Lucas 22
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Edelo ago patukane wa ibini akene toge kikete pa palawe yisi kugu pitikamoa yotane palawe yoa noatekoi oi tigotokoa nekeneya.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Nitaneyake Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitameka Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitameka Yesu edoa katekoa wiato wa wili tokoa kakeneya. Nipa ete ali atoa piti motekete taneya.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Yesu-pala tuku kakoa (12) opia yakene ali-kiti pade Yudase einagoke Setanu awinaneya. Einagopa one pade ibini Isekariose.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Einagopa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika tobou losu yapu talo tane tobou ali-kitika koukoa mekoita pokomepa Yesu kini yonoke moa piateka oi pedoa pianeya.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Nitaneyake wedia mekete ekete nipa nee kue meoo-koli okome
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 nitikouno toe wa tewitikoa pokomepa Yesu moa metekome toatekale wene kibutuma yakeneya. Nipa ali atoane kabeta pake kawamokale nitou wa wene kibutuma yakeneya.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Yu yename yisi kugu pitikameneya pa palawe wane-kiti yoa toge kikilepa sipi sipi kai tine-pala moa wia kikala taneya. Nipa edelo ago Idipi ta patukakale Akolaliyo Iserele yene toa motane oi wedekoa nitaneya.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Eni sipi sipi kai wiateka oi nokale Yesuyo Pita Yoneta moa wetekakome okome edelo ago patukane toge kiatono, eni toge nee wete nodokakapoatino, poe wa wetekakale ekete
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 eni toge nee manika nodokatoa-pe wa okoli okome
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Yerusaleme take pote kaalaukete enekoli ali pade one wagoke ue mete kakalogoa aua nome kotukale enoino, einago litima pote one tuapea poka yapu tuapea pamene.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Tuapea pote yapu pinago enekete ekete Tikisa agome okome one oya-lawe-pala opiane mekene toge nee nouno, neke ugu yene note meai tiki yapu luku yameano ta wa oka wa akamene.
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Kitame nimo okoli yatekome pinagome ako yuane yapu luku yametekilepa toto meateko walai eya nodokapianeya yameoono, eidapa tone toge nee eya nodokakoatino, poe wa Yesuyo one oyali-kiti takuta moa wetekaneya.
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Nitikale pote enekoli Yesuyo eina okanakale tadeka. Nitadekale einata kini toge kia noatekoiya nodokaneya.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Nee noatekoi-petepa Yesu nokome one Aposelo ali-kiti-pala walai waneke lewitoa meaneya.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Nitoa mekome okome anu moatekou tete wete moamekenepa edelo ago patukane toge kiko-pete kipala opiane mekene nee noadiyano wene-kama piane mekou.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Edelo ago patukane toge nee nakilepa Akolaliyo talo toko take mekene toateku adeka pikene tuku. Papete wa pade noamadeneke tuku wa ootokoa
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 gerepi po ku̱ ue mete mekaneya katekamoa Akolali-pala ke wa ootokoa okome kiwi peya tatia noatino noe.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Nipa gerepi po ku̱ uepa Akolaliyo talo toko ta wete witameneyake papete wa pade noamou wa akeneya.
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Ni palawe waneka moa Akolali-pala ke wa ootokoa popimotokome tatia metekome okome ipa anu tiginino, kiwike toane i metekuno, moa noe. Noe wane metekilepa i mekete toko toapa no wene taneya mea toma pamene wane meteku wa metaneya.
