Marcos 9
Warlpiri Short Bible (WBP) vs NVI
1 Jijajiji yarda-jana wangkaja yapakuju, ngulaju kuja-jana wangkaja, “Junga karna-nyarra nyampuju wangka! Ngalya-kari yapa kuja kalu wankaru-juku nyina jalangu, ngulangkuju kapulu milya-pinyi-nyayirni Kaatu yartarnarri wiri-kirli kuja kajana Warlalja-Wiri nyina yapakuju. Kulalu pali milya-pinja-wangu-juku.” Kujanya-jana Jijajiji wangkaja yapaku panukuju.
1 E lhes disse: "Garanto-lhes que alguns dos que aqui estão de modo nenhum experimentarão a morte, antes de verem o Reino de Deus vindo com poder".
2 Ngaka-karilki jinta-jangka wiyiki-jangkarla, Jijajiji jirrnganja-jana yanu pirli-kirra kankarlarra marnkurrpaku kurdungurlu-patuku Piitaku manu Jamajiki manu Jaanuku. Kujalpalu pirlingka kankarlarni nyinaja yurrujurla, nyinanjarlalpalu nyangu Jijajiji. Ngula-puruju Jijaji-kirlangu palkaju mirilmirilpa-jarrija-nyayirni.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou a um alto monte, onde ficaram a sós. Ali ele foi transfigurado diante deles.
3 Manu jurnarrpa kardirri-jarrijarla palkangkaju, ngulaju jurnarrpajulparla palkangkaju nyanungurlaju mirilmiril-karrijalku wanta-piya, ngulaju kardirri-nyayirni nyiya-piya-wangulku.
3 Suas roupas se tornaram brancas, de um branco resplandecente, como nenhum lavandeiro no mundo seria capaz de branqueá-las.
4 Ngula-puru-juku Layija manu Mujuju-pala warraja-jarrija, wangkajalpa-palarla Jijajikiji.
4 E apareceram diante deles Elias e Moisés, os quais conversavam com Jesus.
5 — ausente —
5 Então Pedro disse a Jesus: "Mestre, é bom estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para ti, uma para Moisés e uma para Elias".
6 — ausente —
6 Ele não sabia o que dizer, pois estavam apavorados.
7 Ngula-puru-juku, mangkurdulkurla wapirrija wantakuju. Yali-ngirli mangkurdu-ngurlu Kaatuju wangkaja, “Nyampuju ngajuku Ngalapi-nyanu marulu, ngulajulu purda-nyangka wangkanja-kurra!”
7 A seguir apareceu uma nuvem e os envolveu, e dela saiu uma voz, que disse: "Este é o meu Filho amado. Ouçam-no! "
8 Kujalu purda-nyangu wangkanja-kurra yangka marnkurrparlu kurdungurlu-paturlu, ngulajulpalurla yarujarujurlu wapalwapal-nyangu wangkanja-kurrakuju. Ngana kulalu parlu-pungu, jintalu parlu-pungu Jijaji kujalpa yangka yalumpurla-juku karrija.
8 Repentinamente, quando olharam ao redor, não viram mais ninguém, a não ser Jesus.
9 Ngula-jangkaju, pinalkulu jitinja-yanu pirli-ngirliji. Kulkurru wangkaja-jana Jijajiji, “Nyampuju yimi, mardakalu nyurrurla-miparlu yimi-ngarrirninja-wangurlu kujankujulu jalangurlu nyangu ngaju mirilmirilpa-jarrinja-kurra yangka Yapa-nyayirni-wangu Kaatu-kurlangu. Kajirna palinja-warnu pina-wankaru-jarrinjarla yakarra-pardi, ngakalu-jana ngula-jangkarlanya yimi-ngarrika ngajuju.”
9 Enquanto desciam do monte, Jesus lhes ordenou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do homem tivesse ressuscitado dos mortos.
