Mateus 20

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kakaj Jesús xij chic: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' xan jun patron ri xelb'i ak'ab' chi jtoquic nic'j mocom pire tichacuntak riq'uil chi jtoquic uva.
1 Jesus disse:
2 Xchomorsaj riq'uilak yak mocom chi jujun denario tijye' rechak re jun k'ij chi chac y xtaktakb'i chi tocoj uva.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Y man patron raj laj b'elejeb' (9) or re ak'ab' xel chicb'ic, xe' li c'ayb'l y cla' xta' chic nic'j cristian ri ta' jchacak.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Man patron xij rechak: Jattak li chac wiq'uil chi tocoj uva y in twila' jcholajl atojb'lak, xche' rechak mak cristian.
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Man patron xe' chic li c'ayb'l raj laj cab'lajuj (12) or re nic'aj k'ij y xe' chic raj laj jrox or re b'esal k'ij, xe' jte' chic nic'j cristian y xij rechak chi tib'etak li chac riq'uil chi tocoj uva.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Y raj laj jjo' or re b'esal k'ij, xel chicb'i man patron xe' chic li c'ayb'l, xe' jte' chic nic'j cristian ri ta' jchacak, re xtz'onaj rechak: ¿Nen chac nerike watak jun k'ij y ta' chac tab'antak? xche' rechak.
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Y rechak xijtak re man patron: Jwi'l ta' nen sujuwinak kachc, xche'tak.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Y cuando xoc uku'm, xpe man patron xij re man jun ri wi' pi jb'ab'al mocom: Siq'uijb'i juntir mak mocom, ye'b'i jtojb'lak. Ri' nab'e tachol jtojicak yak ri xoctak li chac b'esal k'ij y pi q'uisb'ire tatoj yak ri xoctak ak'ab', xche' re.
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Y mak mocom ri xoctak li chac laj jjo' or re b'esal k'ij xye'sajb'i jujun denario rechak.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Y pi q'uisb'ire xtojsajtak yak ri xoctak li chac nab'e. Rechak ri' chijch'olak titojsajtaka' mas chiwchak yak nic'j jwi'l ak'ab'i' xoctak li chac, pero cuando xtojsajtak jujun denarioke xye'saj rechak.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Cuando xc'ulmaj jtojb'lak jwi'lak xoctak chi yok'on chirijil man patron.
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 Xpetak, xijtak re man patron: Mak nic'j b'esalchak k'ij xoctak li chac, jun orke xchacuntak y nic'ke katojic xab'an y oj jun k'iji' xojchacunc y xkacuya' juntir jk'ak'al k'ij, xche'tak re man patron.
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Man patron xij re jun rechak mak mocom: At wichc'ulchi', in ta' ni jun kelen ximb'an chawe ri ma' jcholajl ta'n. Xkachomorsaji'ca' aac'l chi jun denario tantoj ak'ij.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 C'amb'i atojb'l. In iniliw jcholajl wi tanye'b'i jtojb'lak yak nic'j ri xoctak li chac b'esal k'ij, nic' chapca' tanye' chawe at,
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 jwi'l ini' iniliw jcholajl nen tamb'an riq'ui impwaak. At tipe awetzal chi rilic jwi'l tzi inno'j riq'uilak cristian, xche' man patron re man mocom, xche' Kakaj Jesús.
