Rute 4

Warlpiri Short Bible (WBP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Puwaja yanu kiirti-kirra, nyinajalpa ngulangka-juku kujalpa wati warlalja nyanungu-nyangu yanurnu yangka kujalpa yirdi-manu kamparru-wiyi. Puwajarla purlaja, “Yantarni nyampu-kurra wungu-warnu! Pirri-manta nyampurla!” Junga-juku watiji yaninjarla pirri-manu.
1 Boaz foi à porta da cidade e sentou-se ali. Nesse momento, ia passando o parente resgatador que ele havia mencionado. Boaz o chamou: “Venha cá e sente-se, amigo. Quero conversar com você”. O homem foi e se sentou.
2 Ngula-jangka, Puwajarlu-jana karlarla-pala purlka-patu warru manu kujalpalu wiri-patu nyinaja yinya kirri wiriki. Wangkaja-jana, “Nyinakalu nyampurla!” Jungajukulu pirri-manu.
2 Então Boaz chamou dez autoridades da cidade e pediu que se sentassem com eles.
3 Ngularla Puwaja wangkaja nyanungu-nyanguku warlaljaku, wangkajarla, “Nayumi pina-yanurnu Muwapu-jangka. Yungu nganta jali-mani nguru kujalparla karrija ngalipa-nyangu warlaljaku Limilikiki.
3 Em seguida, disse ao resgatador da família: “Você conhece Noemi, que voltou de Moabe. Ela está vendendo a propriedade de nosso parente Elimeleque.
4 Ngajurna manngu-nyangu kuja yungurnangku wangkami. Kajinpa ngampurrpa nyina payi-maninjaku yinya nguruku, ngulaju kutu payi-manta! Payi-manta yapa panu-puru kuja kalu nyina nyampurla manu purlka-paturla kuja kalu-ngalpa yapaku wiriwiri nyina nyampurla. Kajinpa ngampurrpa-wangu nyina, ngulajuju wangkayaju ngajuluku. Ngaju jinta karna nyina nyampu nguruku pina payi-maninjaku. Kajinpa yampimi payi-maninja-wangurlu, ngulaju ngajulurlu kapurna payi-mani.”
4 Pensei que devia falar com você a esse respeito, para que você a resgate, caso tenha interesse. Se quer a propriedade, compre-a na presença das autoridades do meu povo. Se não tiver interesse por ela, diga-me logo, porque, depois de você, sou o resgatador mais próximo”. O homem respondeu: “Está certo; eu resgatarei a propriedade”.
5 Ngula-jangka, Puwajarla wangkaja nyanunguku, “Kajinpa payi-mani nguru yinya Nayumi-kirlangu, ngulakungarntiji yungulpanpa yupukarra-jarriyarla-wiyi Ruurtu-kurlu yangka Nayumi-kirlangu kanajardu-nyanu-kurlu yangka kuja kali-puka-jarrija. Nyanunguju karnta Muwapu-wardingki. Kajinpala-jana nyuntu-jarrarlu mardarni kurdukurdu, ngulaju kapulurla nyinami yinyaku watiki kuja lawa-jarrija kamparru. Manu nguruju kapu-jana yinya-kurlangu wati-kirlanguku warlaljaku karrimi.”
5 Então Boaz lhe disse: “É claro que, ao comprar a propriedade de Noemi, você também deve se casar com Rute, a viúva moabita. Desse modo, ela poderá ter filhos que levem o nome de seu marido e mantenham a herança na família dele”.
6 Wati warlalja nyanungu-nyangurlu yalu-manu, “Junga-jala! Kulalparna payi-mantarla nguruju. Kajilparna payi-mantarla, kajikarna marda nyiyarningkijarra ngaju-nyangu yampinyi-jangka wajawaja-mani kajirna pali. Yungurna-jana yinyi ngajuku kaja-nyanu-patukuju. Lawa, kulalparna payi-mantarla nguruju. Nyunturlungku payi-manta!”
6 “Se é assim, não posso resgatá-la”, respondeu o parente resgatador. “Isso poria em risco minha própria herança. Resgate você a propriedade. Eu não posso fazê-lo.”
7 Nyurru-wiyi Yijiralirla, kuja kalalu payi-manu nguru, jintangku yapangku kalarla wirliya-kurlangu jinta yalyi-maninjarla yungu yapa jinta-kariki. Kujarlunya kalalu-nyanu yungu nyanungurrarluju yapa panu-pururlu yungulu yapangku milya-pinyilki nganaku karla ngunami nguruju.
7 Naqueles dias, havia o seguinte costume em Israel: quando alguém queria transferir o direito de resgate e troca, tirava a sandália e a entregava à outra pessoa para validar publicamente a transação.
8 Warlaljarla wangkaja Puwajaku, “Payi-manta nyampuju nguru nyuntulurlu.”
8 Assim, o outro parente resgatador tirou a sandália e disse a Boaz: “Compre você a propriedade”.
9 Ngula-jangka, Puwaja-jana wangkaja purlka-patuku manu panu-kariki kujalpalu warru karrija, wangkaja-jana, “Nyurrurlarlu kankujulu nyanyi milpangku jalangurlu kuja karnarla nguru jurnta payi-mani Nayumiki. Payi-mani karna nyiyarningkijarra kujalpa-jana ngunaja Limilikiki, Kilanaku manu Malanaku.
