Atos 23

Lok'laj Jyolj Kakaj Dios (USPNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Xpe Pablo, cow xril mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel y xij rechak: Atak inwinak, ojr y asta lajori ximb'ana' lawi' raj Kakaj Dios tamb'an riq'ui nojel wanm, xche' rechak.
1 Paulo, fixando os olhos no Sinédrio, disse: — Meus irmãos, tenho vivido até o dia de hoje com a consciência limpa diante de Deus.
2 Ajruc're' Ananías ri man nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios xij rechak yak ri wi'tak chijc'ulel Pablo chi tijcojtak k'ab' laj jchi' Pablo.
2 Mas Ananias, o sumo sacerdote, mandou aos que estavam perto de Paulo que lhe batessem na boca.
3 Pero Pablo xij re Ananías: ¡Kakaj Dios tib'anow k'atb'itzij chab'! At ajsolcopil acayb'al, cub'ulcatch cla' chi jtaic wi wi' immac chirij Jpixb' Kakaj Dios, pero at nab'ena xatak inseq'uic y cla' tic'utun chi ta' tacoj nen tijb'ij Jpixb' Kakaj Dios, xche' re.
3 Então Paulo lhe disse: — Deus há de ferir você, parede branqueada! Você está aí sentado para me julgar de acordo com a Lei e, contra a Lei, ordena que eu seja agredido?
4 Pero mak ri wi'tak cla' chijc'ulel Pablo, xijtak re: ¿Nen chac jilonli tab'an chi jyok'ic nimlaj jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios? xche'tak re.
4 Os que estavam ali perguntaram a Paulo: — Você está insultando o sumo sacerdote de Deus?
5 Pablo xij chic rechak: Atak inwinak, li wuj re Lok'laj Jyolj Kakaj Dios tijb'iji'n: Mat yok'on chirij jun cristian ri wi' k'atb'itzij laj jk'ab' laj atilmit, tiche'.
5 Paulo respondeu: — Eu não sabia, irmãos, que ele é sumo sacerdote. Porque está escrito: “Não fale mal de uma autoridade do seu povo.”
6 Cuando Pablo xch'ob' chi chijxo'lak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel wi'taka' nic'j saduceo y nic'j fariseo, re cow xch'a'wc, xij: Atak inwinak, in ini' fariseo, ini' ralc'wal jun fariseo, tijin titocsaj nen jono immac pire tib'ansaj k'atb'itzij chimb' jwi'l tijin tancoj chi tz'eti' tic'astasaji' jwichak camnakib' laj jcamnaklak, xche' rechak.
6 Como Paulo sabia que uma parte do Sinédrio se compunha de saduceus e outra, de fariseus, exclamou: — Irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseus. Estou sendo julgado por causa da esperança e da ressurreição dos mortos!
7 Cuando xtatak mak fariseo y mak saduceo chi jilonli xij Pablo, laj or xpe retzalak, nak xtos rib'ak mak saduceo y xtos rib'ak mak fariseo.
7 Ditas estas palavras, começou uma grande discussão entre fariseus e saduceus, e o Sinédrio se dividiu.
8 Jilon xantak li jwi'l mak saduceo tijb'ijtak chi mak cristian cuando ticamtak ta' tic'astasaj jwichak laj jcamnaklak y tijb'ijtak chi ta' anjl y ta' jsantil jun cristian, pero mak fariseo tijcoja'taka' juntir li.
8 Pois os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito, ao passo que os fariseus admitem todas essas coisas.
9 Y juntir rib'ilak xoctak chi ch'ejejem y wi' nic'j ajtijoltak cristian re Jpixb' Kakaj Dios ri xye' Moisés ri ri'taka' jun chijxo'lak fariseo, xwa'rtak y xijtak: Winak ri ta' nen jono c'ax b'anal jwi'l. Pent xch'ab'ejke jwi'l jun santil o jwi'l jono anjl, xche'tak.
9 Houve, pois, muita gritaria no Sinédrio. E, levantando-se alguns escribas que eram do partido dos fariseus, discutiam, dizendo: — Não achamos neste homem mal algum. E se, de fato, algum espírito ou anjo falou com ele?
10 Y cuando xniman jwich man ch'o'j chijxo'lak mak saduceo pach mak fariseo, xchaptak Pablo, nic'j tijjurajtakb'i Pablo jili y nic'j chic tijjurajtak chicb'i jili. Man jb'ab'alak juntir mak soldad sub'laj xtzaak jch'ol, xchomorsaj pent tijk'atztak laj nic'ajl Pablo. Jwi'li'li xsiq'uij jun k'at jsoldad y xij rechak chi tresajtakb'i Pablo laj jk'ab'ak y tijc'amtak chicb'i li cuartel pire ma' tib'ansaj c'ax re.
10 Como a discussão ficava cada vez mais intensa, o comandante, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a guarda para que o retirassem dali e o levassem para a fortaleza.
