Lucas 12
Weneya Totono Keraisu Yesunomo (WIU) vs AAI
1 Eina ali atoa ege egeta kadukoa apua takakete ete oto wa muku muku toa kakoli enekome Yesuyo one oya-lawe-pala okome Parisi ali-kiti kini yisi kugu kiwike weamutukaya kekatekoa yamene wane uku. Enipa wene takuta pianeya mekike ekene uku.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Padele padele kaukoa toma yakenele peya naniko keleyo witatapeoo. Padeya padeya paigakoa pianeya-kitika naniko keleyo pikale peyame enetapeoi.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Nipa likonu kakete okoi agalepa ali atoa lou pa̱ke kakete yakatapeoi. Ekolo kini yapu keneke kago keteketikoa kakete oi oi wa okoi toa pade-kiti yapu yalini lewia kakete i i wa to̱awea ootapeoi.
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Anu oya-lawe kiwi-pala i ukumo yakoe. Yete pade ali-kitame kiwi wiou wa lama moa lagotoa tukatekoapa wa naniko kiwi-pala padeleka tamele toamoo. Dikaki ali-kiti piti moameamene.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Kini piti moatiki agopa eya ago. Akolaliyo panago wia tukatekoa poane take pa wa moa pitikamele tokono, Akolali einago piti moamene wane uku.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 Dee ini deya ko kakoa (5) topo toa kue motikilepa dedeya tuane kue takuta odene mokala tiki. Enipa nimini ukutu-pe. Dikane ini deyapa dedeyaka Akolaliyo odeneka katekameneya peya talo toa kako.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Ni ago Akolaliyo anu oya-lawe kini wagoke witako pineka kako toa oi moa talo toa kako. Ni agome ini deya-kiti mamapa moake paya tetepo takakome kipa one kolotini yene wa wedoa mama moa talo toa kakono, ete-kitame kipala padele toatikilekeka piti moameamene wa Yesuyo akeneya.
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Kiwi-pala i ukumo yakoe. Panago ali atoane leneke kakome no i agono peku noane tuku wa to̱awea okalepa eina toane no Ali Yatenane Oyago Akolaline edelo ali-kitane leneke kakene einagopa anu peku noa tokago wane to̱aweane ou.
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Wa panago ali atoane leneke kakome no i ago kote tokolo waku wa okalepa eina toane no Ali Yatenane Oyago Akolaline edelo ali-kitane leneke kakene einagopa kote tokolo waku wane waou.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 Panagome-kiti no Ali Yatenane Oyago tea agale akakalepa one eni poanele tokake po letu mekakana Akolaliyo oyake kekile too. Wa panagomedo one Epetane Yomini tea agale akakalepa nipa one eni poanele tokake po letu mekakana Akolaliyo kekile toamoa etene kibu moo.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 Anu oya-lawe kipa ete-kitame kini losu yapukeka tobou ali-kiti mekoikaka Kanosolo ali-kiti mekoikaka lia aua poi. Nitikoli peketeka edemo uku patu, edemo topo takoane uku patu wa tepene li̱ li̱ wa kamotoa meameamene wane uku.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Nitikoi-petepa Epetane Yominiyo kini oatiki toa i i wa wene taka taka too tokolo tekene ni uku wa Yesuyo akeneya.
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Ali atoa kabeta pake kakome panagome Yesu-pala okome Tikisa ago, agetaiyo kadimo okana toa anu wamene agome toameneya toneketaineya tatia no meamokono, neketaiyo kadimo okana toa ta wa neme akamene wa okale
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Yesuyo kikoa okome okome kini koiso yatekamene wa no teyo moa kakaneya-pe. Kinikiya tatikatakutukamene wa no teyo takoa motaneya-pe. Padame pade mena wa Yesuyo ootokoa kakome okome
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 padeya padeya moadiya wa tepi motokayano, wedoa yamene. Panagome-kiti one kamoya moa auma kakakomepa one eniya patu edoa kautakoa mea kamotoa-pe wa Yesuyo akeneya.
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Nimo ootokoa kakome agale pade pedoa okome okome kamo tokago pade one ipe nee kakoya witakome leau akatapeneya.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Nitaneyake one nee kakoya wakoa moa lobutua piatekata toamokale tokome edeku patu wa wene kibutukoa mekome okome
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 ile tou. Namolo yapu-mene ke̱aweane eni-mene moomoane awitikakoane liapeane wiou. Nititikoanepa witi ku̱ anukuya eya kuya peya lobutuane piane tagatapeou.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Nitikene ekene anukuya tubeya eni pikuno, mali peya mati ponomotoane eniya patu kautakoane kama puku. Opi poti kilikoane mekene nee ue eya noane piane wediane meou wane ou wa kamo agome akeneya.
