Mateus 26

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Cuando xijmaj juntir li jwi'l Kakaj Jesús, xij chic rechak yak ajtijol rib'ak chirij:
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 Atak awetamaki' chi pi quib' k'ijchak raj man nimak'ij Pascua y la' k'ij li tijachsaj pi camic wich curs Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil, xche' rechak.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 La' mak k'ij li xpetak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios pach yak ri wi' rekle'nak chijxo'lak yak rijajl Israel, xmulb'a' rib'ak chuchja riq'ui Caifás ri man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Xchomorsajtak nen mo trantak chi jchapic Kakaj Jesús chi mukukil pire tijjachtak pi camic.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Pero xijtak chirib'il rib'ak: Ta' tikachap la' man nimak'ij ri, pire ma' tijb'it rib'ak cristian chikij, xche'tak.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Kakaj Jesús wi' Betania laj richoch Simón ri xwa'x yajel chirij ojr ri jb'ij lepra.
6 — ausente —
7 Xtaw jun anm riq'uil, c'amalb'i jun nejb' jwi'l ri b'anal la' ab'aj ri jb'ij alabastro, nojsal chi jun perjum ri sub'laj pakal rijil. Cuando cub'ul Kakaj Jesús chi' mex, xpe man anm li, xoc chi jtz'ajic perjum laj jb'a Kakaj Jesús.
7 — ausente —
8 Y yak ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo cuando xriltak chi jilonli, xpe retzalak, xijtak chirib'il rib'ak: ¿Nen chac xan c'ax re man perjum li?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Ri' mas tzi xc'ayajtene' pi sub'laj pakal rijil man perjum li pire tit'o'saj yak powr la' man pwak, xche'tak.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Xta Kakaj Jesús nen tijin tijb'ijtak xtz'onaj rechak: ¿Nen chac tijin tayajtak man anm ri? Re utzili' xan chwe.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Yak powr tiwa'xtaka' chaxo'lak nojel k'ij, pero in ta' naj inwa'x chaxo'lak.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ri xan anm ri, xtz'aj perjum laj imb' pi rechak mukb'i we xan.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Kes tz'etel tz'et tamb'ij chawechak chi lak juntir luwar wich ulew lamas tib'ijsajwi' tzilaj jtaquil chwij ri, tib'ijsaji' nen xan anm ri chwe y jilonli jcuxtaj tib'anc, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Jun rechak yak cab'lajuj (12) ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo ri jb'ij Judas Iscariote, re xe' riq'uilak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 y xtz'onaj rechak: ¿Jurub' inatojtak tanjach Jesús laj ak'b'ak? xche' rechak.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Laj or xoc Judas Iscariote chi jtoquic nen mo tran chi jjachic Kakaj Jesús laj jk'ab'ak.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Li nab'e k'ij re mak k'ij re man nimak'ij ri titijsaj cuxlanwa ri ta' ch'amk'or la', xpetak yak ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo xjutuntak chijc'ulel Kakaj Jesús xtz'onajtak re: ¿Lamas chawaj tib'e kab'ane' jwa'x asinar re Pascua? xch'etak re.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Kakaj Jesús xij rechak: Jattak Jerusalén laj richoch jun winak, b'ijtak re: Tijb'ij Kajtijonl: Tawem tran chiwch ri tib'an chwe, chwaj imb'e laj awichoch, tib'e imb'ane' insinar re Pascua pach yak ajtijol rib'ak chwij, tiche', atche'tak re, xche' Kakaj Jesús rechak.
18 Ele respondeu:
19 Yak ajtijol rib'ak chirij xantak chapca' ri xijsaj rechak jwi'l Kakaj Jesús. Xantak jwa'x sinar re Pascua cla'.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Cuando xoc ak'ab', xtaw Kakaj Jesús, xcub'ar chi' mex pach yak cab'lajuj (12) ajtijol rib'ak chirij.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Cuando tijintak chi wic' xij rechak: Kes tz'etel tz'et tamb'ij chawechak chi wi' jun chawechak injachow pi camic, xche' rechak.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Rechak xpe sub'laj b'is laj ranmak chi jtaic y xoctak chi jtz'onaj re Kakaj Jesús chi jujunalak: Wajawl, ¿ma' ini'n ta'n? xche'tak re.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Kakaj Jesús xij chic rechak: Jun ri xmu' jcuxlanwa wiq'uil li lak, ri' li injachow pi camic.
