Mateus 9

Kaapor NT (URB_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jarusu keruhũ pe Jesu opor oho tĩ. Ypa aha oho tĩ. Hekoha pe a'e jywyr oho. Kapana'ũ ok ta pe jywyr oho.
1 Entrando num barco, Jesus passou para o outro lado do mar e foi para a sua própria cidade.
2 Pe, upa jupyrãtã rãtã ame'ẽ ke sawa'e ta hupir werur. Kyha aja me'ẽ ke pe a'eta werur. Amõ ke Jesu mukatu ame'ẽ rehe sawa'e ta jurujar katu. Ame'ẽ ke Jesu ukwa rahã, upa jupyrãtã rãtã ame'ẽ pe a'e pandu: —Sa'e! Nde rury katu eju. Ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'ema'e. Apo nde rehe ihẽ py'a jywyr katu — aja Jesu ipe.
2 E eis que lhe trouxeram um paralítico deitado num leito. Jesus, vendo a fé que eles tinham, disse ao paralítico:
3 Ame'ẽ ke Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta hendu rahã, jupandu pandu a'eta jupe: —Mã! Katu ym a'e pandu. Tupã jõ riki amõ ta pe pandu katu: “Ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'e. Nde rehe ihẽ py'a jywyr” aja. A'erehe peme'ẽ riki Tupã aja jupe my. Katu ym aja — aja jupandu pandu a'eta jupe.
3 Mas alguns escribas diziam entre si: — Ele está blasfemando.
4 Ame'ẽ ipy'a pe ukwa ukwa uĩ ame'ẽ ke Jesu ukwa rahã, pandu: —Ma'e katu ym, aja pehẽ py'a pe pekwa pekwa ym peĩ.
4 Jesus, porém, conhecendo os pensamentos deles, disse:
5 Myja me'ẽ riki hãtã ma'eha my? Kuja my: “Ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'e. Nde rehe ihẽ py'a jywyr katu” aja apandu rahã, hãtã ma'eha my? (Ame'ẽ ke rehe usak ym awa.) Anĩ rahã, kuja my? “Epu'am! Ewata eho!” aja apandu rahã, hãtã te ma'eha my? (Ame'ẽ ke rehe usak katu awa.)
5 Pois o que é mais fácil? Dizer: “Os seus pecados estão perdoados”, ou dizer: “Levante-se e ande”?
6 Pesarahã! Tupã jõ riki ahyha mukatu aja pekwaha. Tupã jõ riki ipy'a mujywyr katu ngã rehe aja pekwaha tĩ. Apo ihẽ tĩ. Ihẽ riki Tupã mu'am ame'ẽ ke aja ihẽ amujekwa ta apo 'y. Ihẽ pe Tupã pandu tĩ: “Ma'e ka'u te'eha ke ngã ma'ema'e. Ame'ẽ ta rehe nde py'a emujywyr katu” aja ihẽ pe. Pesarahã! Ame'ẽ ke pekwa ta apo — aja Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta pe Jesu pandu. A'erehe upa jupyrãtã rãtã ame'ẽ pe a'e pandu: —Epu'am. Nde kyha aja me'ẽ ke emupu'a. Nde rok pe ejywyr eho — aja Jesu.
6 Mas isto é para que vocês saibam que o Filho do Homem tem autoridade sobre a terra para perdoar pecados. Então disse ao paralítico:
7 Sawa'e pu'am. Pe, hok pe jywyr oho.
7 E o homem se levantou e voltou para casa.
8 (Jesu riki Tupã aja mujekwa sawa'e pe.) Ame'ẽ ke amõ ta ukwa rahã, pandu: “Mã! Katu tiki!” aja. Pe, Tupã pe a'eta pandu tĩ: —Ne jõ riki katu te me'ẽ ke. Nde riki pyrãtãha ke sawa'e ta pe nde eremuwyr katu — aja.
8 Vendo isto, as multidões, possuídas de temor, deram glória a Deus, que tinha dado tal autoridade aos homens.
9 A'engi Jesu oho ixo rahã, Matéu rehe a'e usak. Homa awa tama'e kapitã keruhũ pe tamatarer ke a'e matyr matyr uĩ. Matyriha renda kapy pe a'e wapyk uĩ. Jesu pandu ipe: —Ihẽ namõ eho 'y — aja. Matéu pu'am. Upa hijar, pe, inamõ oho.
