Romanos 7
Tupã Je'ẽha (URBNT) vs NVT
1 Ihẽ mu ta! Sehar ta je'ẽha rehe har pekwa, a'erehe apo ihẽ apandu ame'ẽ ke pekwa katu ta tĩ. Amõ ixuwe katu rahã jõ, sehar ta je'ẽha rehe hendu katu ta me'ẽ te'e. Manõ rahã, anĩ. Marã ka ym henduha.
1 Agora, irmãos, vocês que conhecem a lei, não sabem que ela se aplica apenas enquanto a pessoa vive?
2 Kũjã jumendar ame'ẽ ke aja tĩ. Ixawa'e ixo rahã, inamõ hakehar ixo ta me'ẽ te'e. Aja sehar ta je'ẽha rehe panduha ihĩ. Pe, ixawa'e manõ rahã, anĩ. “Ixawa'e namõ ixo ta me'ẽ te'e” ame'ẽ panduha rehe hendu ym apo 'y. Je'ẽha nixói.
2 Por exemplo, quando uma mulher se casa, a lei a une a seu marido enquanto ele estiver vivo. No entanto, se ele morrer, as leis do casamento já não se aplicarão à mulher.
3 Pe, ixawa'e ixo rahã, amõ sawa'e namõ jumusarái rahã, ka'u te'e ame'ẽ kũjã. Ma'e ka'u te'eha ke a'e ma'e. Ixawa'e manõ rahã, jumendariha upa, aja riki. Nixói, aja riki. Jeje ixo tĩ. A'erehe amõ sawa'e ke pyhyk rahã, ka'u te'e ym. Ma'e ka'u te'eha ke ma'e ym tĩ.
3 Portanto, enquanto o marido estiver vivo, se ela se casar com outro homem, cometerá adultério. Mas, se o marido morrer, ela ficará livre dessa lei e não cometerá adultério ao se casar novamente.
4 Ihẽ mu ta! Pehẽ riki ame'ẽ kũjã aja saka. Moise je'ẽha rehe har japandu rahã, jande jamanõ, ame'ẽja saka. (Ixawa'e manõ, ame'ẽja saka tĩ.) A'erehe Moise je'ẽha rehe jahendu ym, ame'ẽja saka tĩ. Kirisutu manõ, a'erehe inamõ jamanõ, ame'ẽja saka. Kirisutu ke Tupã mukwera katu muhem. Pe, ixotyhar ta ke jande. (Amõ sawa'e ke japyhyk, ame'ẽja saka. A'erehe Kirisutu rehe jõ jahendu katu ta me'ẽ te'e.) Aja rahã, katu ame'ẽ ke jama'ema'e apo 'y. Aja Tupã putar ame'ẽ ke jama'ema'e apo 'y.
4 Assim, meus irmãos, vocês morreram para o poder da lei quando morreram com Cristo, e agora estão unidos com aquele que foi ressuscitado dos mortos. Como resultado, podemos produzir uma colheita de boas obras para Deus.
5 Yman jande py'a rupi ma'e ke japutar, aja jaxo rahã, ma'e jaka'u te'eha ke jama'e tar katu. Ma'e riki ma'e ka'u te'e ame'ẽ ma'eha ke my? Ame'ẽ ke Moise je'ẽha mujekwa katu. A'erehe ame'ẽ ke jama'e tar katu. Pe, aja jama'e rahã, jamanõ ta.
5 Quando éramos controlados pela natureza humana, desejos pecaminosos atuavam dentro de nós, e a lei despertava esses desejos maus, que produziam uma colheita de obras pecaminosas cujo resultado era a morte.
6 Apo anĩ. Jande jamanõ, ame'ẽja saka. A'erehe Moise je'ẽha rehe jahendu katu, ame'ẽ ngi jande ke Tupã mupoir, ame'ẽja saka. (Aja rahã, ame'ẽ rehe jahendu ym ta apo 'y.) Yman Moise je'ẽha jande ke kynda, ame'ẽja saka. Ame'ẽ ngi jande ke mupoir, ame'ẽja saka. (Aja rahã, ame'ẽ rehe jahendu ym ta apo 'y.) A'erehe apo Tupã putar ame'ẽ ke jama'ema'e katu. Ymanihar aja anĩ. Je'ẽha ke paper rehe amõ mupinim, aja jaxo ym. Anĩ. Apo har pyahu aja jaxo. Tupã'ã mujekwa, aja jaxo. Aja Tupã putar ame'ẽ ke jama'ema'e katu.
6 Agora, porém, fomos libertos da lei, pois morremos para ela e já não estamos presos a seu poder. Podemos servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à letra da lei, mas da maneira nova, vivendo no Espírito.