23 Jesus respondeu:
24 Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil jilon tib'an re chapca' tz'ib'al chirij li wuj re Lok'laj Jyolj Kakaj Dios, pero ri' mas c'ur jwich man ri tijachow re pi camic. Ri' mas tzi pire re mitne' xq'uisi'yc, xche' rechak.
24 Pois o
25 Xpe Judas ri tijachow re Kakaj Jesús pi camic, xtz'onaj re Kakaj Jesús: Kajtijonl, ¿ma' ini'n ta'n? xche' re.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ajruc're' Kakaj Jesús xc'am jun cuxlanwa, xc'omowaj re Kakaj Dios y xq'uer. Xye' rechak yak ajtijol rib'ak chirij, xij: Tij awechak, ri' ri intio'jl, xche' rechak.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Y xc'am man nejb', xc'omowaj re Kakaj Dios. Xye' rechak yak ajtijol rib'ak chirij, xij: Tij awechak atak juntir ri wi' xilj man nejb' ri.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Man ri wi' li nejb' ri' inquiq'uel ri quiek la' xaan man aac' chomorsa'n y tina tz'utuwna chi jtojic jmacak sub'laj cristian.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Tamb'ij chawechak chi in ta' tantij vin re uva aac'lak asta ajri' chiqui' tantij aac' vin re uva aac'lak lamas titakonwi' Inkaj, xche' rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Cuando xantaj jb'ixaj jun b'ix jwi'lak pire jnimirsaj jk'ij Kakaj Dios, xe'tak wich witz ri jb'ij Olivos.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Xpe Kakaj Jesús, xij chic rechak yak ajtijol rib'ak chirij: Lak'ab' wica atak juntir tatil ayb'ak chwij jwi'l ta' chiqui' ticub'ar ach'olak chwij, jwi'l tz'ib'ali' li wuj re Lok'laj Jyolj Kakaj Dios ri tijb'ij jilonri:
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Pero cuando tic'astasaj inwch laj incamnakl, innab'erb'i chawchak ojb'etak Galilea, xche' rechak.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Xpe Pedro, xij re Kakaj Jesús: Onque juntir tijtil rib'ak chawij, pero in ta' imb'ec, xche' re.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Kakaj Jesús xij re Pedro: Kes tz'etel tz'et tamb'ij chawe chi lak'ab' wica jorok ab'iji' oxmul chi ta' tach'ob' inwch cuando tiok' man puy, xche' re.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Pedro xij chic re Kakaj Jesús: Onque incamsaj chawij, pero in ta' tamb'ij chi ta' tanch'ob' awch, xche'.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Kakaj Jesús pach yak ajtijol rib'ak chirij xe'tak li jun luwar ri jb'ij Getsemaní y cuando xtawtak cla', xij re yak ajtijol rib'ak chirij: Cub'rentak neri, inna b'ena jili chi ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios, xche' rechak.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Y xc'amb'i Pedro chirij pach yak quib' jc'ajol Zebedeo. Kakaj Jesús xpe jun c'ax laj ranm jwi'l b'is.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Xij rechak yak ajtijol rib'ak chirij: Wi' jun nimlaj b'is laj wanm, twic'aj in ri' incamsanc. Canentak atak neri, pero yo'rentak wiq'uil, xche' rechak.
38 e disse a eles:
39 Ajruc're' Kakaj Jesús xjutumb'i junquitz, xxucar asta xtaw chi' jwich lak ulew, xoc chi ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios, xij: At Inkaj, wi tijna' inacol laj jk'ab' juntir c'ax, pero ma' ri' ta' tab'an lawi' chwaj in, ri' b'an lawi' chawaj at, xche' re Kakaj Dios.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ajruc're' xk'ajch lamas xcantak yak uxib' ajtijol rib'ak chirij y cuando xtaw riq'uilak, rechak tijintak chi waraj, xij re Pedro: Ni jun or xacuytak xatyo'rtak wiq'uil.