11 Y laj jcab' ak'ab' xwab'a' rib' Kakaj Jesús ri Kajawl chiwch Pablo chapca' li ichic' y xij re: Mi tzaak ach'ol, Pablo. Coj jcowil awanm. Nen mo xab'an chi jye'ic intaquil neri Jerusalén jilon tab'an chic chi jye'ic intaquil Roma, xche' re.
11 Na noite seguinte, o Senhor, pondo-se ao lado de Paulo, disse:
12 Laj jcab' k'ij xpetak nic'j rechak yak rijajl Israel, xijtak chiwch Kakaj Dios chi onque tib'an c'ax chib'ak, ta' tijtijtak wa ni ja' asta tina jcamsajtakna Pablo.
12 Quando amanheceu, os judeus se reuniram e juraram que não haviam de comer, nem beber, enquanto não matassem Paulo.
13 Raj wi' mas ca'winak (40) rib'ilak mak ri xchomorsantak chi trantak jilonli.
13 Eram mais de quarenta os que se envolveram nessa conspiração.
14 Y xe'tak riq'uilak mak jb'ab'alak yak ajc'amaltak jb'eak cristian riq'ui Kakaj Dios y riq'uilak yak ri wi' rekle'nak chijxo'lak yak rijajl Israel y xijtak rechak: Oj xkab'iji' chiwch Kakaj Dios chi onque tib'an c'ax chikab' ta' nen tikatij asta tina kacamsajna Pablo.
14 Estes foram falar com os principais sacerdotes e os anciãos e disseram: — Juramos, sob pena de maldição, não comer coisa alguma, enquanto não matarmos Paulo.
15 Lajori atak pach yak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel taktak jb'ij re man jb'ab'alak juntir mak soldad chi tijc'amch Pablo neri chwek'. B'antak chapca' chawajak tatz'onajtak re Pablo pi utzil nen jmac. Y cuando man jb'ab'alak juntir mak soldad tijc'amch, oj tikachajaj li b'e. Cuando tikil tipetc, tikacamsaj, xche'tak.
15 Por isso, agora, juntamente com o Sinédrio, mandem um recado ao comandante para que ele o apresente a vocês, sob o pretexto de que desejam investigar mais acuradamente o caso dele; e nós, antes que ele chegue, estaremos prontos para matá-lo.
16 Pero jun ric'lal ranab' Pablo xta nen xchomorsajtak chirij Pablo. Re xe' li cuartel lamas wi' Pablo y xij re nen xchomorsajtak chirij.
16 Mas o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido a respeito da trama, foi, entrou na fortaleza e contou tudo a Paulo.
17 Xpe Pablo, xsiq'uij jun jb'ab'alak mak soldad y xij re: C'amb'i man c'ojol winak ri riq'ui ab'ab'alak jwi'l wi' nen raj tijb'ij re, xche' re.
17 Então este, chamando um dos centuriões, disse: — Leve este rapaz ao comandante, porque tem algo a dizer.
18 Y man soldad li xc'amb'i man c'ojol winak riq'ui man jb'ab'alak juntir mak soldad y xij re: Man prex ri jb'ij Pablo xinjsiq'uij y xij chwe chi tanc'amch man c'ojol winak ri aac'l jwi'l wi' nen raj tijb'ij chawe, xche' re.
18 O centurião levou o rapaz ao comandante e disse: — O prisioneiro Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse à sua presença este rapaz, pois tem algo a dizer ao senhor.
19 Xpe man jb'ab'alak juntir mak soldad, xchapb'i chi jk'ab' man c'ojol winak, xtosb'i rib'ak y xtz'onaj re: ¿Nen chawaj tab'ij chwe? xche' re.
19 O comandante pegou o rapaz pela mão e, levando-o para um lado, perguntou-lhe: — O que você tem para me dizer?
20 Xpe man c'ojol winak, xij re: Nic'j rijajl Israel xchomorsajtaka' chi tijb'ijtak chawe chi tac'am chicb'i Pablo chiwchak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel chwek'. Y xijtak chi tijb'ijtak chawe chi ri'ke rajak tijtz'onajtak chic jca'mul re Pablo pi utzil nen jmac, pero ta' tz'et rechak.
20 Ele respondeu: — Os judeus decidiram pedir ao senhor que, amanhã, apresente Paulo ao Sinédrio, sob o pretexto de que desejam fazer uma investigação mais acurada a respeito dele.
21 Ma cojow ri tijb'ijtak chawe, jwi'l raj wi' mas ca'winak (40) jpachak xijtak chi tijchajajtak Pablo li b'e pire tijcamsajtak. Rechak xijtak chiwch Kakaj Dios chi onque tib'an c'ax chib'ak, ta' tijtijtak wa ni ja' asta tina jcamsajtakna Pablo. Y lajori ri'chak ulb'el jwi'lak nen tab'ij at rechak, xche' man c'ojol winak re man jb'ab'alak juntir mak soldad.