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 Nimo akeneyake Akolaliyo one-pala okome paya nou toa meke wini okono, opii ta likale tuke tuoono, neke nodokapike lobutukapianeya teyo moa noo-pe. Pinago ne noamoo wa Akolaliyo akeneya.
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Nipa panagome one kamoya moa auma kakakomeke Akolalinele takamokalepa Akolaliyo one peku alekoa nakene ago tetepo takoa waoo wane ekene uku wa Yesuyo akeneya.
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Yesuyo one oya-lawe-pala okome okome kini kepene mama moameamene. Nipa noateku neepa edoane moane naku patu, kawateku maminapa edoane tatepe toane motuku patu wa edikoa wene keda taneya meameamene.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Akolaliyo kini tigini yominita tobou kakoa mama moapa kini noatiki nee mamina eya kekuya tetepo takoa yopiko.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Ini pukaneya yakete tikile enekoapa eya wa wene taneya meamene. Nipa edikakiya. Nee lene matamoa ipe kakoya nee wakoa moamoa kini nee moa piatiki yapu eya wiamoa tikiyake Akolaliyo talo toa egeteko. Akolaliyo ini eya kekuya tetepo takoa mama moapa anu oya-lawe kiwi akoya tetepo takoa wedoa mama motoko.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 Anu oya-lawe kiwi panago tukina toane tuamekene lou pini odeneka pa meou wa tepe ate keti enoai tekeka padele tamele toamokolo tukina toa tuoo.
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Natele eni tamele toamokono, eteleke edoa mama moamoo.
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 Taage kaluga eya witakole enekoapa eya wa wene taneya meamene. Nipa edikakoya. Po itia mamina latia toamokoyake wedoa kalaneya witako. Ako odene meane tobou ago Solomonoyo mamina epetaneya-kama moa kakome wedoa kalakitikoa kakala taneyake tage kaluga eya kalaneya moa patukamele toameneya.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 Taage kaluga eya ei li ludu pa tekei witako. Nipa opi tou toa tekei witakoyake podolikama alime wakoa moa toele pitikako. Edikoa pa tekei witakoloka Akolaliyo talo toa kalotokako. One dikane ago tokome kini kawatiki mamina moa meoono, dekolo wene keda taneya meki. Ae, Akolalike inapa wedoa wene tugameneya mekiya tadiki.
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Nee eya edoane moane naku patu, ue eya edoane nomoane naku patu wa enika eniya mama moameamene. Nipa wene keda taneya meameamene.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 Ta piko peyake mone yatene ali atoame enika eniya mama moma yakino, kime pade nitameamene. Anu oya-lawe kini wenepa kiniketai Akolaliyo moademe tokoto-mo.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Nipa one talo toko take mekene toateku peku noada wa wene piitikaneya meamene. Nitoa mekolipa kini noatekoi nee mamina eyaka Akolaliyo motokoa meoo wa Yesuyo akeneya.
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Anu oya-lawe kipa sipi sipi kai keneya natetekoa mekino, kiniketai Akolaliyo one talo toko taapa kinino noe wa yameademe okono, one epene wene piko toa litia tokome tokono, piti tokolo meameamene wa Yesuyo akeneya.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Kinikiya peya topo toa kue moa ponopene yene tatia meetapeamene. Kini kue uatiki kapa kego noamateko ka-kama takoa moamene. Nipa kini kamoya a tibuke auma kakou toa epetanele toma pamene. Kini eni kamoya a tibukepa kode agome kode moamoa ti̱yome te̱ia noamoa toko.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Eni ukupa, ali atoa kini kamoya piko takepa wene piitikaneya yakili tekene ni uku. Nipa kini kamoya a tibuke auma kakane tetepo takoa meamene wane ekene uku.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 Tobou agonole takada wa matiu deka deka toa kawa labo-pala udukoa wedoa nodokoa kamene.
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 Nipa eya yename tiki toa tamene. Tobou ago pade panagono atoa motokakete toge kikoita lobutupome mea wakapea nomotoa one pupu yename wedoa nepikoa kaki. Nipa one nokome kago wi wi tokoka eni eni kago pekapadete nepikoa kaki.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Atu piameneya wedoa nepikoa kakili enekome tobou agome eya toademe toko. One pupu mamina moa kakome nee noatino noe wa kayo oa moa mekatapekome kini nee takoa lawetademe toko. Nipa ke wa kini kolotini natekademe toko.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Likonu toe lene taku takoa motiki-peteka tebolo takoa motiki-peteka tobou ago nokome enekolo wedoa nepikoa kakili enekome ke wa kini kolotini natekademe toko.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Enikepa eya waneka ukuno, yakamene. Yapu pinagome-kiti onekeya kode moa poatekago ipete noo wa wene too tokapa yapu bulukoa onekeya-kiti kode motokaya tokale lene kia wedoa nepikoa kawoo toka.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Eina toane no Ali Yatenane Oyago kotikatapeane nouno, wedoa nepikoa kamene wa Yesuyo akeneya.
