Mateus 25
Tupã Je'ẽha (URBNT) vs ARC
1 Jesu pandu tĩ:
1 Então, o Reino dos céus será semelhante a dez virgens que, tomando as suas lâmpadas, saíram ao encontro do esposo.
2 Awa po wajar peteĩhar upa kũjãtãi ta ukwa katu ame'ẽ ta ke. Amõ awa po wajar peteĩhar upa anĩ. Ukwa katu ym riki.
2 E cinco delas eram prudentes, e cinco, loucas.
3 — ausente —
3 As loucas, tomando as suas lâmpadas, não levaram azeite consigo.
4 — ausente —
4 Mas as prudentes levaram azeite em suas vasilhas, com as suas lâmpadas.
5 Sawa'e jumendar ame'ẽ ke pyta we rĩ. Uhyk ym we rĩ. I'i hũ pyta. A'erehe kũjãtãi ta pyhýi hũ. Pe, ukwer tĩ.
5 E, tardando o esposo, tosquenejaram todas e adormeceram.
6 —Pytun pyter pe amõ pandu: “Petur. Sawa'e jumendar ta ame'ẽ ke petur. Peho. Pesak pehorahã!” aja riki.
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um clamor: Aí vem o esposo! Saí-lhe ao encontro!
7 Upa kũjãtãi ta upak. Pe, araparin hapy tĩ.
7 Então, todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lâmpadas.
8 Pe, kũjãtãi ukwa katu ame'ẽ ta pe amõ ta pandu. Ukwa katu ym ame'ẽ ta pandu: “Jandema'e araparin uwe tate. Jande pe tykwer pemuwyr we mi” aja.
8 E as loucas disseram às prudentes: Dai-nos do vosso azeite, porque as nossas lâmpadas se apagam.
9 “Anĩ. Pehẽ pe jame'ẽ rahã, jandema'e uwe ta tĩ. Upa jande pe uhyk ym tykwer. Muhepyha renda pe pejo'ok peho” aja ukwa katu ame'ẽ ta pandu.
9 Mas as prudentes responderam, dizendo:
10 —A'erehe ukwa katu ym ame'ẽ ta jo'ok oho. A'eta nixói rahã, sawa'e jumendar ame'ẽ ke uhyk uwyr. Awa po wajar peteĩhar upa kũjãtãi riki araparin hapy, aja ixo. Pe, sawa'e namõ ixe oho. Ngã mi'u matyr ame'ẽ rehe ixe oho. Huryha rehe ixo katu. Upa ixe rahã, hukwen ke amõ kynda katu.
10 E, tendo elas ido comprá-lo, chegou o esposo, e as que estavam preparadas entraram com ele para as bodas, e fechou-se a porta.
11 —I'i rahã amõ kũjãtãi ta uhyk uwyr tĩ. “Sa'e! Hukwen epirar jande pe” aja riki.
11 E, depois, chegaram também as outras virgens, dizendo: Senhor, senhor, abre-nos a porta!
12 “Anĩ ta. Pehẽ ke ihẽ akwa ym” aja sawa'e jumendar ame'ẽ ke pandu — aja Jesu pandu.
12 E ele, respondendo, disse: Em verdade vos digo que vos não conheço.
13 A'e pandu tĩ:
13 Vigiai, pois, porque não sabeis o Dia nem a hora em que o Filho do Homem há de vir.
14 Jesu pandu tĩ:
14 Porque isto é também como um homem que, partindo para fora da terra, chamou os seus servos, e entregou-lhes os seus bens,
15 Pe, tamatarer ke a'e me'ẽ me'ẽ. Amõ miasu pe 5.000 itatuwyr tamatarer me'ẽ. Amõ pe 2.000 itatuwyr tamatarer a'e me'ẽ. Amõ pe 1.000 itatuwyr tamatarer a'e me'ẽ. Miasu ta ma'eha ukwa katuha, aja ijar me'ẽ me'ẽ. Upa me'ẽ rahã, pepaite paxia oho.