9 Quando Jesus saiu dali, viu um homem chamado Mateus sentado na coletoria e lhe disse: Ele se levantou e o seguiu.
10 Pe, Matéu rok pe ma'e ke Jesu u'u uĩ rahã, amõ heta kapitã keruhũ pe tamatarer matyr ame'ẽ ta inamõ wapyk uĩ tĩ. Inamõ jumu'eha ta ma'e ke u'u uĩ tĩ. Amõ ka'u te'eha ke ma'ema'e ame'ẽ ta inamõ wapyk uĩ tĩ.
10 Estando Jesus à mesa, na casa de Mateus, muitos publicanos e pecadores vieram e tomaram lugares com Jesus e os seus discípulos.
11 Ame'ẽ ke parise ta usak rahã, jumu'eha ta pe je'ẽ je'ẽ: —Ma'ewã ame'ẽ sawa'e ta jaxer ame'ẽ ta namõ Jesu u'u uĩ my? Tamatarer ke matyr ame'ẽ ta namõ aja tĩ. U'u inamõ tĩ. Katu ym aja — aja parise ta.
11 Vendo isto, os fariseus perguntavam aos discípulos de Jesus: — Por que o Mestre de vocês come com os publicanos e pecadores?
12 A'eta pandu ame'ẽ ke rehe Jesu hendu. A'erehe a'e pandu: —Ma'e ahy ixo rahã, mukatuha koty amõ oho. Ahy ym rahã, mukatuha koty oho ym awa. (Aja saka apo. Ma'e ka'u te'eha ke ma'ema'e ame'ẽ ta ihẽ rehe uhyk. Ipy'a juhyk. Ame'ẽ ke a'eta putar, a'erehe ihẽ rehe uhyk. Katu jupe, anĩ. Ame'ẽ ta ihẽ rehe uhyk ym.)
12 Mas Jesus, ouvindo, disse:
13 Pesarahã! Kuja Tupã je'ẽha rehe panduha ihĩ. Tupã pandu:—Aja Tupã pandu ame'ẽ ke pekwa peho. (Tupã je'ẽha rehe pesak peho.) Pesarahã! Sawa'e katu aja ukwa jupe, ame'ẽ ta pe kuja ym ihẽ apandu: “Tupã koty pehẽ py'a pemuruwak pemondo” aja apandu ym. Anĩ. Ma'e ka'u te'eha ke ma'ema'e, ame'ẽ ta pe kuja ihẽ apandu katu: “Tupã koty pehẽ py'a pemuruwak pemondo” aja riki — aja parise ta pe Jesu pandu.
13 Vão e aprendam o que significa: “Quero misericórdia, e não sacrifício.” Pois não vim chamar justos, e sim pecadores.
14 Juã mujahukiha namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta Jesu pe pandu uwyr: —Jande riki ma'e ja'uha ke jahijar hijar jaxo. Amõ amõ rahã, jahijar. (Aja japyaiha ke jamujekwa Tupã pe.) Tupã namõ japandu pandu rahã aja tĩ. Ma'e ja'uha ke jahijar tĩ. Parise ta aja tĩ. Ma'e u'uha ke a'eta hijar hijar tĩ. Pe, ne namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta aja ym. Ma'e ke a'eta u'u katu. Ma'e u'uha ke hijar ym. Ma'erehe my? — aja Jesu pe.
14 Vieram, depois, os discípulos de João e perguntaram a Jesus: — Por que nós e os fariseus jejuamos muitas vezes, mas os seus discípulos não jejuam?
15 A'e pandu: —Sawa'e jumendar rahã, a'eta mi'u matyr. Huryha mujã. Pe, ame'ẽ pe oho ame'ẽ ta ma'e u'uha ke hijar ym. Sawa'e namõ ixo rahã, ma'e u'uha ke hijar ym. Pyaiha mujekwa ym. (Ihẽ namõ ihẽma'e jumu'eha ta ixo apo, a'erehe upa ma'e u'uha ke a'eta hijar ym.) Yman rahã, ihẽ ke amõ ta pyhyk ta raho a'eta ngi. Arahã ihẽma'e jumu'eha ta upa ma'e u'uha ke hijar ta. (Aja pyaiha ke mujekwa ta.)
