Hebreus 12
Tupã Je'ẽha (URBNT) vs NVI
1 Pesarahã! Tupã pandu ame'ẽ ke rehe heta hũ ymanihar ta jurujar katu. Ame'ẽ ta riki jande rehe usak usak ixo, ame'ẽja saka. Jande py'a ke a'eta mãtã u'am, ame'ẽja saka. A'erehe jande ke upa ma'e puhýi ame'ẽ ke mã peja jambor. Aja riki ujan te'e ame'ẽ ta ombor tĩ. Upa ma'e puhýi ame'ẽ ke ombor. Aja rahã, pahar ujan katu ta. Jande aja tĩ. Ujan te'e ame'ẽ ta aja jaxo tĩ. A'erehe ma'e puhýi ame'ẽ ke mã peja jambor. Aja rahã, ma'e jaka'u te'eha jama'eha ke mã peja jahijar katu. Aja rahã Tupã putar ame'ẽ ke upa ima'e pyrãtãha namõ mã peja jama'ema'e katu.
1 Portanto, também nós, uma vez que estamos rodeados por tão grande nuvem de testemunhas, livremo-nos de tudo o que nos atrapalha e do pecado que nos envolve, e corramos com perseverança a corrida que nos é proposta,
2 Mã peja Jesu rehe har jakwa jakwa jaxo. A'e aja Tupã pandu ame'ẽ ke rehe jajurujar katu ta me'ẽ te'e tĩ. Jande ke a'e mu'e katu. (A'erehe jajurujar katu ehe.) Ma'e ke upa rahã, inamõ aja te'e ta jaxo. Hury katuha namõ ipái koty a'e ixo ta, aja a'e ukwa katu. A'erehe a'e pandu: “Myra ngã mupia ame'ẽ ke rehe ihẽ amanõ ta. Ihẽ ruxĩ ym ingi” aja. Pe, ame'ẽ rehe a'e manõ. Apo Tupã rake a'e wapyk uĩ. (Aja rahã, katu te ame'ẽ ke a'e, aja jakwa.) Inamõ kapitã keruhũ te a'e.
2 tendo os olhos fitos em Jesus, autor e consumador da nossa fé. Ele, pela alegria que lhe fora proposta, suportou a cruz, desprezando a vergonha, e assentou-se à direita do trono de Deus.
3 Yman Jesu pyrara ixo, ame'ẽ rehe har pekwa pekwa pexo. Ma'e jaxer ai ma'ema'e ame'ẽ ta parahy te hũ ehe. Ipy'ahu te'e a'e hendu. Mukahem ym. Aja pexo ym we rĩ. A'erehe mãte pekwaha aja ym pexo. Pejurujar katuha ke pehijar ym tĩ.
3 Pensem bem naquele que suportou tal oposição dos pecadores contra si mesmo, para que vocês não se cansem nem se desanimem.
4 Ma'e ka'u te'eha ke ma'ema'e ame'ẽ ta pe pepandu: “Mã peja ym pexo” aja. A'erehe pehẽ rehe a'eta parahy. Pehẽ ke mupyrara tipe tĩ. Pehẽ ke a'eta jukwa ym we rĩ.
4 Na luta contra o pecado, vocês ainda não resistiram até o ponto de derramar o próprio sangue.
5 Ta'yr ta namõ ipái pandu katu. Aja pehẽ namõ Tupã pandu pandu katu. A'e pandu ame'ẽ ke rehe pekwa pekwa pexo. Pehẽ py'a ke a'e mãtã tar katu. Kuja riki:
5 Vocês se esqueceram da palavra de ânimo que ele lhes dirige como a filhos: "Meu filho, não despreze a disciplina do Senhor, nem se magoe com a sua repreensão,
6 ‘Ema'e ym’ aja upa ipy'a katu ame'ẽ ta pe jandema'e sawa'e te pandu.
6 pois o Senhor disciplina a quem ama, e castiga todo aquele a quem aceita como filho".
7 Pehẽ pepyrara pexo rahã, pehẽ py'ahu te'e pehendu. Ipái riki ta'yr ke nupã, aja pehẽ py'ahu te'e pehendu. Pesarahã! Ta'yr ke ipái nupã ym ame'ẽ ke nixói. Upa katu te nupã. (Aja ixoha ke mukatu.) A'erehe pepyrara pexo rahã, pehẽ riki ta'yr ta ke aja Tupã mujekwa.
7 Suportem as dificuldades, recebendo-as como disciplina; Deus os trata como filhos. Pois, qual o filho que não é disciplinado por seu pai?
