Atos 26
Ama Iaräs Na Ngät Ama Rharesbane (URO) vs ARIB
1 Dä ma Agripa qä qoar nä ma Pol toqortäqyia, “Isiska vät a nge iva ngia rhamän sävät a nas.”
1 Depois Agripa disse a Paulo: É-te permitido fazer a tua defesa. Então Paulo, estendendo a mão, começou a sua defesa:
2 “Qavitnaqa ma Agripa, ainge di nguat nari gem mes i märmär gem ngo masirhat iva ngua rhair dä gi saqong ivakt iva ngu rhäkne särhäm mes nä gu nga enge sävät ama Judaqäna arhä rhäksärhäm sävät a ngo.
2 Sinto-me feliz, ó rei Agripa, em poder defender-me hoje perante ti de todas as coisas de que sou acusado pelos judeus;
3 Bä märmär gem ngo masirhat dinguna ainge di ama mädrämga na nge masirhat sävät ama Judaqäna arhä qärhong bä qosaqi iarhongäkt kärqärhong i qaku sägäni na rha sä irhong. Bä äkt i rhäkt di ngut nok pät a nge iva ngi sangar ama bulap bä ngi nari ngo. Ma Pol dä ma Agripa aa saqong (26:3)|src="Acts 26.3 GS.tif" size="span" ref="26:3"
3 mormente porque és versado em todos os costumes e questões que há entre os judeus; pelo que te rogo que me ouças com paciência.
4 “Ama Judaqäna moe di rhat dräm gua iar mänasäng i ama rhoemga na ngo naimäk äkt pä gu ngärhäktka maräkt bä qosaqi e ma Jerusalem.
4 A minha vida, pois, desde a mocidade, o que tem sido sempre entre o meu povo e em Jerusalém, sabem-na todos os judeus,
5 Bä nak tat dräm a ngo mauiu näkt ngakt bä nga nani a rha di mamär iva rhi sameng mamär sävät a ngo i nak aingo di qale ngo i ama Farisiqa na ngo qärakni i nguat tet mamär varhäm aut katnanakt ama Judaqäna säda aut kärhong angärha ron.
5 pois me conhecem desde o princípio e, se quiserem, podem dar testemunho de que, conforme a mais severa seita da nossa religião, vivi fariseu.
6 Näkt ta mu ngo va ama muräkt täkt dinguna äkt i nguat nanakt na ama enge qärangätni i sa mudu ma Ngämuqa qa mu sage aut mamäkkäna na ngät.
6 E agora estou aqui para ser julgado por causa da esperança da promessa feita por Deus a nossos pais,
7 “Qärangät ka enge na ama mumänaris iangärhäkt i ama ruvek pät ama ngärhäqyisem da udom na ama enivirhong nae ma Israel di rhat nanakt iva rhi lu i ama enge ngä rhu angät släqyige vät a nas. Rhat nanakt dap ti saengäkt sa ama ansäs sage ma Ngämuqa qunäng näp bängang. Qamoräsnaqa ama vitnaqa ma Agripa, ama Judaqäna di rhat tair na ngo va ama muräkt di nak kop nävät tangät täkt gu qatnanakt.
7 a qual as nossas doze tribos, servindo a Deus fervorosamente noite e dia, esperam alcançar; é por causa desta esperança, ó rei, que eu sou acusado pelos judeus.
8 Mäniekt bä arhani nävät a ngän di ngän du angän snäng i qaku mamär vät ma Ngämuqa iva qa rhäranas na ama ruvek nämät ama tñäpki?
8 Por que é que se julga entre vós incrível que Deus ressuscite os mortos?
9 “Dap ngäktki i mäqi ngo maräkt di nguat tu gu snäng ma ama qrot i mamär iva nguat tusar nä iarhakt kärarhae i rhat nanakt nä ma Jisas ama Nasaretka aa ngärhipki.
9 Eu, na verdade, cuidara que devia praticar muitas coisas contra o nome de Jesus, o nazareno;
10 Bä qoki rhäkmamär i ngua mualat toqoräkt e ma Jerusalem. Sa nguat tualat pa ama priskäna ama moräs na rha arhä qrot angärha rem i nguat tu ama rhäqäp na rha ama qatnanaktpämda va ama tpäskiarharhäng dä ak na ngo rhäkt i sa mudu nguat dräm ngut tares pät ama ruvek arha rhäng iarhakt kärarhae i rhi veng da.
10 o que, com efeito, fiz em Jerusalém. Pois havendo recebido autoridade dos principais dos sacerdotes, não somente encerrei muitos dos santos em prisões, como também dei o meu voto contra eles quando os matavam.
11 Bä ama rhäqäp nä imek dä nguat tet bä nguat don säva ama mämairväm i näva äkt bä säva äkt bä ngu sangäm na rha dä ngu siqut i nguat täqäne sä rha iva rhat tamän mava nä ma Ngämuqa. Bä nak koki rhäkmamär i ngur qur masirhat bä qäqi nguat tet nasot a rha bä säva apni ama nañis ap ama värhap bä ngu sangäm na ama qatnanaktpämda mavängam e.