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Yo'rentak y ch'a'wentak riq'ui Kakaj Dios pire ma' taye' ayb'ak attakchi'jtak chi macunc. Asantilak raji' atyo'rtak, pero ri' atio'jlak ta' raj, xche' rechak.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Xe' chic Kakaj Jesús jca'mul chi ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios, xij jilonri: At Inkaj, wi ta' tijna' inacol pire ma' incamc, ri' b'an lawi' chawaj at tab'an, xche' re Kakaj Dios.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Cuando xk'aj chicch lamas wi'tak yak uxib' ajtijol rib'ak chirij, xe' jte'tak tijintak chi waraj jwi'l sub'laj c'ax waraj rechak.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Xcan jye'tak cla' y xe' chic roxmul chi ch'a'wem riq'ui Kakaj Dios. Xe' jb'ij chic chapca' ri xij laj jca'mul.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ajruc're' xk'aj chicch lamas wi'tak uxib' yak ajtijol rib'ak chirij y xij rechak: Ajwichi' attijintak chi waraj y ajwichi' attijintak chi uxlan. Xtawi' chiwch tijachsaj Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil laj jk'ab'ak yak ajmacb'.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 ¡B'iitentak! ¡Jo'tak! Xpeti' man ri injachow pi camic, xche' rechak.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Aj tijini' Kakaj Jesús chi yoloj riq'uilak yak ajtijol rib'ak chirij cuando xtaw Judas ri jun rechak yak cab'lajuj (12) ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo pach sub'laj q'ui cristian c'amalb'i espad y che' jwi'lak, ri takaltakb'i jwi'lak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y jwi'lak yak ri wi' rekle'nak chijxo'lak yak rijajl Israel.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Judas ri tijachow re Kakaj Jesús pi camic xiji' rechak nen tran chi jc'utic Kakaj Jesús chiwchak, xij rechak jilonri: Nen ri tantz'ub'aj jk'otz', ri' li Jesús, chaptak, xche' rechak.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Cuando xtawtak xpe Judas xjutun chijc'ulel Kakaj Jesús xij re: Xoc ak'ab' Kajtijonl, xche' re.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Kakaj Jesús xij re Judas: At impach, b'an ri petzalcat chi jb'anic, xche' re.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Xpe jun rechak yak ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo, xresajch respad y xc'urb'i jun jxicn man jmocom man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Kakaj Jesús xij re: C'ol awespad laj jluwr jwi'l juntir ri tich'o'jintak chi espad, chi espad ticamsajtak.
52 Aí Jesus disse:
53 ¿Ta'c'u awetam chi in tijna' roj tamb'ij re Inkaj chi injt'o'w y re laj or tijtakch oxc'al cab'lajuj mil (72,000) ranjl chi int'o'ic?
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Pero witi tamb'an jilonli, ta' titaw chiwch ri tijb'ij li wuj re Lok'laj Jyolj Kakaj Dios chi tina b'anna jilonli, xche' re.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ajruc're' xtz'onaj rechak mak cristian: ¿Nen chac xac'amtakch espad y che' chi inchapic? ¿In inc'u jun alk'om tawiltak? Nojel k'ij xintijoj cristian li nimi richoch Kakaj Dios y ta' xinachaptak.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Pero juntir ri tijin tib'an pirechi' titaw chiwch ri xcan jtz'ib'ajtak yak ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios li wuj re Lok'laj Jyolj Kakaj Dios, xche' Kakaj Jesús rechak.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Mak ri xchapowtakb'i re Kakaj Jesús xc'amtakb'i riq'ui Caifás man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y cla' xmulb'a' rib'ak yak ajtijoltak cristian re Jpixb' Kakaj Dios pach yak ri wi' rekle'nak chijxo'lak yak rijajl Israel.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Pedro xtakeji'b'i Kakaj Jesús, pero chinajchak b'esal asta xtaw chuchja re richoch man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios. Xcub'ar chijxo'lak mak ajchajaltak re nimi richoch Kakaj Dios, re ri' raj tril nen tib'an re Kakaj Jesús.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios pach juntir mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel tijin tijtoctak jono cristian pire tijb'ij jun molb'i tzij chirij Kakaj Jesús pire ticamsaj.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Pero ta' xta'tak ni jono jmac, onque wi' sub'laj q'ui xtawtak chi jcojic tzij chirij Kakaj Jesús, pero ta' tz'et ri xijtak. Pi q'uisb'ire xtaw chic quib' chi jcojic tzij chirij y