8 Upa ta'yr ta ke Tupã mupyrara. A'erehe pehẽ pepyrara ym pexo rahã, Tupã ra'yr ta aja ym pehẽ. Ta'yr ta te aja ym pehẽ. Amõ riki pehẽ pái aja pexo.
8 Se vocês não são disciplinados, e a disciplina é para todos os filhos, então vocês não são filhos legítimos, mas sim ilegítimos.
9 Kome'ẽ ywy pe jande pái ixo. Jande ke a'eta nupã rahã, jahendu katu ehe. Aja rahã i'ar koty te we jande pái keruhũ rehe jahendu katu ta me'ẽ te'e tĩ. Pe, inamõ aja te'e ta jaxo.
9 Além disso, tínhamos pais humanos que nos disciplinavam, e nós os respeitávamos. Quanto mais devemos submeter-nos ao Pai dos espíritos, para assim vivermos!
10 Kome'ẽ ywy pe jande ke jande pái ta'yr mi nupã. Muhendu tar katu juehe, aja a'eta ukwa. Jahendu katu ehe, aja ukwa tĩ. A'erehe nupã. Jande ke Tupã mupyrara rahã, katu jaxoha aja jamuruwak ta, aja a'e ukwa. Aja rahã, a'e katu te aja jaxo ta tĩ, aja me'ẽ a'e putar. A'erehe jande ke mupyrara.
10 Nossos pais nos disciplinavam por curto período, segundo lhes parecia melhor; mas Deus nos disciplina para o nosso bem, para que participemos da sua santidade.
11 Jande ke a'e mupyrara rahã, japyai jaxo. I'i we japyai. Muhury ym jande ke. Anĩ. I'i atu ym ame'ẽ. Kuja. Tupã mupyrara, a'erehe ta'yr ta ipy'a muruwak tĩ. A'erehe a'eta hendu katu ehe. Aja rahã, hury katuha namõ ixo katu ta tĩ. Ixoha katu aja ixo apo 'y. A'erehe ta'yr ta ke Tupã mupyrara.
11 Nenhuma disciplina parece ser motivo de alegria no momento, mas sim de tristeza. Mais tarde, porém, produz fruto de justiça e paz para aqueles que por ela foram exercitados.
12 Mã peja pyai ame'ẽ ta ke pemuhury katu. Mã peja kyje ame'ẽ ta py'a ke pemãtã katu tĩ. Aja rahã, pehẽ ke amõ ta mahy rahã, aja te'eha pehẽ py'ahu te'e pehendu katu.
12 Portanto, fortaleçam as mãos enfraquecidas e os joelhos vacilantes.
13 Jetehar te ke pekwa. Aja pexo katu. Aja rahã, jurujar katuha ke hijar tate, ame'ẽ ta py'a ke pemujywyr ta. Aja rahã, a'eta hijar ym ta. Aja rahã, Tupã namõ a'eta juehe katu ixo tĩ.
13 "Façam caminhos retos para os seus pés", para que o manco não se desvie, mas antes seja curado.
14 Pejumai ym ha namõ amõ ta namõ pexo. Pexoha katu aja pexo. Aja ym rahã, jandema'e sawa'e te namõ pexo ym te ta.
14 Esforcem-se para viver em paz com todos e para serem santos; sem santidade ninguém verá o Senhor.
15 Pesak katu pexo. Pehẽ rehe Tupã ipy'a katu. Ame'ẽ ke mã peja pehijar ym. Pesarahã! Juruwe'y tiha oho rahã, upa pyta rake rupi i'ãi ame'ẽ ke jukwa. Ame'ẽ riki kuja saka. Ma'e peka'u te'eha ke pema'ema'e rahã, amõ ta riki Tupã rehe jurujar katuha ke hijar ta my. Aja rahã, katu ym. (Pyta rake rupi i'ãi ame'ẽ ke jukwa, ame'ẽja saka.) A'erehe juruwe'y aja ym pexo.
15 Cuidem que ninguém se exclua da graça de Deus. Que nenhuma raiz de amargura brote e cause perturbação, contaminando a muitos.
16 Esau aja ym pehẽ tĩ. Kũjã rehe a'e ka'u te'e. Tupã ke a'e putar ym te tĩ. A'e riki u'ar py ame'ẽ ke tipe. Aja rahã, ipái manõ rahã, ipáima'e ke a'e pyhyk ta tipe. Ame'ẽ ke imu pe a'e muhepy. A'e myahy te rahã, a'e pandu imu pe: “Paratupe pe nde mi'u nde eremuwyr rahã, jande páima'e ke nema'e wan ta. Ihẽ pe papa muwyr ame'ẽ ke nema'e wan ta” aja riki.
