Mateus 13

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 La' man k'ij li xelb'i Kakaj Jesús la ja, xe' cub'arok chi' nimlaj alagun.
1 Naquele dia, saiu Jesus e sentou-se à beira do lago.
2 Y jwi'l sub'laj cristian xmulb'a' rib'ak riq'uil, xjaw li jun barc, xcub'arch cla' y juntir cristian xcantak chi' nimlaj alagun.
2 Acercou-se dele, porém, uma tal multidão, que precisou entrar numa barca. Nela se assentou, enquanto a multidão ficava à margem.
3 Kakaj Jesús xoc chi jtijojcak re sub'laj kelen la' esb'itak no'j. Xij jun esb'i no'j rechak jilonri: Wi' jun ajticonl xe' ticonanok.
3 E seus discursos foram uma série de parábolas.
4 Cuando tijin chi ticonanc, nic'j íjaj xkejtak li b'e y xpetak mak tz'iquin xtijtak.
4 Disse ele: Um semeador saiu a semear. E, semeando, parte da semente caiu ao longo do caminho; os pássaros vieram e a comeram.
5 Nic'j íjaj chic xkejtak xo'lak ab'aj lamas ta' pim ulew. Mak íjaj li, laj or xeltakch jwi'l ta' mas naj jpam man ulew lamas xkejtakwi'.
5 Outra parte caiu em solo pedregoso, onde não havia muita terra, e nasceu logo, porque a terra era pouco profunda.
6 Pero jwi'l ta' lamas xe' ra'ak cuando xel sak'j, xchekejtak y xcamtak.
6 Logo, porém, que o sol nasceu, queimou-se, por falta de raízes.
7 Y nic'j íjaj chic xkejtak lak q'uix, xeltaka'ch, pero mak q'uix xq'uiytak laj or chiwchak, xcamtak mak tico'n ralaj mak q'uix.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos: os espinhos cresceram e as sufocaram.
8 Nic'j íjaj chic xkejtak li tzilaj ulew. Mak íjaj li jor kus xwichintak. Jujun íjaj xya'taka' jujun cient (100) jwichak y nic'j chic xya'taka' oxc'al (60) jwichak y nic'j chic xya'taka' junwinak lajuj (30) jwichak.
8 Outras, enfim, caíram em terra boa: deram frutos, cem por um, sessenta por um, trinta por um.
9 Nen titonc, jte' jcholajl ri tamb'ij, xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
9 Aquele que tem ouvidos, ouça.
10 Xpetak yak ajtijol rib'ak chirij Kakaj Jesucristo, xjutuntak riq'ui Kakaj Jesús y xtz'onajtak re: ¿Nen chac la' esb'itak no'j tach'ab'ej mak cristian? xche'tak re.
10 Os discípulos aproximaram-se dele, então, para dizer-lhe: Por que lhes falas em parábolas?
11 Kakaj Jesús xij rechak: Atak, Kakaj Dios xya' retemaj chawechak jcholajl jtakon ri ta' etemal, pero rechak ta' xye' luwar rechak tretemajtak.
11 Respondeu Jesus: Porque a vós é dado compreender os mistérios do Reino dos céus, mas a eles não.
12 Nen wi' mas riq'uil, tiye'saj chiqui' mas re pire tiniman re, pero nen ta' re, asta raquitz ri wi' riq'uil, timajsaji' re.
12 Ao que tem, se lhe dará e terá em abundância, mas ao que não tem será tirado até mesmo o que tem.
13 Jwi'li'li la' esb'itak no'j tanch'ab'ejtak jwi'l rechak onque tina'tuntaka'n, pero ta' tijmajtak jcholajl nen tijin triltak. Tijta'taka' nen tib'ijsaj rechak, pero ta' tijtatak jcholajl nen tijin tijtatak.