10 Junga-juku, kulalu-jana yimi-ngarrurnu yapa-karikiji Jijaji mirilmiril-karrinja-warnu-kurluju. Kala kujalpalu nyanungu-patu-mipa nyinaja, ngula-miparlulpalu-nyanu marnkurrparlu payurnu, “Nyarrpaku-yijala-ngalpa yangkaju Jijaji wangkaja kuja-ngalpa kuja wangkaja ‘kapu yangka Yapa-nyayirni-wangu Kaatu-kurlangu nganta palinja-warnu pina-wankaru-jarrinjarla yakarra-pardi’?”
10 Eles guardaram o assunto apenas entre si, discutindo o que significaria "ressuscitar dos mortos".
11 Ngula-jangkaju, Jijajijili payurnu yangka-paturluju marnkurrparlu, “Yangka kuruwarrikingarduyu-patu, wangka kalu-nganpa Layija-kurlu ‘kapu kamparru yanirni nganta yangkakungarnti Mijayakungarnti.’ Nyarrpaku-yijala kalu-nganpa kujaju wangka?”
11 E lhe perguntaram: "Por que os mestres da lei dizem que é necessário que Elias venha primeiro? "
12 — ausente —
12 Jesus respondeu: "De fato, Elias vem primeiro e restaura todas as coisas. Então, por que está escrito que é necessário que o Filho do homem sofra muito e seja rejeitado com desprezo?
13 — ausente —
13 Mas eu lhes digo: Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a seu respeito".
14 Pirli-ngirli kujalu jitinjarni yanu Jijaji manu yangka marnkurrpa kurdungurlu-patu, ngulalu-jana yanurnu pina kurdungurlu-patu-kariki kamparru-warnuku. Parlu-pungulu-jana turnu-kurra panu-kurra wiljiwilji-maninja-kurra kujalpalu-jana kuruwarrikingarduyu-paturlu wiljiwilji-manu kurdungurlu-patu-kariki.
14 Quando chegaram onde estavam os outros discípulos, viram uma grande multidão ao redor deles e os mestres da lei discutindo com eles.
15 Kujalu yapa-karirli nyangu Jijaji, ngulakujulurla marlaja paa-karrija, manulurla wapirdi parnkaja.
15 Logo que todo o povo viu Jesus, ficou muito surpreso e correu para saudá-lo.
16 Jijajirliji-jana payurnu kurdungurlu-patuju, “Nyarrparla kankulu-nyanu wiljiwilji-mani?”
16 Perguntou Jesus: "O que vocês estão discutindo? "
17 Ngula-jangkaju, junga-juku ngulangkaju, watirla jinta wangkaja Jijajikiji, “Tiija, ngaju-nyangu kurdu, jujungku-ka mardarni, wangkanja-wangu-mani-ka. Ngula-kurlunyarnangku kangurnu juju-kurlu.
17 Um homem, no meio da multidão, respondeu: "Mestre, eu te trouxe o meu filho, que está com um espírito que o impede de falar.
18 Kuja karla jujuju jangkardu kurru-yuka, ngulangkuju-ka walya-kurra kijirni. Kuja-ka walya-kurra wanti, ngula-jangkaju karla lirra-ngurluju wilypi-pardi yaya wiri-jarlu, manu kanyanu kartirdirli karntirirrjirni, manu-ka waku-jarra manu wanarri-jarra manu palka muku wuurr-kijirninjarla rdalji-jarri. Nyurrurna-jana kamparrurlu-wiyi payurnu nyuntu-nyangu kurdungurlu-patu yungulurla jurnta yilyayarla juju. Lawa, kulalurla jurnta yilyayarla jujuju.”
18 Onde quer que o apanhe, joga-o no chão. Ele espuma pela boca, range os dentes e fica rígido. Pedi aos teus discípulos que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram".
