Lucas 24

Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Egeme ta tu̱ei teigaka einatoa-mename eina ka̱lono taneya ete pia nodokoa pianeyapa aua pato wa Yesuno tigini pipaneta pekeneya.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Nitoa pekete enekoli one pipaneta kota kabunu ketekalogane kue ete koketekaneya kakedeka.
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 Nitoa tuapea pote kakete enekoli Ali Muno Yesuno tigini piameadeka.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Nitoa wene kainya pianeya kakoika alita takuta mamina yati yati tane mati kakeneya kotikatapea kini kakoiya liti note kananeya.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Nitikoli enekete piti moa keti walikoa kakoika einagotame ekete i kota kenekepa tuane ali atoa piai toatikiyano, yomini meane ago dekolo oto tuku toa niki-pe.
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Kime tuku toniki agopa wete kamoa poka. One Galili take kakome kipala okana agale wene kayapeaneya tokome ni niki-pe.
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 Eya wa okana. Panagome Ali Yatenane Oyago moa poane ali-kitane yonoke pikale yomo lekaneyake wia dekoi. Nitikolika ta pataka teboloke piane kamoane pou wa okana wa einagotame okoli
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 e winimopa nimini akediki wa one eina okana wene kibutukete akeneya.
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 Nitoapa Yesu pipaneta tewitikoa one tuku melepu kakoa (11) oyali mekoita pekete kini enoa yatekoinakamo i i wa one oya-lawe-palaka ete yene-palaka to̱awea akeneya.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Nipa Yesuno Aposelo ali mekoita pote to̱awea opikilepa eya atoa-mene Magadala Maria Yoanata Yamene nine Maria toa ni kiwi-pala opia pekene atoa-kiti enika eni atoa-kitame to̱awea opaneya.
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 Nitikoli yatekete pamo akene tetepo tokale yakoa moameneya.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Nitaneyake Pita kamomotokome Yesu pipaneta teyapea pome kota kabunuke kakome watekoa enekale tigini togotane mamina odene pa pikale enaneya. Nitoapa edele taneya patu wa wene kibutuma pome wakapea pekeneya.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Einapetepa Yesuno oyata takuta Emease take poadete pekeneya. Emease ta Yerusaleme tata pake tuku melepu kakoa (11) kilomita tadiya pianeya.
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 Emease take eni poadete pekete Yerusaleme take tanemo koota oma pekeneya.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Nitoa koota oma pokoika Yesuyo moa tikitikamotokome opia pokale
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 one lene timini agopa motekete pade eina opia pokono wene pia pekeneya. Nipa padeleme kini leneta likatapeane tetepo taneya pekeneya.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Nitikoli opia pokome okome koota wini oma pikimopa edemota iki-pe-kale weneta keda taneya witimoa kakeneya.
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Nitoa kakete panago Keliopasi wa ibini akene agome okome okome Yerusaleme meki peyame wene tomotoake neme odene abela ikonota tanemo wene toameke oko-pe-kale ete kita-pala okome
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 edemoke iki-pe-kale ekete Nasarese Yesuke oko. Einago Akolaline agale akakagome Akolaline lenekeka ali atoane lenekeka padele padele toa pademo pademo oa tikilepa telekole-kama toa toka.
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 Nitima yakanake Akolalike lodo yotokoai tiki tobou ali-kitameka tone ete tobou ali-kitameka eya tokoi. Einagopa mone agome wia tukateka koisoke aua pokoi. Nipa yomo lekaneyake wia dekamotoa wakoi.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Inakagopa toto Iserele yene oto toa moatekago taatekoa nokono wene pikoonake wia dekakoi. Eyakeka wene keda taneya meko. Einago wia dekatekaneyake ta patako tebolo eni patukakona.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 — ausente —
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 — ausente —
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Nitikoli tone oya-lawe pade-mene one pipaneta pekete enekoli einatoa-kitame okoina toa tadekale eneketeke Yesu pade enameneya wa einagotame Yesu-pala akeneya.
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Nimo okoli kita-pala okome okome ae, kolotini lupi toa paya wene pianeya mekete iki. Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kitame Keraisuke wia mekapianemo lugutukoa oi mokala teketeke yakoa moamekete tadiki.
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Keraisuyo eni tete moa meemotokome one pa̱ teleta tootapeneya mekanata wakapea poo wa wene toamokoi-pe wa akeneya.