16 Não haja nenhum imoral ou profano, como Esaú, que por uma única refeição vendeu os seus direitos de herança como filho mais velho.
17 I'i katu rahã we, ipy'a ke muruwak. Pe, ipái pandu katuha ke a'e pyhyk ta tipe, ame'ẽ ke pekwa riki. Ipái pe a'e pandu: “Tupã pe epandu: ‘Mã peja u'ar py ame'ẽ ke rehe esak katu’ aja ihẽ rehe har epandu ipe” aja ipái pe. Ipái pandu: “Anĩ. Marã ka ym ihẽ apanduha. Tupã pe ne mu rehe har upa ihẽ apandu” aja riki. Pe, Esau jixi'u tipe. Ipái pe pandu: “Tupã pe ihẽ rehe har epandu tĩ. Ihẽ koty pandu katuha ke emuruwak” aja tipe. Marã ka ym ipái panduha ke muruwakiha ixoty, Esau koty. A'erehe Esau aja: “Tupã ke japutar ym” aja ym pexo tĩ.
17 Como vocês sabem, posteriormente, quando quis herdar a bênção, foi rejeitado; e não teve como alterar a sua decisão, embora buscasse a bênção com lágrimas.
18 Ywy'ã keruhũ pe jundéu awa ta uhyk uwyr kwe. Her Sinái. Tata xupe 'ar rupi ihĩ. Aman pihun te aja ywa takãxĩha ihĩ tĩ. Ywytu keruhũ peju hũ tĩ. (Tupã pyrãtã te hũ aja mujekwa.)
18 Vocês não chegaram ao monte que se podia tocar, e que estava chamas, nem às trevas, à escuridão e à tempestade,
19 Jumi'a aja tyapu hũ tĩ. Tupã pandu tĩ. Ame'ẽ ke jundéu awa ta hendu rahã, a'eta pandu: “Epandu ym apo” aja riki. Kyje ingi a'erehe aja pandu.
19 ao soar da trombeta e ao som de palavras tais, que os ouvintes rogaram que nada mais lhes fosse dito;
20 A'eta hendu: “Ywy'ã rehe pepyrũ rahã, ame'ẽ ke ita pe pejapi. Aja pejukwa. Pehẽ rymba ta aja tĩ. Pejukwa tĩ” aja riki. (Aja rahã, Tupã a'ep ixo. Jaxer ame'ẽ ke nixói te ipe, ame'ẽ ke a'ep ixo, aja mujekwa.) A'erehe a'eta kyje ingi. Amõ we Tupã pandu ame'ẽ ke hendu tar ym. Kyje.
20 pois não podiam suportar o que lhes estava sendo ordenado: "Até um animal, se tocar no monte, deve ser apedrejado".
21 Upa Moise usak, ame'ẽ ke mãte we ame'ẽ te a'eta my. (Tupã pyrãtã te hũ aja ukwa katu. Ma'e jaxer ame'ẽ ke nixói te ipe, ame'ẽ ke a'ep ixo, aja ukwa tĩ.) A'erehe: “Ihẽ akyje hũ. Ihẽ ryrýi riki” aja Moise pandu.
21 O espetáculo era tão terrível que até Moisés disse: "Estou apavorado e trêmulo! "
22 Pehẽ anĩ. Tupã ngi pekyje aja ym ixoty pejur. Tupã rehe pehẽ py'a pemoĩ moĩ, ame'ẽ renda riki amõ koty. Amõ ywy'ã keruhũ ke ame'ẽ. “Siã” aja riki her. Tupã ixo, ame'ẽ ok ta ke ame'ẽ. A'e riki uhã te hũ ame'ẽ ke a'e. Ame'ẽ ok ta riki ywa pe har ke. Amõ Jerusarẽ ok ta ke. Ywa pe har ke ame'ẽ. A'ep heta te hũ Tupã je'ẽha rahoha ta ixo.
22 Mas vocês chegaram ao monte Sião, à Jerusalém celestial, à cidade do Deus vivo. Chegaram aos milhares de milhares de anjos em alegre reunião,
23 A'ep Tupã kotyhar ta jy'ar u'am. Hury katuha namõ ngã ixo. Ixotyhar ta riki u'ar py ame'ẽ ta aja saka. A'eta rer ke paper rehe amõ mupinim. Ywa pe ame'ẽ ihĩ. A'ep Tupã ixo tĩ. Pehẽ py'a pemoĩ moĩ ehe. A'e riki upa kome'ẽ ywy keruhũ pe har ta ke mondo mondo ta. Hendu ym ehe, ame'ẽ ta ke mupyraraha renda pe a'e mondo ta. Hendu katu ehe, ame'ẽ ta inamõ ixo ta. Ixoty oho ta. A'ep ymanihar ixoha katu ame'ẽ ta ixo tĩ. Ame'ẽ ta pe Tupã pandu: “Pehẽ katu te. Ma'e peka'u te'eha pema'eha ke nixói te pehẽ pe” aja.