19 Jijaji wangkaja-jana, “Kari nyurrurlajunkulu kapurunju panu! Nyangurla-karrarna-nyarra jirrnganja nyina nyampurlaju, tarnnga-juku mayi? Nyarrpaku-yijala karna-nyarra nyampurlaju jirrnganja nyina kapuru wita-wangukuju? Kangkarnijili yali kurdu ngajuku!”
19 Respondeu Jesus: "Ó geração incrédula, até quando estarei com vocês? Até quando terei que suportá-los? Tragam-me o menino".
20 Junga-juku, kangurnulurla Jijajiki kurduju juju-kurluju.
20 Então, eles o trouxeram. Quando o espírito viu Jesus, imediatamente causou uma convulsão no menino. Este caiu no chão e começou a rolar, espumando pela boca.
21 Jijajirliji payurnu yangka kurduku kirda-nyanu, “Nyangurla-karra-warnulpa nyinaja kuja-jukuju?”
21 Jesus perguntou ao pai do menino: "Há quanto tempo ele está assim? " "Desde a infância", respondeu ele.
22 Manulpa tarnnga putaputa pungu nyampuju kurdu jujungkuju wita-ngurlurra wiri-kirralku. Manulpa warrarda julyurl-kujurnu ngapa-kurra manu warlu-kurra tarnnga-kurraku pinjaku. Mari-jarriya-jarrangku wiyarrpaku kirdarlanguku. Kajinpa pirrjirdi-jiki nyinami nyampuku jujuku jurnta yilyanjaku, ngulajurla jurnta yilyaya kurduku ngaju-nyanguku wiyarrpaku!”
22 "Muitas vezes o tem lançado no fogo e na água para matá-lo. Mas, se podes fazer alguma coisa, tem compaixão de nós e ajuda-nos. "
23 Jijajilkirla wangkaja, “Kula kanpaju mayi wala nyina ngajukuju ngula karna pirrjirdi nyina nyampu-piya-wangu juju-piya-wangu? Ngana-puka yapa kajiji wala nyina ngajuku, ngulaju-ka pirrjirdi nyina nyiyarningkijarraku.”
23 "Se podes? ", disse Jesus. "Tudo é possível àquele que crê. "
24 Yangkangku watingki kapanku jangku-manu, “Yuwayi, ngari karnangku wita walaju nyina, rampaku-juku-jalarna. Kala nurna-mantaju yarda yungurnangku junga-nyayirni marrka wala nyina nyuntukuju.”
24 Imediatamente o pai do menino exclamou: "Creio, ajuda-me a vencer a minha incredulidade! "
25 Jijaji manu wati yangka kurdukupalangu, wangkaja-jukulpa-pala-nyanu. Kujalu-jana ngula-kurra wangkanja-kurra yapa-karirli nyangu, ngulalu yarnkajarni wajirli nyanungu-jarra-kurra-pinangu. Kuja-jana Jijajirliji nyangu yapa panu parnkanjarni-kirra, ngula-puruju kulungku ngarrurnu jujuju, “Nyuntu maju juju, kujanpa nyuntulurlu nyampu kurdu jilyki-manu manu wangkanja-wangu-manu, ngulajurla jurnta wilypi-pardiya pina-kurru-yukanja-wangu!”
25 Quando Jesus viu que uma multidão estava se ajuntando, repreendeu o espírito imundo, dizendo: "Espírito mudo e surdo, eu ordeno que o deixe e nunca mais entre nele".
26 Kuja purda-nyangu kuja-kurra wangkanja-kurra jujungku, ngulaju jujungkuju waakarra-parnkanjaku ngurrju-manu, manu kurdu yangkaju yarda kujurnu walya-kurra-yijala wartarlwartarl-pardinjakungarnti. Ngula-jangkaju, jujujurla jurntalku wilypi-pardija kurdukuju. Kurdujulpa walyangka-juku ngunaja kuwalypa-nyayirnilki. Kujalu nyangu kuwalpalku yapa-karirli, ngulajulpalu wangkaja, “Nyanungukupalanguju kirda-puka-jarrijalku!”