15 e a um deu cinco talentos, e a outro, dois, e a outro, um, a cada um segundo a sua capacidade, e ausentou-se logo para longe.
16 —Kuja, 5.000 itatuwyr tamatarer pyhyk, ame'ẽ miasu pahar oho. Ame'ẽ tamatarer namõ muhepy hepy. Pe, muheta. Amõ 5.000 itatuwyr tamatarer pyhyk. (A'erehe 10.000 hetaha apo 'y.)
16 E, tendo ele partido, o que recebera cinco talentos negociou com eles e granjeou outros cinco talentos.
17 Aja amõ miasu tĩ. Kuja, 2.000 itatuwyr tamatarer pyhyk ame'ẽ ke. Tamatarer namõ a'e muhepy hepy tĩ. Pe, muheta tĩ. Pe, amõ 2.000 itatuwyr tamatarer ke a'e pyhyk. (A'erehe 4.000 hetaha apo 'y.)
17 Da mesma sorte, o que
18 Amõ miasu anĩ. 1.000 itatuwyr tamatarer pyhyk ame'ẽ ke. Ywykwar ke a'e pykũi oho. Pe, ijarma'e tamatarer ke a'ep a'e mou. Jupyk tĩ.
18 Mas o que recebera um foi, e cavou na terra, e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 —Yman rahã, miasu jar jywyr uwyr. Pe, miasu ta ma'ema'eha ke a'e ukwa ta.
19 E, muito tempo depois, veio o senhor daqueles servos e ajustou contas com eles.
20 Kuja, 5.000 itatuwyr tamatarer pyhyk, ame'ẽ miasu uhyk py. Ijar pe 5.000 itatuwyr tamatarer ke a'e mujywyr. A'e pandu: “Sawa'e! Kuja 5.000 itatuwyr tamatarer ihẽ pe nde ereme'ẽ. Esarahã! Ko amõ 5.000 itatuwyr tamatarer ke ihẽ apyhyk. Amuheta riki. A'erehe ko 10.000 hetaha kohĩ” aja ijar pe.
20 Então, aproximou-se o que recebera cinco talentos e trouxe-lhe outros cinco talentos, dizendo: Senhor, entregaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco talentos que ganhei com eles.
21 “Mã! Katu! Nde katu. Ihẽ apandu ame'ẽ ke nde erema'ema'e katu. Ta'yr mi tamatarer namõ nde ereparaky. Apo heta ame'ẽ namõ nde ereparaky ta. Ejur. Ihẽ rury katu riki. Aja nde rury katu nde erexo tĩ” aja ijar ipe.
21 E o seu senhor lhe disse: Bem Sobre o pouco foste fiel, sobre muito te colocarei; entra no gozo do teu senhor.
22 —Pe, amõ miasu uhyk uwyr tĩ. Kuja, 2.000 itatuwyr tamatarer pyhyk ame'ẽ ke a'e. A'e pandu: “Sawa'e! Kuja, 2.000 itatuwyr tamatarer ihẽ pe nde eremuwyr. Ame'ẽ kohĩ. Esarahã! Amõ we 2.000 itatuwyr tamatarer ke ihẽ apyhyk. Amuheta riki. A'erehe ko 4.000 hetaha kohĩ” aja ijar pe.
22 E, chegando também o que tinha recebido dois talentos, disse: Senhor, entregaste-me dois talentos; eis que com eles ganhei outros dois talentos.
23 “Mã! Katu! Nde katu. Ihẽ apandu ame'ẽ ke nde erema'ema'e katu. Ta'yr mi tamatarer namõ nde ereparaky. Apo heta ame'ẽ namõ nde ereparaky ta. Ejur. Ihẽ rury katu riki. Aja nde rury katu nde erexo tĩ” aja ijar ipe.