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 xijtak: Oj xkata' cuando xij man winak ri jilonri: In incwini' chi jyojic nimi richoch Kakaj Dios y li uxib' k'ij tamb'an jun chic, xche', xche'tak.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Xpe man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios, xwa'rc, xtz'onaj re Kakaj Jesús: ¿Nen chac ta' tac'ululaj mak cristian li, ri ticojowtak tzij chawij? ¿Nen chac ta' nen tab'ij chirij amac ri tijin tijb'ijtak chawij? xche' re Kakaj Jesús.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Pero Kakaj Jesús ta' xc'ululaj. Xpe man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios, xij re Kakaj Jesús: In tamb'ij chawe chi tab'ij chwe laj jb'ij Kakaj Dios ri yo'l, wi tz'etel tz'et ati' Jc'ajol Kakaj Dios ri b'il jwi'l chi tina jtaknach wich ulew, xche' re Kakaj Jesús.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Kakaj Jesús xij re: Ini'n, jilon chapca' ri xab'ij y in tamb'ij chawechak, atak juntir tina awiltakna jwich Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil tib'e cub'arch laj jpaach Kakaj Dios ri wi' jcwinel y tipe chic li sutz' lecj nen or, xche' re.
64 Jesus respondeu:
65 Xpe man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios, xrech'b'i ritz'ik chirij jwi'l retzal y xij: ¡Man winak ri tijin tijcoj rib' pi Jc'ajol Kakaj Dios! Ta' chiqui' tichocon mas ajcojoltak tzij chirij kawi'l. Atak xata'taka' chi man winak ri tijin tijcoj rib' pi Jc'ajol Kakaj Dios.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 ¿Nen tab'ijtak atak chirij? xche' rechak mak cristian.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Xpetak, xoctak chi jchub'aj jcayb'al y xsec'tak chi k'ab' y nic'j chic xpak'tak jcayb'al chi k'ab'.
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 Y xijtak re: At ri b'il jwi'l Kakaj Dios chi tina jtaknach wich ulew, b'ijneca' chike, ¿nen xatsec'owc? xche'tak re.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Pedro cub'ul chuchja, xpe jun anm ajic' xjutun chijc'ulel y xij re: At, ati' jpach Jesús ri aj Galilea, xche' re.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Pero Pedro xij chiwchak juntir cristian ri wi'tak cla' chi ta' tijch'ob' jwich Kakaj Jesús, xij: Ta' wetam nen quiek chirij tab'ij jilonli, xche' re man ajic'.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Pedro xelb'i cla', xe' chi' oqueb' re chuchja y xilsaj chicb'i cla' jwi'l jun ajic' chic y xij rechak cristian ri wi'tak cla': Man winak ri jpachi' Jesús aj Nazaret, xche' man ajic'.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Y Pedro xij chic chi ta' tijch'ob' jwich Kakaj Jesús, xij: Kes tz'etel tz'et tamb'ij chi ta' tanch'ob' jwich man winak li, xche' re man ajic'.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ajri'ke jun rat jb'ij jwi'l Pedro jilonli xpetak nic'j cristian chic ri wi'tak cla', xjutuntak chijc'ulel Pedro y xijtak re: Tz'etel tz'et, at, ati' jun rechak mak jpach Jesús, na'li' atyolowc, xche'tak re.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Pedro xij chic chi tz'etel tz'eti' ri tijb'ij y wi mita' tz'et tijb'ij, tib'ani' k'atb'itzij chib' jwi'l Kakaj Dios, xij: Ta' tanch'ob' jwich man winak li, xche'.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ajruc're' xcuxtaj jwi'l Pedro ri xijsaj re jwi'l Kakaj Jesús: Lak'ab' wica cuando ajqui' chi ok' man puy, at jorok ab'iji' oxmul chi ta' tach'ob' inwch, xche' re.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.