21 Não se deixe persuadir, porque mais de quarenta deles armaram uma emboscada. Fizeram um pacto de, sob pena de maldição, não comer, nem beber, enquanto não matarem Paulo; e agora estão prontos, esperando que o senhor prometa atender o pedido deles.
22 Ajruc're' xpe man jb'ab'alak juntir mak soldad li, xij re man c'ojol winak chi mi jyol chic re jono cristian ri xij re y xtakb'ic.
22 Então o comandante despediu o rapaz, recomendando-lhe que não dissesse a ninguém ter lhe trazido estas informações.
23 Y man jb'ab'alak juntir mak soldad xsiq'uij quib' jb'ab'alak mak soldad, xij rechak: B'ijtak rechak quib' cient (200) chi soldad chi trantak jwa'x kelen rechak pire tib'etak Cesarea. Y b'ijtak rechak oxc'al lajuj (70) tib'etak chirij cwa'y y quib' cient (200) chic tib'etak pach jlansak. Tib'etak chi jjachic Pablo Cesarea lak'ab' lajori cuando titaw b'elejeb' (9) or.
23 Chamando dois centuriões, ordenou: — Tenham de prontidão duzentos soldados, setenta cavaleiros e duzentos lanceiros para irem até Cesareia a partir das nove horas da noite.
24 B'ijtak rechak chi tijc'amtakb'i cwa'y pire tijquejajb'i Pablo y tijc'amtakb'i Pablo pi utzil pire tzi jwich titaw riq'ui Félix ri man jb'ab'al k'atb'itzij re Judea, xche' rechak.
24 Preparem também animais para fazer Paulo montar e levem-no com segurança ao governador Félix.
25 Y man jb'ab'alak juntir mak soldad xtakb'i jun wuj chirijak mak soldad pire tib'e jye'tak re Félix ri tijb'ij jilonri:
25 O comandante escreveu uma carta nestes termos:
26 In Claudio Lisias tantakb'i rutzil awch at Félix ri jb'ab'al k'atb'itzij ri sub'laj nim ak'ij.
26 “Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Yak rijajl Israel xchaptak winak ri y ri'chak rajak tijcamsajtak, pero ximb'e in pach mak insoldad, xe' incole' jwi'l xinta chi aj Romi'n.
27 Este homem foi preso pelos judeus e estava prestes a ser morto por eles, quando eu, sobrevindo com a guarda, o livrei, por saber que ele era romano.
28 In chwaj twetemaj nen jmac chiwchak, jwi'li'li xinwab'a' chiwchak mak comontak jb'ab'alak yak rijajl Israel.
28 Querendo certificar-me do motivo por que o acusavam, levei-o ao Sinédrio deles.
29 Ri'chak tantare' chi jwi'lke jpixb'ak rajak tijcamsajtak, pero ta' jmac pire ticamsaj o ticojsaj li cars.
29 Descobri que ele era acusado de coisas referentes à lei que os rege, mas nada que justificasse morte ou mesmo prisão.
30 Cuando xinta jtaquil chi yak nic'j rijajl Israel chomorsalchak jwi'lak chi tijcamsajtak, jwi'li'li xintakb'i aac'l y ximb'iji' rechak mak ri rajak roj tib'anowtak c'ax re chi tijb'ijtak chawe nen jmac chiwchak, xche'b'i li wuj.
30 Sendo eu informado de que ia haver uma emboscada contra o homem, tratei de enviá-lo imediatamente ao senhor, intimando também os acusadores a irem dizer, na sua presença, o que eles têm contra ele. Passe bem.”
31 Y mak soldad jilon xantak chapca' xijsaj rechak. Xc'amtakb'i Pablo lak'ab' asta Antípatris.
31 Então os soldados, conforme lhes foi ordenado, pegaram Paulo e, durante a noite, o conduziram até Antipátride.
32 Laj jcab' k'ij, mak soldad ri b'esaltak chi rakanak xk'ajtak li cuartel y mak ri b'esaltak chirij cwa'y, xe'takna chirij Pablo asta Cesarea.
32 No dia seguinte, voltaram para a fortaleza, tendo deixado os cavaleiros encarregados de seguir viagem com ele.
33 Cuando xtawtak Cesarea xjachtak man wuj laj jk'ab' man jb'ab'al k'atb'itzij re Judea y xjachtak Pablo laj jk'ab'.
33 Quando estes chegaram a Cesareia, entregaram a carta ao governador e também lhe apresentaram Paulo.
34 Félix xril jwich man wuj y xtz'onaj re Pablo nen chi tilmit lal tipe'w. Cuando xta chi ji' tipe li jun tilmit re Cilicia, xij re:
34 Lida a carta, o governador perguntou de que província Paulo era. E, quando soube que era da Cilícia,
35 Tineca' inta cuando tiyuktak mak ajtz'onaltak k'atb'itzij chawij, xche' re Pablo.
35 disse: — Ouvirei você quando chegarem os seus acusadores. E mandou que ele ficasse preso no Pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.