13 Eis por que lhes falo em parábolas: para que, vendo, não vejam e, ouvindo, não ouçam nem compreendam.
14 Chirijak mak cristian li titaw chiwch Jyolj Kakaj Dios ri xcan jb'ij Isaías ri ajk'asal Jyolj Kakaj Dios ojr cuando xij jilonri:
14 Assim se cumpre para eles o que foi dito pelo profeta Isaías: Ouvireis com vossos ouvidos e não entendereis, olhareis com vossos olhos e não vereis,
15 Jwi'l mak cristian li pur ab'aj ranmak, nic riq'uil tz'apili' jxicnak y nic' riquil tz'apili' b'ak' jwichak, ta' tina'tuntak y ta' tijtatak jcholajl ri ximb'ij pire ta' tijq'uex jno'jak y ta' tik'ajtak wiq'uil pire tancunajtak, xche'.
15 porque o coração deste povo se endureceu: taparam os seus ouvidos e fecharam os seus olhos, para que seus olhos não vejam e seus ouvidos não ouçam, nem seu coração compreenda; para que não se convertam e eu os sare {Is 6,9s}.
16 Pero atak tzi awechak jwi'l atna'tuntaka'n y attontaka'n.
16 Mas, quanto a vós, bem-aventurados os vossos olhos, porque vêem! Ditosos os vossos ouvidos, porque ouvem!
17 Kes tz'etel tz'et tamb'ij chawechak chi sub'laj ajk'asaltak Jyolj Kakaj Dios y sub'laj cristian ri suc'ul ranmak chiwch Kakaj Dios rajak roj xrile'tak ri tijin tawiltak lajori, pero ta' xriltak. Rajak roj xtatak lawi' ri tijin tatatak lajori, pero ta' xtatak, xche' Kakaj Jesús rechak.
17 Eu vos declaro, em verdade: muitos profetas e justos desejaram ver o que vedes e não o viram, ouvir o que ouvis e não ouviram.
18 Kakaj Jesús xij rechak: Tatak jcholajl ri tielwi' man esb'i no'j ri ximb'ij chirij man ajticonl.
18 Ouvi, pois, o sentido da parábola do semeador:
19 Jun cristian ri tijta jtaquil chirij jtakon Kakaj Dios y ta' tijta jcholajl, jilon chapca' man b'e ri lamas xkejwi' mak íjaj, tijc'ula' Jyolj Kakaj Dios laj ranm, pero laj or tipe man jb'ab'al etzl tresaj chic laj ranm.
19 quando um homem ouve a palavra do Reino e não a entende, o Maligno vem e arranca o que foi semeado no seu coração. Este é aquele que recebeu a semente à beira do caminho.
20 Y jun cristian chic jilon chapca' man ulew lak ab'aj lamas xkejtakwi' mak íjaj, re tijta' Jyolj Kakaj Dios y laj or tijc'ul pi qui'cotemal laj ranm,
20 O solo pedregoso em que ela caiu é aquele que acolhe com alegria a palavra ouvida,
21 pero ta' tib'e ra' laj ranm jwi'l ta' tijcub'a' mas jch'ol chirij. Quib' uxib' k'ijke tijcoj, pero cuando titakchi'j chi macunc y cuando tib'ansaj c'ax re jwi'l tijcoj Jyolj Kakaj Dios, laj or tijquib'aj ranm.
21 mas não tem raízes, é inconstante: sobrevindo uma tribulação ou uma perseguição por causa da palavra, logo encontra uma ocasião de queda.
22 Y man luwar lak q'uix ri lamas xkejtakwi' mak íjaj, ri' jun cristian ri tijcoj Jyolj Kakaj Dios laj ranm quib' uxib' k'ij, pero ri' tib'e mas ranm chirijak mak kelen re wich ulew y tisub'saj jwi'l jb'iomil, ri' li tik'atow jwich Jyolj Kakaj Dios pire ta' tiwichin laj ranm.
22 O terreno que recebeu a semente entre os espinhos representa aquele que ouviu bem a palavra, mas nele os cuidados do mundo e a sedução das riquezas a sufocam e a tornam infrutuosa.
23 Y man tzilaj ulew lamas xkejtakwi' mak íjaj, ri' jun cristian ri tijc'ul Jyolj Kakaj Dios laj ranm y tijta' jcholajl, nic' riq'uil tiwichini' Jyolj Kakaj Dios laj ranm. Re jilon chapca' mak íjaj ri tijye'tak jujun cient (100) jwichak, chapca' mak íjaj ri tijye'tak oxc'al (60) jwichak y chapca' mak íjaj ri tijye'tak junwinak lajuj (30) jwichak, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
23 A terra boa semeada é aquele que ouve a palavra e a compreende, e produz fruto: cem por um, sessenta por um, trinta por um.