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Nitaneyake nee nootokoa mekete eina toa Yesuyo okome i gerepi po ku̱ ue meteke mekaneya noe wane metekilepa kiwike toane anu kamate ponateko adeka piane meteku. Nipa Akolaliyo oi pedoa pikana toane tekene kini wenele litia toatiki totono kadimo oane yametekene uku.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Nimo wanepa ukuyake eya waneka ukuno, yakoe. Mone yename no wia tukamotoa moa meateko agopa one yono i walaike anu yono-pala odeneka pianeya.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 No tukilepa Akolaliyo papete wene toopikana toane taatekoane tuou. Ae, no wimotoa moa meateko agome dika dika toamene tete moo-kale
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 one oya-lawe ete oto wa yakaate tekete ekete ina okanapa mainagome toademe tokolo oko patu wa oote toa kakeneya.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Yesuno oya-laweme agale oa takoa pili pili toa kakete ekete totopa mainago ako ago meko patu wa togo togo oa kakoli
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Yesuyo okome mone pa yatenane tobou ali-kitame kiwike lukoa meki-kiti pupu toe toe wa tika tika tiki. Nitikilipa kiwike lukoa meki-kitame kipa toto auapeki yeneno, ke wa kiwi kei piki.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Anu oya-lawe kime pade edikameamene. Nitameneya ako ago nepa pene ago tetepo takoa meamene. Tobou ago nepa pa pupu ago tetepo takoa meamene.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Ali takutapa panago nee mekome nomotoa padena agome one nee takoa lawetekolo-kiti ako agopa mani ago-pe. Nee mekome nako agopa ako ago eni. Noanupa kini pupu ago mekene uku.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Ke enekakale mema yakouka anu oya-lawe kime no kagekama yakoinano,
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Agetaiyo no ne tobou ago mea wa ali atoa yopiane meatekou ta yameteka toane tekene kime ali atoa yopia meatiki ta opi yametekene uku.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Nipa anu talo toateku ta no-pala opia mekete nee ue eya nomotoane nitiku. Eni uku toapa tobou ali meatekoi walai-kitike eida mekete Iserele yatene tuku kakoa (12) tatite toa takoa enoa akakala toi wa Yesuyo akeneya.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Saimone Saimone ne-pala ukumo yakamene. Ali-kitame witi ku̱ yaku-pala eletekoa pianeya peteka peteka tiki toa Setanuyo ne i agopa edikoane toadene mano wa Akolalineke oia motokome akeneya.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Nitaneyake Akolalinele takama pokeke tewitikoa wakaya tokale neke kowitikakene uku. Wa naniko pale toake eni wene wia wakepa neke oya-lawene wene weye akakala tamene-kale okome
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Ali Muno ne po yapu pitikakolika wia tukakolika noka po yapu pitikoa wia tukoa tomotoane uku-kale okome
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 ne-pala i ukumodo yakamene. Opi ali ogada ta patameneka wete ka̱ wameneyake nemepa no i ago wene toamuku wa tebolo-peta akoa wakala too wa Yesuyo akeneya.
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Yesuyo nimo ootokoa okome namolopa Akolalinemo oa pupitikapekete kue ka nee uatekoi kaka uameneya kawa yeneka mekameneya pa toma poe wane wetekakounake pa pima yakoi-pe-kale ekete e̱'e mena-koli okome
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 opidopa kini kue uatiki kaka nee eya uatiki kaka pikolopa nipa moa aua pamene. Tue pade toamokolopa nipa tokoo kakene mamina takoa topo toa moa lua pamene. Ni edoa-mo.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Ete-kitame i agopa Akolaline totono tagoa toamoko ago wa akoa wawei wa wia mekapiane agalepa nooke tugoa taatekamedeko. No toatekoumo wia mekapiane agale taatekateko tigotoma noko wa Yesuyo akeneya.
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Nitikale ekete Ali Muno tue takuta i pikono, ena-koli okome nipa oyake toko wa pekeneya.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Yesuyo nimo oomotokome one tanele tokome Olipe-pini tonoke pekeneya. Eni pokaka one oya-lawe litima pekeneya.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Nitoa eida pome kakome kipala okome kiwi likoa enekaya wa Akolali kowitoa kamene wa ootokoapa
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 alime kue mitapeko kotuke keneya pome neuwe tukupia kowitoa meaneya. Nitoa kowitikome okome
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 meteke no noateku ue enekupa no tete mati moatekulu enipa tokono, Atai neme ete wia pedekamedekalepa nitikamene. Nipa anu wene pikule toa wane ekene wamukuno, neke wene pikole tou wa Yesuyo kowitoa meaneya.
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Nitoa kowitoa mekaka edelo ago pade one weye akademe tibu kawa nekeneya.
43 — ausente —
44 Nitaneyake tepe we toka matiyame wedoa kowitoa mekale poliga kamate wane keneya pilipita pilipita toa kakeneya.
44 — ausente —
45 Nitoa kowitatekoa kamomotokome one oya-lawe mekoita wakapea pokome enekale elame tuaneya tokome atu pia meadekoi.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Nitadekoli okome dekolo atu pia meki-pe. Setanuyo kiwi likoa enekaya wa kamokoa kowitoa kamene wa Yesuyo akeneya.