15 Jesus respondeu:
16 —Kamixa ymanihar sorok rahã, pan jupu'a ym ame'ẽ ke amõ mujar ym ehe. Mujar ehe rahã, jupu'a we oho. Pe, kamixa ymanihar ke musak we ta. Sorok we ta oho.
16 Ninguém põe remendo de pano novo em roupa velha; porque o remendo tira um pedaço da roupa, e o buraco fica ainda maior.
17 Kawĩ mupupur ramõ ame'ẽ ke hyru ymanihar te pe awa purakar ym. Ame'ẽ pe purakar rahã, pupur we ixo rĩ. Pe, hyru ymanihar ke mupuk ta. Pe, upa kawĩ jyhẽ ta oho. Hyru ymanihar ke mujaxer ta tĩ. A'erehe kawĩ mupupur ramõ ame'ẽ ke hyru pyahu ame'ẽ pe awa purakar rahã, katu ta tiki. Aja rahã, kawĩ jyhẽ ym ta. Hyru ke upuk ym ta tĩ — aja Juã namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta pe Jesu pandu. (Jesu mu'e rahã, myja ixoha katu aja mujekwa. Ixoha pyahu aja saka. A'erehe parise mu'e, aja ymanihar ixoha namõ marã ka ym muparaha, aja Jesu mujekwa.)
17 Nem se põe vinho novo em odres velhos, porque, se alguém fizer isso, os odres se rompem, o vinho se derrama, e os odres se perdem. Mas põe-se vinho novo em odres novos, e ambos se conservam.
18 Jesu mu'e uĩ rahã, jundéu awa tama'e jy'ariha renda kapitã uhyk uwyr ehe. Huwa koty ipynarãi pe a'e wapyk. (Aja sawa'e katu te ame'ẽ ke kohĩ, a'erehe hendu katu ehe aja mujekwa.) Pe, pandu ipe: —Ihẽ rajyr manõ ramõ. Ihẽ rok pe ehorahã! Nde po ke iãkã rehe emujar! Aja rahã, kwera katu ta tĩ — aja Jesu pe.
18 Enquanto Jesus lhes dizia estas coisas, eis que um chefe da sinagoga, aproximando-se, o adorou e disse: — Minha filha morreu agora mesmo; mas venha impor a mão sobre ela, e ela viverá.
19 —Hã! Aho ta kỹ — aja pandu ipe. Pe, a'e pu'am. Inamõ oho. Inamõ jumu'e ixo ame'ẽ ta oho tĩ.
19 E Jesus se levantou e o seguiu, juntamente com os seus discípulos.
20 Oho ixo rahã, Jesu raikwer rupi amõ kũjã oho. Jai ha pupuriha namõ ixo ame'ẽ ke a'e. Awa py mokõi warahy 'ar rahã, aja te'e a'e ixo. A'e jupandu jupe: —Ima'e mundeha ke ihẽ apyhyk rahã jõ, ihẽ katu ta aho — aja kũjã jupe. A'erehe Jesuma'e mundeha apyr ke a'e pyhyk.
20 E eis que uma mulher, que durante doze anos vinha sofrendo de uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na borda da capa dele.
21 — ausente —
21 Porque dizia consigo mesma: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Aja rahã, ixoty Jesu uwak. Pe, usak ehe rahã, pandu ipe: —Éi kũjã! Upa ma'e ahyha ke amukatu, ame'ẽ rehe nde erejurujar katu, a'erehe nde katu apo 'y. Nde rury katu eho apo 'y — aja kũjã pe. Arahã kũjã katu oho.
22 Então Jesus, voltando-se e vendo-a, disse: E, desde aquele instante, a mulher ficou sã.
23 Jundéu awa tama'e jy'ariha rendama'e kapitã rok pe Jesu ixe oho rahã, takwar ra'yr peju ame'ẽ ta rehe a'e usak. (Aja te'eha riki jundéu awa ta. Amõ manõ rahã, takwar ra'yr ke peju. Aja pyaiha ke mujekwa.) Amõ ta mutyapu hũ ixo tĩ. (Aja pyaiha ke mujekwa tĩ.)
23 Tendo Jesus chegado à casa do chefe e vendo os tocadores de flauta e o povo em alvoroço, disse:
24 A'e pandu: —Kar pe upa pehem peho! Kũjãtãi manõ ym riki. Ukwer te'e ou riki — aja Jesu a'eta pe. (Kũjãtãi manõ te aja Jesu ukwa katu tĩ.) A'eta puka puka hũ ehe. Manõ te, aja ukwa katu, a'erehe puka puka hũ ehe.