24 Kakaj Jesús xij chic jun esb'i no'j rechak cristian jilonri: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' xan jun winak ri xtic tzilaj íjaj laj rulew.
24 Jesus propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é semelhante a um homem que tinha semeado boa semente em seu campo.
25 Pero lak'ab' cuando tiwartak juntir, xtaw jun jcontre winak li, xe' jtique' etzl woron chijxo'lak mak trig y xec'.
25 Na hora, porém, em que os homens repousavam, veio o seu inimigo, semeou joio no meio do trigo e partiu.
26 Pero cuando xq'uiytak mak trig, xcholtak wichinc, jilon mak etzl woron tijin tiq'uiytak chijxo'lak mak trig.
26 O trigo cresceu e deu fruto, mas apareceu também o joio.
27 Xpetak mak mocom, xe' jb'ijtak re man rajw tico'n: Kaj, awíjaj ri xatic tzilaj íjaji'n y, ¿lac'umas xpe'tak mak etzl woron? xche'tak re man rajw tico'n.
27 Os servidores do pai de família vieram e disseram-lhe: - Senhor, não semeaste bom trigo em teu campo? Donde vem, pois, o joio?
28 Man rajw tico'n xij rechak: Jono incontre xe' tiquiw mak etzl woron chijxo'l intico'n, xche'.
28 Disse-lhes ele: - Foi um inimigo que fez isto! Replicaram-lhe: - Queres que vamos e o arranquemos?
29 Y man rajw tico'n xij chic re mak mocom: Ma b'uk'tak jwi'l pent jb'uk'ic mak etzl woron tab'antak tib'uk'majb'i jujun trig chijxo'l.
29 - Não, disse ele; arrancando o joio, arriscais a tirar também o trigo.
30 Ri' mas tzi q'uiyna xo'lak trig asta titaw k'ij tikamol mak trig ajruc're' nab'e tantak immocom, chi jmolic juntir mak etzl woron y tijximtak pi k'alu'n y tijtostak pire tic'atsaj y juntir mak trig ri tijmoltak, tijc'oltak laj inc'újaj, xche' re mak mocom, xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
30 Deixai-os crescer juntos até a colheita. No tempo da colheita, direi aos ceifadores: arrancai primeiro o joio e atai-o em feixes para o queimar. Recolhei depois o trigo no meu celeiro.
31 Kakaj Jesús xij chic jun esb'i no'j rechak cristian jilonri: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' jun ra íjaj re mostas ri xtic jun winak laj rulew.
31 Em seguida, propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é comparado a um grão de mostarda que um homem toma e semeia em seu campo.
32 Man ra íjaj re mostas masna nuch' chiwch juntir íjaj, pero cuando tiq'uiy ri' mas nim titaw chiwch juntir ichj, trana' chapca' jun nuch' che' y mak tz'iquin tipetak tran jsocak lak jk'ab', xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
32 É esta a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, torna-se um arbusto maior que todas as hortaliças, de sorte que os pássaros vêm aninhar-se em seus ramos.
33 Kakaj Jesús xij chic jun esb'i no'j rechak cristian jilonri: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' ch'amk'or ri tijc'am jun anm, tijyuj pach uxib' pajb'l c'aj pire tijch'amab'saj juntir man k'or, xche' Kakaj Jesús rechak cristian.
33 Disse-lhes, por fim, esta outra parábola. O Reino dos céus é comparado ao fermento que uma mulher toma e mistura em três medidas de farinha e que faz fermentar toda a massa.
34 La' esb'itak no'j xtijojwi' cristian Kakaj Jesús re Jyolj Kakaj Dios pire tijtatak jcholajl.
34 Tudo isto disse Jesus à multidão em forma de parábola. De outro modo não lhe falava,
35 Jilonli xan pire xtaw chiwch ri xij jun ajk'asal Jyolj Kakaj Dios ojr cuando Kakaj Dios xij jilonri:
35 para que se cumprisse a profecia: Abrirei a boca para ensinar em parábolas; revelarei coisas ocultas desde a criação {Sl 77,2}.