26 O espírito gritou, agitou-o violentamente e saiu. O menino ficou como morto, a ponto de muitos dizerem: "Ele morreu".
27 Jijajirli waku-ngurlu manu kurduju, waku-ngurlu maninjarla karrinja-yirrarnu, ngulajulpa kurduju karrija wankarulku.
27 Mas Jesus tomou-o pela mão e o levantou, e ele ficou em pé.
28 Ngula-jangkaju, kujalu Jijaji manu kurdungurlu-patu yukaja kaninjarni yuwarlirla yangarlu yapa panu-wangurla, ngulalu payurnu Jijajiji, “Nyiya-jangkarnalurla puta yilyaja jurnta jujuju nyampukuju kurdukuju?”
28 Depois de Jesus ter entrado em casa, seus discípulos lhe perguntaram em particular: "Por que não conseguimos expulsá-lo? "
29 Jijajirli-jana jangku-manu kurdungurlu-patuju, “Ngampurrparluju kajinkili-jana juju jurnta yilyami nyampu-piya yapaku, ngulakungarntirlijili payika Kaatu-wiyi. Payirninja-wangurluju kulalpankulu-jana jurnta yilyayarla.”
29 Ele respondeu: "Essa espécie só sai pela oração e pelo jejum".
30 — ausente —
30 Eles saíram daquele lugar e atravessaram a Galiléia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde eles estavam,
31 — ausente —
31 porque estava ensinando os seus discípulos. E lhes dizia: "O Filho do homem está para ser entregue nas mãos dos homens. Eles o matarão, e três dias depois ele ressuscitará".
32 Kulalu kurdungurlu-paturlu milya-pungu kuja-kurra wangkanja-kurra. Kaaturlu-jana warla-pajurnu Jijaji-kirlangu yimi-kijaku milya-pinja-kujaku. Ngulalurla lani-jarrija yungulu payikarla nyanungu-nyanguku yimiki.
32 Mas eles não entendiam o que ele queria dizer e tinham receio de perguntar-lhe.
33 — ausente —
33 E chegaram a Cafarnaum. Quando ele estava em casa, perguntou-lhes: "O que vocês estavam discutindo no caminho? "
34 — ausente —
34 Mas eles guardaram silêncio, porque no caminho haviam discutido sobre quem era o maior.
35 Jijaji pirri-manu yuwarlirlaju. Wangkaja-jana, “Yantarnili nyampu-kurra. Ngana-puka kaji ngampurrpa nyina kamparrurla wiri, ngulakungarntijilpa-jana warrki-jarriyarla-wiyi yirnkilypa-wangu ngampurrpa yapa-kariki-wiyi.”
35 Assentando-se, Jesus chamou os Doze e disse: "Se alguém quiser ser o primeiro, será o último, e servo de todos".
36 Ngula-jangkarluju, Jijajirliji manu kurdu-pardu, maninjarla karrinja-yirrarnu kamparrurla yapakuju, manu ngamurlu-manu, manu wangkaja-jana,
36 E, tomando uma criança, colocou-a no meio deles. Pegando-a nos braços, disse-lhes:
37 “Nganangku-puka yapangku ngaju-nyangurlu nganta kaji rdakurl-kijirni kurdu wita nyampu-piya, ngulaju kaju ngajurlangu rdakurl-kijirni. Manu nganangku-puka kajiji rdakurl-kijirni ngaju, ngulangkuju-ka rdakurl-kijirni Kaatu kujaju yilyajarni ngaju.”
37 "Quem recebe uma destas crianças em meu nome, está me recebendo; e quem me recebe, não está apenas me recebendo, mas também àquele que me enviou".