23 à igreja dos primogênitos, cujos nomes estão escritos nos céus. Vocês chegaram a Deus, juiz de todos os homens, aos espíritos dos justos aperfeiçoados,
24 A'ep Jesu ixo tĩ. A'e riki ipái pe pandu: “Ihẽ amanõ, a'erehe ihẽ rehe jurujar katu ame'ẽ ta ke emuhã katu” aja. Ame'ẽ riki panduha pyahu ame'ẽ ke. Huwy ke uhem tĩ. A'erehe ngã ke Tupã muhã katu. Ame'ẽ ruwy riki Ambéu ruwy 'ar koty te we mukatuha. Ambéu manõ. Huwy rehe har jakwa jaxo rahã: “Ambéu jukwa ame'ẽ ke ejukwa tĩ” aja Tupã pe japandu. Jesu ruwy rehe har jakwa jakwa jaxo rahã: “Jande py'a ke ejuhyk” aja Tupã pe japandu. A'erehe Jesu ruwy riki Ambéu ruwy 'ar koty te we mukatuha. A'erehe Tupã ngi jakyje ym ha namõ jahyk katu ehe.
24 a Jesus, mediador de uma nova aliança, e ao sangue aspergido, que fala melhor do que o sangue de Abel.
25 Pesak katu pexo. “Tupã rehe ihẽ ahendu ym ta” aja ym pepandu. Kome'ẽ ywy keruhũ pe ixo rahã, Tupã je'ẽha ke Moise pandu pandu ngã pe. Ame'ẽ rehe hendu ym ame'ẽ ta ke Tupã mupyrara riki. Apo ywa ngi je'ẽha ke Tupã muwyr jande pe. Ame'ẽ ke rehe jahendu ym rahã, mã ymanihar ta 'ar koty te we jande ke Tupã mupyrara ta.
25 Cuidado! Não rejeitem aquele que fala. Se os que se recusaram a ouvir aquele que os advertia na terra não escaparam, quanto mais nós, se nos desviarmos daquele que nos adverte dos céus?
26 Moise ta pe Tupã pandu rahã, ywy ke a'e mukatak hũ. Pe, a'e pandu tĩ: “Amõ we ywy ke ihẽ amukatak ta tĩ. Ywa ke ihẽ amukatak ta tĩ” aja riki.
26 Aquele cuja voz outrora abalou a terra, agora promete: "Ainda uma vez abalarei não apenas a terra, mas também o céu".
27 “Amõ we” aja pandu rahã, ma'e Tupã mujã ame'ẽ ke a'e mukatak ta. Pe, mukanim ta. Mumba ta. Aja rahã, marã ka ym mukatakiha, ame'ẽ ke jõ pyta ta. (Aja rahã, Tupã kotyhar ta jõ pyta katu, aja mujekwa.)
27 As palavras "ainda uma vez" indicam a remoção do que pode ser abalado, isto é, coisas criadas, de forma que permaneça o que não pode ser abalado.
28 Pesarahã! Sawa'e te namõ jaxo ta kỹ. Marã ka ym ima'e pyrãtãha mukanĩha. (Aja rahã inamõ ixo, ame'ẽ ta jõ pyta ta.) Inamõ jaxo ta, a'erehe mã peja japandu ipe: “Ne jõ riki katu te me'ẽ ke” aja. Myja me'ẽ Tupã ke jamuhury katu my? Aja mã peja jande py'a jamoĩ moĩ katu ehe. Aja rahã: “Ne jõ riki katu te me'ẽ ke” aja japandu ipe. “Mã! Pyrãtã te hũ ame'ẽ ke a'e” aja jakwa katuha namõ mã peja jande py'a jamoĩ moĩ katu ehe.
28 Portanto, já que estamos recebendo um Reino inabalável, sejamos agradecidos e, assim, adoremos a Deus de modo aceitável, com reverência e temor,
29 Hendu ym ehe ame'ẽ ta ke Tupã mupyrara hũ ta. Tata upa ma'e ukwái. Aja Tupã mahy ta tĩ. A'erehe: “Mã! Pyrãtã te hũ ame'ẽ ke a'e” aja jakwa katuha namõ mã peja jande py'a jamoĩ moĩ katu ehe.
29 pois o nosso "Deus é fogo consumidor! "
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.