23 Disse-lhe o seu senhor: Bem
24 —Pe, kuja, 1.000 itatuwyr tamatarer pyhyk, ame'ẽ miasu uhyk uwyr tĩ. Pandu: “Sawa'e! Amõ rehe nde erepyrara nde eresak ym ame'ẽ ke nde, aja akwa. Amõma'e kupixa ngi ma'e ke nde ere'u. Nde erejytym ym, ame'ẽ kupixa ngi. Amõma'e ke nde erematyr tĩ. Nde erejytym ym ame'ẽ ke, amõ riki jytym. (Aja rahã, amõ riki paraky ame'ẽ ke nde erepyhyk.)
24 Mas, chegando também o que recebera um talento disse: Senhor, eu conhecia-te, que és um homem duro, que ceifas onde não semeaste e ajuntas onde não espalhaste;
25 Nde ngi ihẽ akyje. A'erehe nema'e tamatarer ke ywykwar pe ihẽ amukanim araho. Esarahã! Ko 1.000 itatuwyr tamatarer nema'e ke” aja ijar pe.
25 e, atemorizado, escondi na terra o teu talento; aqui tens o
26 Ame'ẽ ke rehe hendu rahã, ijar pandu ipe: “Mã! Nde katu ym! Jyty'ym ame'ẽ ke nde. Ihẽ ajytym ym, ame'ẽ kupixa pe har ma'e ke ihẽ a'u. Ihẽ ajytym ym, amõ jytym ame'ẽ ke ihẽ amatyr, aja nde erekwa katu. Amõ paraky ame'ẽ ke ihẽ apyhyk, aja nde erekwa katu.
26 Respondendo, porém, o seu senhor, disse-lhe: Mau e negligente servo; sabes que ceifo onde não semeei e ajunto onde não espalhei;
27 Aja rahã, tamatarer renda pe ihẽma'e tamatarer ke nde eremupyta ta me'ẽ te'e. Aja rahã, amõ ta riki ihẽma'e tamatarer namõ paraky ta tipe. Aja muheta ta tipe. Aja rahã, ihẽ ajywyr rahã, i'ar koty te we ihẽma'e tamatarer muheta ta tipe” aja ijar pandu.
27 devias, então, ter dado o meu dinheiro aos banqueiros, e, quando eu viesse, receberia o que é meu com os juros.
28 Pe, amõ miasu pe ijar pandu tĩ: “Tamatarer ejo'ok ingi. Miasu katu ym ame'ẽ ke ngi ejo'ok. Pe, 10.000 hetaha namõ ixo ame'ẽ pe eme'ẽ.
28 Tirai-lhe, pois, o talento e dai-o ao que tem os dez talentos.
29 Ma'e ta'yr mi ame'ẽ namõ amõ ma'ema'e rahã, amõ we hũ amõ me'ẽ ta ipe. Aja rahã, ima'ehũ ta. Pe, ma'e ta'yr mi ame'ẽ namõ amõ ma'ema'e ym rahã, ame'ẽ ta'yr mi ame'ẽ ke amõ jo'ok ta ingi. Aja rahã, nixói te ta ima'e ke.
29 Porque a qualquer que tiver será dado, e terá em abundância; mas ao que não tiver, até o que tem ser-lhe-á tirado.
30 Apo kome'ẽ miasu jaxer ame'ẽ ke embor eho, soroka pe. Pytuniha renda pe embor. A'ep ahy ta. A'erehe jixi'u ta. Ahy te ta, a'erehe hãi ke su'u su'u ta” aja ijar pandu — aja Jesu pandu.