9 Então Boaz disse às autoridades da cidade e ao povo ao redor: “Vocês são testemunhas de que hoje comprei de Noemi toda a propriedade de Elimeleque, Quiliom e Malom.
10 Ruurtujulpa nyinaja kali-nyanu Malana-kurlangu-wiyi. Ngulaju ngula-juku. Ngajulurlulku karnaju mani Ruurtu ngumparna-nyanu yungurnarla marlaja mardarni nyiyarningkijarra kali-nyanu kamparru-warnu-kurlanguku. Kajirlijarra kurdu palka-mani, kapu wati nyurnu-kurlangu kirda-nyanu-kurlangu nyinami. Kuja-juku kapulu yapa-paturlu nyampu-wardingki-paturlu manngu-nyanyi wajawaja-maninja-wangurlu. Nyurrurlarlu kankujulu nyanyi milpangku nyampurla jalangurlu.”
10 E, junto com a propriedade, tomei como esposa Rute, a viúva moabita de Malom. Assim, ela poderá ter um filho que leve o nome da família de seu falecido marido e herde a propriedade da família aqui na cidade natal dele. Vocês hoje são testemunhas disso”.
11 Junga-juku, yangka yapa-patu manu purlkapurlka kujalpalu kiirti-wana nyinaja, wangkajalurla Puwajaku, “Yuwa, nyangurnangkulu milpangku. Nyampu karnta kapu yanirni nyuntu-nyangu yuwarli-kirra.”
11 As autoridades da cidade e todo o povo que estava na porta responderam: “Somos testemunhas! Que o S enhor faça a esta mulher que chega à sua família o que ele fez a Raquel e Lia, das quais descendeu toda a nação de Israel! Que você seja próspero em Efrata e famoso em Belém!
12 “Tamururlurla mardarnu Juurdaku kaja-nyanu Piiriji. YAAWIYI-rli yungungkupala kurdu yinyi nyumpalaku. Manu yungulu nyumpala-nyangu warlalja-wati nyina ngurrju Piiriji-piya!”
12 Que o S enhor lhe dê com esta jovem uma descendência numerosa como a de nosso antepassado Perez, filho de Tamar e Judá!”.
13 Junga-juku, Puwaja yupukarra-jarrija Ruurtu-kurlu. YAAWIYI-rla yimiri nyinaja Ruurtuku yungu juni-parnta-jarrimi. Ngaka karrmulypa-jarrija kurdu wirriya-kurlu.
13 Boaz levou Rute para a casa dele, e ela se tornou sua esposa. Quando Boaz teve relações com ela, o S enhor permitiu que ela engravidasse, e ela deu à luz um filho.
14 Karnta-patulurla Nayumiki wangkaja, “Yati-wangkayarla YAAWIYI-ki kujangku yaparla-puraji yungu. Yungu kaji nyinami Yijiralirla.
14 Então as mulheres da cidade disseram a Noemi: “Louvado seja o S enhor , que hoje proveu um resgatador para sua família! Que este menino seja famoso em Israel!
15 Kapungku pirrjirdi-mani, manu kapungku warrawarra-kanyi kajinpa muturna-jarrimi. Kujaju kangku kanajardu-puraji ngurrju yulkami-nyayirni, manu ngurrju-nyayirni kangku nyina yapa jinta-kari-piya-wangu. Palka-manungku wirriya yaparla-puraji nyuntuku.”
15 Que ele restaure seu vigor e cuide de você em sua velhice, pois ele é filho de sua nora, que a ama e que tem sido melhor para você do que sete filhos!”.
16 Nayumirli manu yurntalu-nyanu-kurlangu wirriyaju, ngula-nyanu ngamirlji-kirra yirrarnu, ngulalpa warrawarra-kangu.
16 Noemi pegou o bebê, aninhou-o junto ao peito e passou a cuidar dele como se fosse seu filho.
17 Karntakarntarlu Pijilimi-wardingkirlilirla yirdiji yirrarnu wirriyakuju. Nyampu-patu karntakarntalu wangkaja, “Nyampu wirriyarla palka-jarrija Nayumiki.” Ngulalurla yirdiji yirrarnu Yuputu. Yuputujulpa nyinaja Jiijikipalangu, manu Jiijijilpa nyinaja Tapitikipalangu.
17 As mulheres da vizinhança disseram: “Noemi tem um filho outra vez!”, e lhe deram o nome de Obede. Ele é o pai de Jessé, pai de Davi.
18 Nyampurraju warlalja-patu wati Piiriji-jangka. Piirijijilpa nyinaja Yijirunukupalangu.
18 Esta é a genealogia de Perez: Perez gerou Hezrom.
19 Yijirunujulpa nyinaja Raamakupalangu. Raamajulpa nyinaja Minatapakupalangu.
19 Hezrom gerou Rão. Rão gerou Aminadabe.
20 Minatapajulpa nyinaja Naajanakupalangu. Naajanajulpa nyinaja Jalmanakupalangu.
20 Aminadabe gerou Naassom. Naassom gerou Salmom.
21 Jalmanajulpa nyinaja Puwajakupalangu. Puwajajulpa nyinaja Yuputukupalangu.
21 Salmom gerou Boaz. Boaz gerou Obede.
22 Yuputujulpa nyinaja Jiijikipalangu, manu Jiijijilpa nyinaja Tapitikipalangu.
22 Obede gerou Jessé. Jessé gerou Davi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Rute 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.