36 Kakaj Jesús xmay yoloj riq'uilak cristian y xoc la ja. Xpetak yak ajtijol rib'ak chirij, xijtak re Kakaj Jesús: B'ij chike nen jcholajl tielwi' man esb'i no'j ri xab'ij chirijak mak etzl woron ri xeltakch lak trig, xche'tak re Kakaj Jesús.
36 Então despediu a multidão. Em seguida, entrou de novo na casa e seus discípulos agruparam-se ao redor dele para perguntar-lhe: Explica-nos a parábola do joio no campo.
37 Kakaj Jesús xij rechak: Ri xtiquiw tzilaj íjaj ri' Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil.
37 Jesus respondeu: O que semeia a boa semente é o Filho do Homem.
38 Y ri ulew lamas xticonan ri' juntir wich ulew y ri tzitaklaj íjaj ri'taka' yak cristian ri tioctak laj jk'ab' Kakaj Dios pire titakon laj ranmak. Y mak etzl woron ri'taka' yak cristian ri wi'tak laj jk'ab' man jb'ab'al etzl.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino. O joio são os filhos do Maligno.
39 Y man contre ri xtiquiw mak etzl woron ri' man jb'ab'al etzl y k'ij re cuando timolsajtak mak trig ri' man k'ij re q'uisb'i jwich k'ijsak y yak ri xmolowtak re mak trig ri'taka' yak anjl.
39 O inimigo, que o semeia, é o demônio. A colheita é o fim do mundo. Os ceifadores são os anjos.
40 Chapca' jmolic mak etzl woron tib'ansaj pire tit'ojsaj li k'ak' pire tic'atc, jilonli tib'an la' q'uisb'itak k'ij re jwich k'ijsak.
40 E assim como se recolhe o joio para jogá-lo no fogo, assim será no fim do mundo.
41 Jc'ajol Kakaj Dios ri xwux pi cristianil tina jtaknach yak anjl chi jcha'ic chijxo'lak yak cristian ri titakon Kakaj Dios laj ranmak, juntir yak cristian ri tib'anow rechak cristian chi timacuntak pach yak ri tib'anowtak mak etzltak no'j,
41 O Filho do Homem enviará seus anjos, que retirarão de seu Reino todos os escândalos e todos os que fazem o mal
42 tit'ojsajtak li jun jorn ri wi' sub'laj jk'ak'al. Cla' tib'e rok'b'ej rib'ak y tijkuch'uch'uj reeak.
42 e os lançarão na fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
43 Y yak ri suc'ul ranmak chiwch Kakaj Dios, tina jululuntaknach chapca' rilic k'ij, tiwa'xtakch lamas titakonwi' Kakaj Dios. Nen titonc, jte' jcholajl ri tamb'ij, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
43 Então, no Reino de seu Pai, os justos resplandecerão como o sol. Aquele que tem ouvidos, ouça.
44 Kakaj Jesús xij chic rechak yak ajtijol rib'ak chirij: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' jun kelen ri pakal rijil ri mukul li jun luwar. Y jun winak tijta'w y xike tril tican jmuke' chic cla', sub'laj tichak qui'cotc, tib'e jc'ayaj juntir kelen re y tijlok' man ulew li, xche' Kakaj Jesús rechak.
44 O Reino dos céus é também semelhante a um tesouro escondido num campo. Um homem o encontra, mas o esconde de novo. E, cheio de alegria, vai, vende tudo o que tem para comprar aquele campo.
45 Kakaj Jesús xij chic rechak: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' tran jun ajyecomanl ri tijin tijtoc mak kustaklaj perla ri pakal rijil.
45 O Reino dos céus é ainda semelhante a um negociante que procura pérolas preciosas.
46 Cuando tib'e jte' jun ri sub'laj pakal rijil, laj or tib'e jc'ayaj juntir kelen re y tijlok' man kuslaj perla li ri sub'laj pakal rijil, xche' Kakaj Jesús rechak.
46 Encontrando uma de grande valor, vai, vende tudo o que possui e a compra.
47 Kakaj Jesús xij chic rechak: Jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' jun c'aat re chapb'i car. Man c'aat re chapb'i car cuando tit'ojsaj li mar tijmola' juntir jwich car.