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Yesuyo nimo okale Pitayo okome Ali Muno neme wini pedoa oko agalepa neke oya tone takoa oa meteko patu. Ali atoa peya kikilikoa oa meteko patu wa okale Ali Muno agome okome
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 tobou agonole-kama wedoa wene toa takako agoke ukuno, yakamene. Tobou agome dikane ago-pala eya wa oa too. One ali atoa neme yopikamene wa oapa kini nee eya noatekoi toa oneme-kama tatia lawetekamotoa moa kakoo.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Nitimotokome ta padeka pome mea wakapea nokome enekale tamene wa oa pokanakaledo pa takama pekedekale enekomepa ke wa one kolotini natekoo.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Nipa onekeya peya neme-kama yopikamene wa moa kakoo. Enipa nimini uku.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 One pupu takakagomedo onekele takoa potokakomepa eya tadiya too. Tobou ago wete wakapea noamoo wa tobou agono pupu takakoi ali atoa layo toua wia nee bia ueka nokoa pia leau oa yawa too.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Paya nou toa nitoa mekaka tobou ago wakapea kotikatapea nokome einago dika dika toamene tete meoo. Nipa tobou agonole takoa potokane yene pitikoika moa kakoo.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 Tobou agono wene pikale wene tokomeke nodokoa meamoa one okaleka toamoka agopa tobou agome kibu motokome layo toua wedoa wikala too.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 One wene pikale wene toamoka agome padele kibu moatekale tokalepa tobou agome kibu motokome layo toua wedoa wiamoo. Nipa Akolaliyo padele padele toatekale yametekagomepa one eni yametekanakale wedoa toma pamedeko. Pade-kitame kinikiya keda takoa metekoli motokagomepa one eni motokana toa ete wa metekome etene ako meamedeko. Nipa ako mano wa okoli ako-kama meamedeko wa Yesuyo akeneya.
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Itono ludu toe pitikadene nekene uku. Ae, toe wete udukamotadiyano wene pikene uku.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Ue mou toane dika dika toamene tete moadene meku. Ae, enile wete taatekameneyake wene keda mati taneya meku.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Noanumepa ali atoa poi teigoa wawa poti kilikoa memotoane nekedeku wa wene piki-pe. Nopa nitateku ago mena. Ali atoa puutakutukoa memotoane tekene ni nokou.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Opi titimoa odene yapu pitiki ali atoa ko kakoa (5) tadiya puutakutukoapa takutame pade wene pia tebolome pade wene pia puutakutukoa meoi.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Etena-kiti etene pade wene pia mana pade wene pia ete oto wa letetakutukoa mea ni nina-kiti nine pade wene pia kono pade wene pia letetakutukoa mea ni atoa-pala anane nine one kaua atoata ete oto wa letetakutukoa mea tokala toi. Ali atoa nitoa memotoane ni nuku wa Yesuyo akeneya.
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Yesuyo eida oboa kakene ali atoa-pala eya waka akeneya. Lou pipoko lono wedo witoa nokolo eneketepa ta eni noo tadeko wa ikina. Nimo ikina toa taatekoa ta eni noko.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Ni pupulege keika lono titimoa nokolo eneketepa nipa poto tubeya too tadeko wa ikina. Eni ikina toa taatekoa poto eni toko.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Ae, wene takuta pianeya meki yene kipala i ukumo yakoe. Itonokeka a tibukeka padele witakole eneketepa ile taatekoa toatekolo toko wa kime tetoa eneki. Nitikiyake ipete kiwi pakeke witakolepa ile taatekoa toatekolo toko wa tetoa enamiki wa Yesuyo akeneya.
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Ipa poanele tadeko ipa epetanele tadeko wa kini weneme dekolo takoa enamiki-pe.
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 Panagome-kiti i ago neme poanele tokanano, pata wa koiso yatekakago mekata aua pokalepa eya tamene. I ago ame koiso wamatono, odene weneta piata wa oa enamene. Nitameneya eniledo toamokalepa koiso pitia yatekakago mekata lia aua pokale pitia yatekatekoa one poyo ago metekale moa ne po yapu pitikoo.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Nitikale neke take oto noateka kuedo odene tuane kue waneka katekoa wete meameneyake nepa eida pa pioo wa Yesuyo akeneya.
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.