7 Myja me'ẽ japandu ta my? Amõ ta pandu: “Moise je'ẽha riki katu ym” aja. Anĩ. Aja ym riki. Ma'e riki ma'e ka'u te'eha ma'eha ke, ame'ẽ ke ihẽ pe Moise je'ẽha mujekwa. (A'erehe Moise je'ẽha katu tĩ.) Kuja ame'ẽ panduha ihĩ: “Amõma'e rehe nde py'a emoĩ ym” aja. Pe, ame'ẽ panduha nixói rahã, marã ka ym ma'e ihẽ aka'u te'eha ihẽ ama'eha ke akwaha. Amõma'e rehe ihẽ py'a amoĩ rahã, ame'ẽ riki katu ym, aja akwa ym ta tipe.
7 Por acaso estou dizendo que a lei de Deus é pecaminosa? Claro que não! Na verdade, foi a lei que me mostrou meu pecado. Eu jamais saberia que cobiçar é errado se a lei não dissesse: “Não cobice”.
8 Pe, ame'ẽ je'ẽha ihẽ akwa riki. A'erehe ma'e ihẽ aka'u te'eha ama'eha ke ihẽ akwa katu. A'erehe i'ar koty te we amõma'e ke rehe ihẽ py'a amoĩ moĩ. Moise je'ẽha nixói rahã, ma'e riki ma'e ihẽ aka'u te'eha ama'eha ke ihẽ akwa ym ta tipe.
8 Mas o pecado usou esse mandamento para despertar dentro de mim todo tipo de desejo cobiçoso. Se não houvesse lei, o pecado não teria esse poder.
9 Moise je'ẽha ke ihẽ akwa ym rahã, ihẽ katu axo aja ihẽ jupe. Pe, ame'ẽ je'ẽha ke ihẽ akwa rahã, ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'ema'e tar katu hũ.
9 Houve um tempo em que eu vivia sem a lei. No entanto, quando tomei conhecimento do mandamento, o pecado ganhou vida,
10 Ame'ẽ je'ẽha rehe amõ hendu katu te rahã, a'e ke Tupã muhã katu ta, aja a'e putar. Ihẽ pe anĩ. Ahendu ym ehe. Ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'e, aja akwa katu. A'erehe ihẽ amanõ, ame'ẽja saka. Tupã namõ ihẽ axo ym ta, aja akwa.
10 e eu morri. Assim, descobri que os mandamentos da lei, que deveriam trazer vida, trouxeram, em vez disso, morte.
11 Pe, ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'e. Ame'ẽ riki ihẽ ke muka'u te'e, ame'ẽja saka. Ame'ẽ je'ẽha mujekwa, aja ihẽ ama'ema'e katu ta, aja ihẽ akwa ihẽ jupe naĩ. Aja muka'u te'e. Anĩ. Kuja ame'ẽ je'ẽha mujekwa. Ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'e, a'erehe ihẽ amanõ ta, aja mujekwa riki. Tupã namõ axo ym ta, aja mujekwa.
11 O pecado se aproveitou desses mandamentos e me enganou, e fez uso deles para me matar.
12 Aja rahã, Moise je'ẽha riki katu te. Tupã muwyr ame'ẽ ke. Ame'ẽ je'ẽha rehe panduha ihĩ. Ame'ẽ riki katu te tĩ. Myja me'ẽ ngã ma'ema'eha ke Tupã putar, ame'ẽ ke mujekwa. Ngã ke muhury katu tĩ.
12 Isso, porém, só demonstra que a lei em si é santa, e santos, justos e bons são seus mandamentos.
13 Aja rahã, katu te ame'ẽ ke ihẽ ke jukwa, ame'ẽja saka my? Anĩ. Aja ym. Ihẽ riki ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ama'e, a'erehe ihẽ amanõ, ame'ẽja saka. Tupã namõ ihẽ axo ym ta, aja riki. Tupã pandu ame'ẽ ke katu. Pe, ame'ẽ ke ma'e riki ma'e ka'u te'eha ma'eha ke, ame'ẽ ke mujekwa ihẽ pe. Aja rahã, ma'e riki ma'e ka'u te'eha ma'eha ke, ame'ẽ ke ihẽ akwa katu te. Amõ we tĩ. Ame'ẽ ma'e ka'u te'eha ma'eha riki i'ar koty te we katu ym ha, aja akwa.
13 Mas, então, a lei, que é boa, foi responsável por minha morte? Claro que não! O pecado usou o que era bom para me condenar à morte. Vemos, com isso, como o pecado é terrível, usando os bons mandamentos de Deus para seus próprios fins perversos.
14 Myja me'ẽ Tupã putar my? Ame'ẽ ke Moise je'ẽha mujekwa. A'erehe Moise je'ẽha ke Tupã muwyr, aja jande jakwa katu. Pe, ihẽ riki awa te'e ihẽ. A'erehe ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'ema'e. Marã ka ym aputu'uha ingi. Ihẽ jar aja saka ame'ẽ. (A'erehe ahendu katu ehe.)