11 E, castigando-os muitas vezes por todas as sinagogas, obrigava-os a blasfemar; e enfurecido cada vez mais contra eles, perseguia-os até nas cidades estrangeiras.
12 “Maos pät aosni ama tmerhäs toqoräkt di nguat tet sä iangärhäkt ama lat pa ama qrot angärha rem nage ama moräs na rha ama priskäna iva sae ma Damaskus.
12 Indo com este encargo a Damasco, munido de poder e comissão dos principais sacerdotes,
13 Gua vitnaqa na nge, rhoqoräkt di qorhäs na ama mäniqunäng dap ngu ngang barhäm ama iska dä ngua lu ama neraqa na rhävuk näda ama usäpki arha ron gärakni i qä sen namet a ngo ngu nä gua ruavek näkt erait mät ka di masirhat i nak ka män näva ama qunäga aa uväs sa aa neraqa.
13 ao meio-dia, ó rei vi no caminho uma luz do céu, que excedia o esplendor do sol, resplandecendo em torno de mim e dos que iam comigo.
14 Dä arpus na ut moe samäk sävät ivät dä ngua nari ama eguinga i qat tamän särhäm ngo na ama Judaqäna arha enge rhoqortäqyia, ‘Sol, Sol, mäniekt bä ngi sangäm na ngo mavängam? Qoki nge ngit bon nas ta ama märänga ama mor qa rhoqoräkt i ngiat täranas sävät a ngo.’
14 E, caindo nós todos por terra, ouvi uma voz que me dizia em língua hebráica: Saulo, Saulo, por que me persegues? Dura coisa te é recalcitrar contra os aguilhões.
15 “Dä ngua snanbät toqortäqyia, ‘Engeska, auge na nge?’
15 Disse eu: Quem és, Senhor? Respondeu o Senhor: Eu sou Jesus, a quem tu persegues;
16 Rhäkt di ngia rhäranas bä ngia rhair nä gia qärisem. Ngua män gem nge ivakt iva ngua rhuqunän bät a nge iva ngiat tualat pä gua rem näkt pa ngi sameng mamär sävät agirhong gärqärhongni i sa ngia lu irhong nagem ngo rhäkt bä va as pa sävät guarhong iva ngur qur a nge rhäm irhong.
16 mas levanta-te e põe-te em pé; pois para isto te apareci, para te fazer ministro e testemunha tanto das coisas em que me tens visto como daquelas em que te hei de aparecer;
17 “‘Dä va nguat tumaiar na nge nämät gia ruvek maräkt dä nämät ama Jentailqäna. Ngut täk na nge sagem da
17 livrando-te deste povo e dos gentios, aos quais te envio,
18 ivakt iva ngu rhar mät arhä saqong näkt pa ngu evär däm da näva ama bängangit bä säda ama qunäga aa ron dä va ngu evär däm da nämät ama qrot i ma Sämga bä sage ma Ngämuqa ivakt iva nga rhat nanakt na ngo dä va ngu qyiradeng na arha vuirhong näkt pa ngua rhu rha mänguräp iarhakt kärarhae i sa ngua arñis na rha sage mes.’
18 para lhes abrir os olhos a fim de que se convertam das trevas à luz, e do poder de Satanás a Deus, para que recebam remissão de pecados e herança entre aqueles que são santificados pela fé em mim.
19 “Sagem nge ama vitnaqa ma Agripa, bä äkt i ngua met parhäm ama enge mamär qärangätni i sa ngua rha ngät näva ama ñämñämgi na rhävuk.
19 Pelo que, ó rei Agripa, não fui desobediente à visão celestial,
20 Sa ngua met parhäm ngät i narhoer dä ngua met sage ama ruvek e ma Damaskus näkt sage ama ruvek e ma Jerusalem bä e ma Judia moe näkt kosaqi sage ama Jentailqäna. Nguat tet dä ngu sameng bä bä iarhakt ama ruvek i mamär iva rhi näpgoer na nas näkt pa rhit dong sage ma Ngämuqa näkt pa rhat tualat na ama lat kärangätni i ngärhi sämaengäktki i sa rha näpgoer na nas.
20 antes anunciei primeiramente aos que estão em Damasco, e depois em Jerusalém, e por toda a terra da Judéia e também aos gentios, que se arrependessem e se convertessem a Deus, praticando obras dignas de arrependimento.
21 “Bä nga rhoqoräkt dä ama Judaqäna rha sangar a ngo va ama ansäspämgi ama mor qi bä rhi siqut iva rhi veng ngo di vät tangät täkt gua lat angät tpäs.
