya. Takesi kue motokama yakene ali-kitika ete ali-kitika note mekete nakoli enekete
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Parisi yenameka Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitameka Yesuno oya ali-kiti-pala eya wa ko̱ oa kakeneya. Takesi kue motokama yaki yene tone totono litia toamiki yeneka toge nee wini opia mekete nakino, dekolo tikiti-pe wa ko̱a oa kakeneya.
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Nitikoli yatekome Yesuyo e yene-pala okome okome dokosa agomepa yene toameneya meku wa iki-kiti edoa nome latekanomotoa-pe. Yene taneya piku wa iki-kitipa nipa nome latekanoo.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Nipa poanele toamuku wa iki-kiti kini namolo wene wia wawe wane oane auapeadene nokouya mena. Poanele tuku wa iki-kiti odene kini namolo wene wia wawe wane oane auapeadene nokou wa Yesuyo akeneya.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Yesuyo nimo okale e yename ekete Yonene agale litia tiki-kitame padepete-kiti Akolali wedoa kowitadetepa nee eya tekei wawa noameneya pa mekala tiki. Parisi ali-kitameka dikakiyake neke oya-mikitame toamikino, dekolo toamikiti-pe wa okoli okome
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 panagono atoa motokakili atoa motoko agono oya-lawe one-pala wedikete wediapa nee eya edoa wawa noameneya pa memotoa-pe.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Wa naniko ete yename atoa motokago padeka aua poatiki wini tigotoma nokona. Nipetepa wene keda taneya mekete nee wawa noameneya pa meoi wa Yesuyo akeneya.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Nimo ootokoa agale pade pedoa okome okome namolo pue pilikalepa panagome wene pue petene moa pade wane pilimoa namolo pue pilikata lapukoa lipuko patu. E̱'e mena. Eniledo tokalepa wene pue pilianeya piake eni wene pueke pilimotane wanepa namolo pue-pala odele taneya piamoo wa Yesuyo akeneya.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Gerepi po ku̱ ue weneya mekalepa pinagome meme kai kepeneme latiane mete namoloyake oyake pe̱ia moamoo. Eniyakedo peikalepa gerepi po ku̱ ue weneya tokome lako yati kawa mono mono okome ka̱ua paka yoa pootapeoo. Nipa meme kai kepeneme latiane mete namoloya tokome oyake pukoa mono mono amele toamokale kaugale gerepi po ku̱ ue pata paka ponoo.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Nitameneya gerepi po ku̱ ue weneya mekalepa nipa meme kai kepeneme latiane mete weneyake-kama pe̱ia mokala too.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Panagome-kiti gerepi po ku̱ uepa mete keneke mea kakene mati moa nakomepa iyapa mea kakeneya tokome etene meke toko wa nako. Nootokoapa gerepi po ku̱ ue weneya noamademe wakala too wa Yesuyo akeneya.
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.