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Y Kakaj Jesús xij chic rechak yak ajtijol rib'ak chirij: Jwi'li'li yak ri q'uisb'ire lajori ri ta' cojol jk'ijak ri'taka' tinab'ertak jwi'l tina cojsajna jk'ijak. Y yak ri nab'etak lajori ri nim jk'ijak ri'taka' ticantak pi q'uisb'ire jwi'l ta' ticojsaj jk'ijak, xche' rechak.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Kakaj Jesús cuando b'esaltak lak b'e pach yak ajtijol rib'ak chirij pire tib'etak Jerusalén, xsiq'uij yak cab'lajuj (12) pi ric'anak y xij rechak:
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Lajori ojb'etak Jerusalén, cla' tijachsaj Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil laj jk'ab'ak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y laj jk'ab'ak yak ajtijoltak cristian re Jpixb' Kakaj Dios. Rechak tijtz'onajtak k'atb'itzij chirij pire ticamsajc.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Y tijjachtak laj jk'ab'ak yak ma' rijajl ta' Israel pire tritz'b'ejtak jwich, tijsec'tak y tijcamsajtak wich curs, pero laj jrox k'ij tina c'astasajna jwich laj jcamnakl, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Xpe rixokl Zebedeo pach yak quib' ric'lal, xjutun riq'ui Kakaj Jesús y xxucar chiwch chi jtz'onaj jun tok'ob' re.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Kakaj Jesús xtz'onaj re: ¿Nen chawaj? xche' re anm.
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Kakaj Jesús xij rechak: Atak ta' awetamak nen attijintak chi jtz'onaj chwe. ¿Tonc'u acuya'taka' c'ax chapca' ri tina intijna in? xche' rechak.
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Kakaj Jesús xij chic rechak: Atak tacuya'taka' c'ax chapca' ri tina intijna in, pero ta' ye'l luwar chwe chi jcha'ic nen ticub'ar laj impaach o laj immax, jwi'l ri' tiye'saj rechak yak ri cha'ltak jwi'l Inkaj, xche' Kakaj Jesús rechak.
23 Então Jesus disse:
24 Yak lajuj (10) ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo cuando xtatak nen xijsaj re Kakaj Jesús, xpe retzalak chirijak yak quib' ri jk'un ratz rib'ak.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Pero xpe Kakaj Jesús xsiq'uij yak ajtijol rib'ak chirij y xij rechak: Atak awetamaki' chi mak jb'ab'al jk'atb'itzijak yak ma' rijajl ta' Israel tijchomorsajtak chi wi' mas takon laj jk'ab'ak chib'ak yak jwinakak y mak nimaktak jb'ab'alak titakontaka' chib'ak.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Pero chaxo'l atak, ma' ji'ta'lonli. Chaxo'l atak, nen raj ticojsaj jk'ij rajwaxi' rane' lawi' ri rajwax jb'anic pi rechak nic'j chic.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Y wi wi' jono chawechak raj tioc pire b'ab'al, rajwaxi' tijye' rib' chi takem re juntir jpach chapca' jun cristian ri wi' rajw.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Jilon chapca' xan Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil, ta' xpe wich ulew pire tib'ansaj re lawi' ri raj re. Re xpe wich ulew pirechi' tiyuk rane' lawi' ri rajwax rechak cristian y tiyuk jache' rib' pi camic chi jcolicak sub'laj cristian laj jk'ab' jmacak, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
28 Porque até o
29 Cuando xeltakb'i Kakaj Jesús Jericó pach yak ajtijol rib'ak chirij sub'laj q'ui cristian xamb'ertakb'i chirijak.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Xpetak quib' moy ri cub'ultak chi' b'e, xtatak chi tijin tik'ax Kakaj Jesús chijc'ulelak, xch'ejejtak, xijtak: ¡Jc'ajol David, il c'ur kawch! xche'tak.
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Xpetak mak cristian, xk'eltak yak moy, xijtak rechak chi mi ch'a'wtak chic. Pero rechak sub'laj cow xch'ejejtak chic, xijtak: ¡Kajawl, Jc'ajol David, il c'ur kawch! xche'tak.
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Kakaj Jesús xwa'rc, xsiq'uijtakb'ic y xtz'onaj rechak: ¿Nen chawajak tamb'an chawechak? xche' rechak,
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Rechak xijtak: Kajawl, chikaj ojna'tun chic, xche'tak re Kakaj Jesús.
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Kakaj Jesús xril c'ur jwichak y xchap b'ak' jwichak y laj or xna'tuntak chic y xamb'ertakb'i chirij Kakaj Jesús.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.