47 O Reino dos céus é semelhante ainda a uma rede que, jogada ao mar, recolhe peixes de toda espécie.
48 Cuando tinoj man c'aat chi car tipetak mak ajchapaltak car tresajtakb'i chi' ja', tib'e cub'artak chi jcha'ic. Mak tzitaklaj car tijc'oltak lak chicach y mak car ri ta' tzi tijt'ojtakb'ic.
48 Quando está repleta, os pescadores puxam-na para a praia, sentam-se e separam nos cestos o que é bom e jogam fora o que não presta.
49 Y jilonli tib'an la' q'uisb'itak k'ij re jwich k'ijsak. Tipetak yak anjl, tijcha'tak mak cristian ri pur etzl jno'jak chijxo'lak yak ri suc'ul ranmak chiwch Kakaj Dios.
49 Assim será no fim do mundo: os anjos virão separar os maus do meio dos justos
50 Y mak cristian li ri pur etzl jno'jak tit'ojsajtak li jun jorn ri wi' sub'laj jk'ak'al. Cla' tib'e rok'b'ej rib'ak y tijkuch'uch'uj reeak, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
50 e os arrojarão na fornalha, onde haverá choro e ranger de dentes.
51 Kakaj Jesús xtz'onaj rechak: ¿Xata'takni' jcholajl nen mo tielwi' juntir ri ximb'ij? xche' rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
51 Compreendestes tudo isto? Sim, Senhor, responderam eles.
52 Kakaj Jesús xij chic rechak: Jun ajtijol cristian re Jpixb' Kakaj Dios cuando tijtijoj rib' re nen mo jtakon Kakaj Dios chib'ak cristian jilon chapca' jun rajw ja ri wi' kelen re c'olan jwi'l y cuando raj tresajch aac' kelen, tresaji'n y cuando raj tresajch tzay kelen, tresaji'n, xche' Kakaj Jesús rechak yak ajtijol rib'ak chirij.
52 Por isso, todo escriba instruído nas coisas do Reino dos céus é comparado a um pai de família que tira de seu tesouro coisas novas e velhas.
53 Kakaj Jesús cuando xmay jb'ij juntir mak esb'itak no'j li, xelb'i cla'.
53 Após ter exposto as parábolas, Jesus partiu.
54 Xtaw laj jtilmit xchol jtijoj cristian li sinagog. Mak cristian sub'laj xsaach jch'olak chi jtaic y xtz'onajtak chirib'il rib'ak: ¿La'cumas xpe jno'j jilon tran li, ri tijin tijb'ij? Y, ¿nen chiqui' mo ticwin chi jb'anic mak c'utb'i jcwinel Kakaj Dios?
54 Foi para a sua cidade e ensinava na sinagoga, de modo que todos diziam admirados: Donde lhe vem esta sabedoria e esta força miraculosa?
55 Re ri' jc'ajol man ajc'ox y jchuch ri' María. Ri' ratzak Santiago, José, Simón pach Judas.
55 Não é este o filho do carpinteiro? Não é Maria sua mãe? Não são seus irmãos Tiago, José, Simão e Judas?
56 Y wi'taka' yak ranab' neri chikaxo'l. Y, ¿lac'umas xpe jno'j jilon tran li? xche'tak mak cristian chirij.
56 E suas irmãs, não vivem todas entre nós? Donde lhe vem, pois, tudo isso?
57 Jwi'li'li ta' rajak tijcojtak lawi' ri tijb'ij Kakaj Jesús. Xpe re, xij rechak: Lak juntir luwar ticojsaji' jk'ij jun ajk'asal Jyolj Kakaj Dios, pero laj jtilmit ta' ticojsaj jk'ij, ni laj richoch, xche' rechak.
57 E não sabiam o que dizer dele. Disse-lhes, porém, Jesus: É só em sua pátria e em sua família que um profeta é menosprezado.
58 Y ta' xan q'uilaj c'utb'i jcwinel Kakaj Dios cla' jwi'l mak cristian ri wi'tak cla' ta' ticub'ar jch'olak chirij.
58 E, por causa da falta de confiança deles, operou ali poucos milagres.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.