38 Jaanulkurla wangkaja Jijajiki, “Tiija, nyangurnalu jinta wati kujarla yapaku jintaku jurnta yilyaja juju-patu nyuntu-nyangu-kurlurlu yirdi-kirlirli nganta yartarnarri-kirlirli nganta. Nyanunguju kula-ka kurdungurlu nyina nganimpa-piya, lawa. Kujarlanyarnalu warla-pajurnu puta.”
38 "Mestre", disse João, "vimos um homem expulsando demônios em teu nome e procuramos impedi-lo, porque ele não era um dos nossos. "
39 Jijaji wangkaja-jana kurdungurlu-patukuju, “Yampiyalu warla-pajirninja-wangurlu! Kaji-jana nganangku-puka yapaku jurnta yilyami juju ngaju-nyangu-kurlurlu yartarnarri-kirlirli nganta, ngula-jangkaju kulaju nginji-wangkami ngajukuju.
39 "Não o impeçam", disse Jesus. "Ninguém que faça um milagre em meu nome, pode falar mal de mim logo em seguida,
40 Ngana-puka kuja kangalpa ngalipaku nyina ngurrju nyurunyuru-jarrinja-wangu, ngulaju kangalpa nyina wungu-warnu warlalja.
40 pois quem não é contra nós está a nosso favor.
41 Nganangku-puka kaji-nyarra ngapa yinyi ngarninjaku kuja kankulu ngaju-nyangu warlalja nyina, ngulakuju kapurla Kaaturluju yinyi warntarri-nyayirni-wangu ngurrju-nyayirni.”
41 Eu lhes digo a verdade: Quem lhes der um copo de água em meu nome, por vocês pertencerem a Cristo, de modo nenhum perderá a sua recompensa. "
42 Jijaji-jana yarda wangkaja kurdungurlu-patukuju, “Nyampurralu-jana kurdukurdu witawita nyangka ngula kajulu wala nyina ngajuku. Kala nganangku-puka kajilpa kurdu ngari jinta karlirr-kangkarla jarrwaralku ngaju-kujaku, ngulaju maju-nyayirni! Karlirr-kanja-kujakujulpalurla yapa-karirli yarturlu-wiyi wiri wayikarla yalumpuku watiki waninja-wana-wiyi, manu ngula-kurluju jarna-maninjarla kanjarla julyurl-kijikarlalpalu mangkuru ngapa wiri-kirra yungu palimi.
42 "Se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que crêem em mim, seria melhor que fosse lançado no mar com uma grande pedra amarrada no pescoço.
43 — ausente —
43 Se a sua mão o fizer tropeçar, corte-a. É melhor entrar na vida mutilado do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga,
44 — ausente —
44 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
45 — ausente —
45 E se o seu pé o fizer tropeçar, corte-o. É melhor entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno.
46 — ausente —
46 onde o seu verme não morre, e o fogo não se apaga.
47 — ausente —
47 E se o seu olho o fizer tropeçar, arranque-o. É melhor entrar no Reino de Deus com um só olho do que, tendo os dois olhos, ser lançado no inferno,
48 — ausente —
48 onde ‘o seu verme não morre, e o fogo não se apaga’.
49 “Junga-juku, Kaaturlu kapu-jana yapa muurlparlu mardarni muku warlu-kurlurlu manu jarlti-kirlirli.”
49 Cada um será salgado com fogo.
50 Wangkaja-jana kuja, “Nyurrurla yapa ngulajunkulu jarlti-piya. Jarltiji ngurrju-jala. Kajilpa jarltiji maju-jarriyarla manu linpa-wangu-jarriyarla, ngulaju majunya. Kulalpa nganangku linpaju pina pirrjirdi-mantarla yangkaju jarlti. Nyurrurlajukulu jarlti-piyalu nyinaka ngurrju-juku, ngulaju puntu-wati kulu-wangu rarralypa-juku.”
50 "O sal é bom, mas se deixar de ser salgado, como restaurar o seu sabor? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.