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Yesuyo nimo oa kakaka ali peya mati obomoa nekeneya. Yesuno oyago pade Yudaseyo eni yene lia aua nokome Yesu nunu oademe pinele nekeneya.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Nitoa nunu oademe tokale Yesuyo okome no Ali Yatenane Oyagopa pa yename motokamotoa nunu eke toko-pe wa akeneya.
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Nitaneyake Yesu-pala toadete tokoile enekete one oya-laweme ekete tone tueme wia litiato-pe wa oa
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 one oyago padame panagono kapidi pine takoa pitikaneya. Nipa Akolalike lodo yotokoai tane ako tobou agono pupu ago nimini yono lono kakene kapidi pine takoa pitikaneya.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Nitikale enekome Yesuyo okome oyakeno wa wa einagono kapidi luku mitikatekoa ete wa kakakaneya.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Nititikoapa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika tobou losu yapu talo tane tobou ali-kitika Kanosolo ali-kitika one eni dekoa moadete nekene yene-pala okome kini tue lua layo tigini-pala nidikoa aua nikino, nopa ali wia kode moa toko ago tetepo takoa tiki-pe.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Ta pataka abuna tobou losu yapu keneke kiwi kakakoane eida-kama pone olaukakounake dekoa moamokoina. Opi i dekoa monikilepa yomiyomu yopikago patu kautakete toatiki-pete tokome ni tiki wa Yesuyo akeneya.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Nitaneyake eni yename Yesu dekoa moapa ako odene mekome Akolalike lodo yotokoai tane tobou agono yapu aua pekeneya. Aua pokoika Pita kutu mati kawati toma nekeneya.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Eina tobou agono yapu pawe keneke pade-kitame pomale toe yoa payapono pia unukoa meaneya. Pita oneka eni yene pake pome lukoa mepaneya.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Nitaneyake tobou agono pupu atoa padame enekale Pita toe pa̱ake mekale leneme nepikoa pikome okome i agoka Yesu kuyago-pala opia pima yakome taneya wa okale okome
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 anuyatoa, no winago wene toamuku wa akeneya.
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Naniko keneya panagome Pita enekome okome neka Yesuno oyago-kale okome e̱'e, nopa one oyago mena wa akeneya.
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Lou pini odene tadiya ponotekaneyake padekagome okome i agopa Galili agono, Yesu kuyago-pala opia pima yakeneya tadeko-kale okome
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 winipa pa okono, neme wini oka agale agopa tokolo meku wa oa kakaka eina eina ali ogada ka̱ oa kakeneya.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Nitikale Ali Muno ago Pita kakata peketapekome nepikoa pianeya. Nitikalepa Ali Muno agome eya wa okana opi ali ogada ka̱ wameneka neme no einago wene toamuku wa tebolo-peta akoa waoo wa okana wene ponokale
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 akolono pokome komo ka̱ta pitikoa kakeneya.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Yesu eida yopia kakene ali-kitame one tegene matoa layo toua wikala taneya.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Mamina nateyaka moa one lene timini mutuapa one wane kapidi eyake kala dekoa witikete ekete ne teyo witikato-pe wa wikala taneya.
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Nitoa pademo pademoka oa potokoa tea agale okoa kakeneya.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Ta patakaka Yu yenane Kanosolo ali peya Kanosolo yapu koukoa meponaneya. Nipa Akolalike lodo yotokoai tane tobou ali-kitika Mosesene totono pine to̱a olaukane ali-kitika eida koukakoita pade ali-kitame Yesu-pala aua note kakakoli ekete
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 nepa Keraisu wa papete ibini oa piane ago tadekalepa wete a-na wa okoli okome e̱eno, nopa einago wane okoluka kime yakoa moamoi.
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Noanumedo kiwi agale palene yatekolupa agale topo takoa wamoi.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Nopa einago tadeko wa yakoa moamokolika opi titimoane no Ali Yatenane Oyagopa telekole-kama toko Akolaline nimini yono lono meane kama poukene tuku wa okale peyame ekete
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 nipa Akolaline mana kaku wa eke oko-pe-koli okome nopa einago wa wini ekete iki-kale ekete
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 one koiso akoa oatekomopa pinali one kabunume ina okanano, one pademo okamoka wa pade yakateko toa mena. Oyake yatekoona wa oa tukaneya.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.