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Nimo ootokoapa Moseseyoka Akolaline agale papete to̱awea akane ali-kitameka wia mekanemoke titimoa Keraisuke oa piane agale peya pine i i wa to̱a kibutukakutu toa ootapeneya.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Nitoa oma pomepa one oyata pote piatekoita tigotokale patukoa poademe keneya tokale ekete
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 ta lima nokome lou-pala pipademe tokono, tone piatono noo wa kowitikoli nipa piatoe wa yapu tuapea pekeneya.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Nitoapa one oyata-pala walaike opia mekome palawe wane moa Akolali-pala ke wa ootokoa popimoa metekale
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 eina eina kini leneta kikatapeneya i agopa Yesu tadeko wa wene tokoli agopa takatapea pekeneya.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Nitaneyake oyagota ootakutukakete ekete ataiyo inakago tota-pala ka ludu ko oma nokome Akolaline bokuke wia mekane agale pine to̱a kibutukakutu toa ootapekale kolotine yakama nokoo wa akeneya.
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Nitoa eina eina kamomotekete Yerusaleme wakapea pekete enekoli Yesuno tuku melepu kakoa (11) ali-kiti ete ali atoa-pala koukoa mekoli enaneya.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Nitikoli ekete Ali Muno Saimone Pita mekata ponokome lene timini yametaneyano, one tuake wete kamotadeko wa e yename kita-pala akeneya.
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Nitikolipa Yesu ka ludu opia nokome akenemoka palawe wane popimoa metekale i agopa Yesu tadeko wa kitame wene tanemoka i i wa to̱awea akeneya.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Kitame nimo oa kakoika Yesu kiwi pakeke nome kakome okome tepe kolotini mataketikoa meamene wa okale
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 ekee, yomini pade nome kako wa piti moa kakeneya.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Nitoa kakoli okome tepene li̱ li̱ wa kawa pome taneya mea tikino, dekolo tiki-pe.
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Noanu i kakuno, anu yono kawata enoe. No yominido tokolopa nipa melepu tono eya kakeneya kawamuku wa ootokoa
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 one yono kawata enoe wa yametaneya.
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 Nitikale wedoa wedia kakete i agopa Yesu tadeko wa wene toake kamoa noamene tetepo takoa wene kainya pia kakoli enekome okome no noatekuya pade piko-pe-kale
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 yotane mou kugu moa metekoli
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 kiwi kakakoa moa nakeneya.
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Nootokoa kakome okome no wete tuamekene kipala opiane yakene eya wane okouna wene takakene ukuno yakoe. Moseseyo one totono yamea ni Akolaline agale to̱awea akane ali-kitame agale wia mekoa ni Depidi-loeme lo agale wene kibututukoa wia mekoa tanepa no nekene toatekoumo i i wa wia mekapikala taneya. Nooke eni wia mekapiane toa-kama taatekoa too wane okouna wa Yesuyo akeneya.
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Nitoapa Akolaline bokuke oneke wia mekapiane agalepa ipa iyake akeneya, ipa iyake akeneya wa wene takatapeneya.
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 Nitikome okome eya wa papete wia mekapianeya. Keraisu taatekoa nome tete moa mea tukomeke ta pataka teboloke kamoa poo.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 E ku yatene-kitameka kini tokoi poanele tewitikoa wakolipa eni poaneleke po letu mekakana Akolaliyo keetapea agopa takatapeo. One eni toatekamopa Yerusaleme take titimoa ta piko peyake i i wa Keraisuno ibini wedekoa oa pupitikoi wa wia mekapianeya.
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Eni papete wia mekapiane toane taatekoane toma nokoule anu oya-lawe kime enekoinano, i i wa oawineya pamene.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Agetaiyo i ago moane wetekou wa papete oa pika ago kiwike awinomotou. Einago a tibu mea kiwike awinokome tele lukademe tokono, Yerusaleme take nepia meamene wa Yesuyo akeneya.
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Nitimotokome Yesuyo one oya-lawe-pala Besani take aua pokome one yono ate kamotokoa kakome Akolaliyo i yene pewe wia ta wa kowitoa kakeneya.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Nitoa kawa tewitikoa pokale Akolaliyo moa a tibuke aua pekeneya.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Aua pekeneyake one oya-lawe neuwe tukupia one kei pia kaamotekete Yerusaleme take wedianeya wakapea pote mepaneya.
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 Nitaneyake tobou losu yapuke-kama oboa mea Akolali-pala ke wa oa one kei piai toa kakeneya.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.