14 O problema não está na lei, pois ela é espiritual e boa. O problema está em mim, pois sou humano, escravo do pecado.
15 Ma'erehe ma'e ke ihẽ ama'ema'e my? Ihẽ akwa ym riki. Pesarahã! Ihẽ aputar ame'ẽ ke ihẽ ama'e ym. Ihẽ aputar ym ame'ẽ ke ihẽ ama'e katu.
15 Não entendo a mim mesmo, pois quero fazer o que é certo, mas não o faço. Em vez disso, faço aquilo que odeio.
16 Ihẽ ama'e tar ym ame'ẽ ke ihẽ ama'e rahã, ihẽ apandu riki: “Jetehar te riki. Moise je'ẽha riki katu me'ẽ ke” aja akwa katu.
16 Mas, se eu sei que o que faço é errado, isso mostra que concordo que a lei é boa.
17 Pe, ihẽ riki ame'ẽ ke ama'ema'e, aja ym riki. Ihẽ py'a rehe ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ama'e tar katu, ame'ẽ riki ihĩ. Ame'ẽ riki ihẽ ke muma'e, ame'ẽja saka. (A'erehe, ihẽ ama'ema'e riki.)
17 Portanto, não sou eu quem faz o que é errado, mas o pecado que habita em mim.
18 Katu ame'ẽ ke ihẽ ama'e, ame'ẽ ke ihẽ py'a rehe ihĩ ym, aja ihẽ akwa katu. Ihẽ riki awa te'e ihẽ. Pitu te'e ihẽ. Katu ame'ẽ ke ihẽ ama'e tar katu, ame'ẽ riki ihẽ py'a rehe ihĩ tipe. Anĩ. Marã ka ym ihẽ ama'eha.
18 E eu sei que em mim, isto é, em minha natureza humana, não há nada de bom, pois quero fazer o que é certo, mas não consigo.
19 Katu ame'ẽ ke ihẽ ama'e tar katu tipe. Aja ym ihẽ ama'eha. Anĩ. Ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'e tar ym. Ame'ẽ ke ihẽ ama'e riki.
19 Quero fazer o bem, mas não o faço. Não quero fazer o que é errado, mas, ainda assim, o faço.
20 Ihẽ ama'e tar ym ame'ẽ ke ihẽ ama'e rahã, ihẽ riki ama'e, aja ym riki. Anĩ. Ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ama'e tar katu, ame'ẽ riki ihẽ py'a rehe ihĩ katu. Ame'ẽ riki ihẽ ke muma'e, ame'ẽja saka. (A'erehe ihẽ ama'ema'e.)
20 Então, se faço o que não quero, na verdade não sou eu quem o faz, mas o pecado que habita em mim.
21 A'erehe kuja riki ihẽ ama'eha. Katu ame'ẽ ke ihẽ ama'e tar katu rahã, kuja jõ ihẽ ama'e: “Ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'e we rĩ” aja riki. Aja riki ihẽ apanduha.
21 Assim, descobri esta lei em minha vida: quando quero fazer o que é certo, percebo que o mal está presente em mim.
22 Je'ẽha ke Tupã muwyr, ame'ẽ rehe ihẽ rury katu. Ihẽ py'a rupi ihẽ rury katu.
22 Amo a lei de Deus de todo o coração.
23 Pe, ihẽ apandu: “Je'ẽha ke Tupã muwyr. Ame'ẽ riki katu ame'ẽ ke” aja akwa. Pe, amõ je'ẽha rehe ihẽ ahendu katu tipe, aja ihẽ akwa. Juja ym ame'ẽ. Huwajan aja saka ame'ẽ. Ame'ẽ riki ihẽ ke ma'e ihẽ aka'u te'eha ke muma'e, ame'ẽja saka. (A'erehe ihẽ ama'ema'e.) Marã ka ym ihẽ aputu'uha ingi.
23 Contudo, há outra lei dentro de mim que está em guerra com minha mente e me torna escravo do pecado que permanece dentro de mim.
24 Mã! Ihẽ rury ym te ame'ẽ ke ihẽ. Awa riki ihẽ ke mupoir ta ingi my? (Ihẽ ke mupoir rahã, ma'e ihẽ aka'u te'eha ke ihẽ ama'e ym ta.) Aja rahã, mupyraraha renda pe ihẽ aho ym ta. Awa riki mupoir katu ta ingi my?
24 Como sou miserável! Quem me libertará deste corpo mortal dominado pelo pecado?
25 Pesarahã! Tupã riki. A'e pandu ta, a'erehe Jesu Kirisutu, jandema'e sawa'e te riki ihẽ ke poir katu ta ingi. A'erehe Tupã pe apandu: “Ne jõ riki katu te me'ẽ ke” aja apandu.
25 Graças a Deus, a resposta está em Jesus Cristo, nosso Senhor. Na mente, quero, de fato, obedecer à lei de Deus, mas, por causa de minha natureza humana, sou escravo do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.