30 Lançai, pois, o servo inútil nas trevas exteriores; ali, haverá pranto e ranger de dentes.
31 Jesu pandu tĩ:
31 E, quando o Filho do Homem vier em sua glória, e todos os santos anjos, com ele, então, se assentará no trono da sua glória;
32 Pe, upa katu te kome'ẽ ywy keruhũ pe har ta ke mujy'ar ta. Tupã je'ẽha rahoha ta mujy'ar ta. Ihẽ ruwa koty mujy'ar ta. Pe, ngã ke ihẽ amondo mondo ta. Se koty amõ ta ke ihẽ amondo ta. Amõ ta amõ koty. Arapuharan usakiha ta aja saka. Arapuhame ta ke arapuharan ta pyter ngi mondo mondo. Aja ngã ke ihẽ amondo mondo ta tĩ.
32 e todas as nações serão reunidas diante dele, e apartará uns dos outros, como o pastor aparta dos bodes as ovelhas.
33 Katu ame'ẽ ta ke ihẽ jywa katu koty ihẽ amondo ta. Amõ pyta ame'ẽ ta ihẽ jywa'i koty ihẽ amondo ta.
33 E porá as ovelhas à sua direita, mas os bodes à esquerda.
34 Ihẽ riki kapitã keruhũ. Pe, ihẽ jywa katu koty i'ãi, ame'ẽ ta pe kuja ihẽ apandu ta: “Pejur! Pehẽ riki ihẽ pái ke muhury katu ame'ẽ ta ke pehẽ. Ihẽ pái renda pe pexe peho. Ame'ẽ renda ke yman a'e mukatu. Kome'ẽ ywy keruhũ a'e mujã rahã, ame'ẽ renda ke a'e mujã pehẽ pe tĩ. Apo pexe peho a'ep.
34 Então, dirá o Rei aos que Vinde, benditos de meu Pai, possuí por herança o Reino que vos está preparado desde a fundação do mundo;
35 Pesarahã! Ihẽ myahy rahã, ihẽ pe pehẽ mi'u peme'ẽ. Ihẽ hyngwéi rahã, y ke ihẽ pe peme'ẽ tĩ. Ihẽ rehe pesak ramõ rahã, pehẽ rok pe ihẽ ke pemupyta katu tĩ.
35 porque tive fome, e destes-me de comer; tive sede, e destes-me de beber; era estrangeiro, e hospedastes-me;
36 Ihẽma'e mundeha nixói rahã, pehẽma'e mundeha ihẽ pe peme'ẽ tĩ. Ihẽ ahy axo rahã, ihẽ pe puhã peme'ẽ katu tĩ. Kyndaha pe ihẽ axo rahã, ihẽ rehe pesak pejur tĩ” aja ihẽ apandu ta.
36 e vestistes-me; adoeci, e visitastes-me; estive na prisão, e fostes ver-me.
37 —Aja rahã, ihẽ jywa katu koty i'ãi ame'ẽ ta pandu ta. Katu ame'ẽ ta ke ame'ẽ ta. Kuja pandu ta: “Sawa'e! Myja rahã nde myahy, pe, jande mi'u nde pe jame'ẽ my? Jakwa ym. Myja rahã, nde nengwéi, pe, nde pe y jande jame'ẽ my tĩ? Jakwa ym tĩ.
37 Então, os justos lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome e
38 Myja rahã, nde rehe jasak ramõ, pe, jande rok pe nde ke jamupyta my? Jakwa ym tĩ. Myja rahã, nema'e mundeha nixói, pe, jandema'e mundeha ke jame'ẽ nde pe my tĩ? Jakwa ym tĩ.
38 E, quando te vimos estrangeiro e
39 Myja rahã, nde ahy nde erexo, pe, nde pe puhã jame'ẽ katu my? Jakwa ym tĩ. Myja rahã kyndaha pe nde erexo, pe, nde rehe jasak jaho my? Jakwa ym tĩ” aja ihẽ pe.
39 E, quando te vimos enfermo ou na prisão e fomos ver-te?
40 —Pe, ihẽ apandu ta. Ihẽ riki kapitã keruhũ. Kuja apandu ta: “Ko apandu pehẽ pe. Ko ihẽ kotyhar ta ixo. Ihẽ mu ta aja riki. ‘Katu ym’ aja amõ ta ukwaha naĩ. Ame'ẽ ta pe ma'e ke pema'ema'e rahã, ihẽ pe pema'ema'e katu, ame'ẽja saka. A'erehe ihẽ pái renda pe pehẽ rury katuha namõ pexe peho” aja ihẽ apandu ta.