21 Por causa disto os judeus me prenderam no templo e procuravam matar-me.
22 Sokt dinguna vasägos dä qale ngo vä ma Ngämuqa aa luvät bä sarhäkt sävät tak täkt ama qunäga bä äkt i nguat mair täkt bä ngu sameng na ama engäktki bä ba ama moräsnarha dä ama ruvek mavängam doqorne. Qaku ngua mu guani savono sävät ma Moses kä nä ma Ngämuqa aa vämginarha arha enge angärha rhäng dap ut moe ut tamän bät ama enge ama sägängät sävät ama lat iva as ngät dän
22 Tendo, pois, alcançado socorro da parte de Deus, ainda até o dia de hoje permaneço, dando testemunho tanto a pequenos como a grandes, não dizendo nada senão o que os profetas e Moisés disseram que devia acontecer;
23 doqor sävät ma Krais iva qa rhon säda ama märänga aa ron näkt nguna ama narhoerqa na qa iva qa rhäranas nämät ama tñäpki diva qä sameng sävät ama neraqa bä ba aa ruvek maräkt dä bä ba ama Jentailqäna.”
23 isto é, como o Cristo devia padecer, e como seria ele o primeiro que, pela ressurreição dos mortos, devia anunciar a luz a este povo e também aos gentios.
24 Bä nga rhoqoräkt i ma Pol qät täkne särhäm mes nä iangärhäkt ama enge dä ma Festus ka näs täm ga masirhat i qä qoar toqortäqyia, “Pol, sa guani na nge mamär! Gi rhisu qärangät ama mor ngät i ngit ta ngät di iangärhäkt ngät tu ama inirqi nä gi mädräm.”
24 Fazendo ele deste modo a sua defesa, disse Festo em alta voz: Estás louco, Paulo; as muitas letras te fazem delirar.
25 Sokt di ma Pol qa muvät toqortäqyia, “Qamoräsnaqa ma Festus, nak kaku guani na ngo. Agirhong gärqärhongni i nguat tamän bät irhong di ama engäktki nä irhong dä ama räkt irhong.
25 Mas Paulo disse: Não deliro, ó excelentíssimo Festo, antes digo palavras de verdade e de perfeito juízo.
26 Ainge ama vitnaqa di qunäga vät a nge sä rhärhong däkt bä äkt i mamär vät a ngo iva nguat tamän na ama isiska sävät a nge. Bä rhäkt di nguat dräm i ainge ama vitnaqa di sa ngiat dräm nä rhärhong däkt moe inguna sa irhong ngä märanas da ama ruvek arhä saqong.
26 Porque o rei, diante de quem falo com liberdade, sabe destas coisas, pois não creio que nada disto lhe é oculto; porque isto não se fez em qualquer canto.
27 “Gua vitnaqa ma Agripa, nguat dräm i ngiat nanakt na ama enge qärangätni i mudu ma Ngämuqa aa vämginarha rha säm a ngät.”
27 Crês tu nos profetas, ó rei Agripa? Sei que crês.
28 Dä ma Agripa qa muvät pät ma Pol toqortäqyia, “Ngiat tu gi snäng iva dä rhom däkt ama qäväläm ama qot äm angärha ron diva ngia rhäqäne dä mamär na ngo iva ngut päs ma Krais aa rhäng?”
28 Disse Agripa a Paulo: Por pouco me persuades a fazer-me cristão.
29 Dä ma Pol qa muvät toqortäqyia, “Näma dä ama qot äm ama qäväläm ura ama uiu äm ama qäväläm sokt di ngu nän sage ma Ngämuqa iva ainge bä sävät tärha rhäkt moe qärarhae i rhat nari ngo rhäqyerhäkt diva ngän dän doqor ngo dap kaku nani a ngo iva rhit kop mät angän däkt na ama sengäna rhoqor ngo rhäkt.”
29 Respondeu Paulo: Prouvera a Deus que, ou por pouco ou por muito, não somente tu, mas também todos quantos hoje me ouvem, se tornassem tais qual eu sou, menos estas cadeias.
30 Dä ma Agripa qa märanas kä na ama tpäskinaqa dä ma Bernaisi näkt sävät iarhakt moe qärarhae i mai rhat muqun gem ga.
30 E levantou-se o rei, e o governador, e Berenice, e os que com eles estavam sentados,
31 Bä vuk sä rha näp ka vätki at käväläm dap tat tamän sä mänguräp mä ne rhoqortäqyia, “Rhak täkt ama ruqa di qaku qat tualat nä guani qärqäni i mamär iva rhi väsärhäm ga ura rhi veng ga vät ini angät tpäs.”
31 e retirando-se falavam uns com os outros, dizendo: Este homem não fez nada digno de morte ou prisão.
32 Dä ma Agripa qä qoar nä ma Festus toqortäqyia, “Vadi mai qaku ma Pol qä nanän da ama muräkt iva ma Sisar qä nari ngät dä mai mamär iva ngia rhuisiska vät a qa rhäkt.”
32 Então Agripa disse a Festo: Este homem bem podia ser solto, se não tivesse apelado para César.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.