40 E, respondendo o Rei, lhes dirá: Em verdade vos digo que, quando o fizestes a um destes meus pequeninos irmãos, a mim
41 —Pe, ihẽ jywa'i koty i'ãi, ame'ẽ ta pe kuja ihẽ apandu ta: “Peho ihẽ ngi! Pehẽ riki Tupã mupyrara ta ame'ẽ ta ke pehẽ. Tata keruhũ renda pe peho. Ame'ẽ tata uwe ym te ta. Ame'ẽ renda ke Tupã mujã. A'ep Satana ke mupyrara ta. (Ãjã ramũi ke a'e.) Ame'ẽ renda ke tata keruhũ renda. Satana kotyhar ta ke a'e mupyrara ta a'ep tĩ. Ame'ẽ renda pe peho.
41 Então, dirá também Apartai-vos de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos;
42 Pesarahã! Ihẽ myahy rahã, pehẽ mi'u ihẽ pe peme'ẽ ym. Ihẽ hyngwéi rahã, y ke ihẽ pe peme'ẽ ym tĩ.
42 porque tive fome, e não me destes de comer; tive sede, e não me destes de beber;
43 Ihẽ rehe pesak ramõ rahã, pehẽ rok pe ihẽ ke pemupyta ym tĩ. Ihẽma'e mundeha nixói rahã, pehẽma'e mundeha ke ihẽ pe peme'ẽ ym tĩ. Ihẽ ahy rahã, ihẽ pe puhã peme'ẽ ym tĩ” aja ihẽ jywa'i koty i'ãi ame'ẽ ta pe apandu ta.
43 sendo estrangeiro, não me recolhestes;
44 —Pe, a'eta pandu ta ihẽ pe: “Sawa'e! Myja rahã, nde myahy my? Pe, jande mi'u jame'ẽ ym nde pe my. Jakwa ym. Myja rahã, nde nengwéi my? Pe, y jame'ẽ ym nde pe my? Jakwa ym tĩ. Myja rahã, nde rehe jasak ramõ my? Pe, jande rok pe nde ke jamupyta ym my? Jakwa ym tĩ. Myja rahã, nema'e mundeha nixói my? Pe, jame'ẽ ym nde pe my? Jakwa ym tĩ. Myja rahã, nde ahy my? Pe, puhã jame'ẽ ym nde pe my? Jakwa ym tĩ. Myja rahã, kyndaha pe nde erexo my? Pe, nde rehe jasak ym jaho my? Jakwa ym tĩ” aja ta.
44 Então, eles também lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome, ou com sede, ou estrangeiro, ou nu, ou enfermo, ou na prisão e não te servimos?
45 —Ihẽ riki kapitã keruhũ. Kuja ame'ẽ ta pe ihẽ apandu ta. “Ko apandu pehẽ pe. Ihẽ kotyhar ta kohĩ. ‘Ame'ẽ ta katu ym’ aja amõ ta ukwaha naĩ. Ame'ẽ ta pe ma'e ke pema'ema'e ym rahã, ihẽ pe ma'e ke pema'ema'e ym tĩ, ame'ẽja saka” aja ihẽ apandu ta.
45 Então, lhes responderá, dizendo: Em verdade vos digo que, quando a um destes pequeninos
46 Pe, ame'ẽ ta ke mupyraraha renda pe ihẽ pái mondo ta. A'ep ahyha upa ym te ta. Katu ame'ẽ ta anĩ. Ihẽ pái namõ aja te'e ta ixo. Uhã te hũ ta a'eta — aja Jesu pandu.
46 E irão estes para o tormento eterno, mas os justos, para a vida eterna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.