24 — Saiam daqui! Porque a menina não está morta, mas dorme. E riam-se dele.
25 Kar pe upa a'eta ke a'e mondo rahã, kũjãtãima'e kapy pe Jesu ixe oho. Ipo rehe pyhyk. Pe, kũjãtãi kwera katu. Pe, pu'am.
25 Mas, quando o povo tinha sido colocado para fora, Jesus entrou, tomou a menina pela mão, e ela se levantou.
26 Ame'ẽ mukweraha rehe har amõ ta pandu pandu oho. Ame'ẽ ywy rupi amõ ta pandu pandu oho.
26 E a notícia deste acontecimento se espalhou por toda aquela terra.
27 A'engi Jesu wata oho ixo rahã, mokõi sawa'e ta eha ym te ame'ẽ ta haikwer rupi oho. Hãtã a'eta pandu: —Sa'e! Ndawi rainõ ke nde! Tupã mu'am ame'ẽ ke nde. Jande rehe epyrara esak. Nema'e pyrãtãha namõ jande ke emukatu — aja. (“Tupã mu'am me'ẽ ke” aja pandu rahã: “Kapitã keruhũ” aja Tupã mu'am, aja mujekwa katu.)
27 Saindo Jesus dali, dois cegos o seguiram, gritando: — Tenha compaixão de nós, Filho de Davi!
28 Ok pe Jesu ixe oho rahã, eha ym te ame'ẽ ta uhyk uwyr ehe. A'eta pe a'e pandu: —Pehẽ ke ihẽ amukatu ame'ẽ ke ihẽ akwa katu. Ame'ẽ rehe pejurujar katu my? — aja Jesu. —A'e tỹ. Jajurujar katu — aja a'eta pandu.
28 Quando ele entrou em casa, os cegos se aproximaram, e Jesus lhes perguntou: Eles responderam: — Sim, Senhor!
29 Pe, a'eta reha rehe ipo ke a'e mujar. Pandu: —Ma'e ahyha ihẽ amukatu, ame'ẽ rehe pejurujar katu. Aja mã peja uhyk apo 'y — aja mokõi sawa'e ta pe.
29 Então Jesus tocou nos olhos deles, dizendo:
30 Pe, upa ma'e ke rehe a'eta usak katu. Hãtã Jesu pandu: —Pehẽ ke ihẽ amukatu, ame'ẽ rehe har amõ ta pe pepandu ym! — aja pandu tipe.
30 E os olhos deles se abriram. Jesus, porém, os advertiu severamente, dizendo:
31 Anĩ. A'eta uhem oho rahã, Jesu rehe har upa ame'ẽ ywy rupi pandu pandu oho.
31 Eles, porém, saíram e espalharam a notícia a respeito de Jesus por toda aquela terra.
32 Sawa'e ta uhem oho ixo rahã, sawa'e je'engai ame'ẽ ke Jesu rehe amõ ta muhyk muwyr. Sawa'e py'a rehe ãjã ihĩ, a'erehe je'engai ame'ẽ ke a'e.
32 Quando eles saíram, eis que trouxeram a Jesus um mudo endemoniado.
33 Ãjã ke Jesu muhem mondo rahã, sawa'e rembe katak katu tĩ. Pandu pandu u'am tĩ. Pe, upa amõ ta pandu: —Mã! Katu tiki! Jundéu awa tama'e ywy rupi aja me'ẽ jasak ramõ te — aja.
33 E, assim que o demônio foi expulso, o mudo passou a falar. E as multidões se admiravam, dizendo: — Jamais se viu tal coisa em Israel!
34 Pe, parise ta pandu: —Ãjã tama'e kapitã riki pyrãtãha ke muwyr ipe. A'erehe ãjã ta ke a'e muhem mondo — aja pandu naĩ.
34 Mas os fariseus diziam: — Ele expulsa os demônios pelo poder do maioral dos demônios.
35 Upa ok ta rupi Jesu ohoho. Upa ok ta hũ rupi a'e oho tĩ. Amõ amõ rupi wata oho. Jundéu awa tama'e jy'ariha renda pe mu'emu'e oho. Kuja myrandu katu ke a'e mu'emu'e. “Ma'e peka'u te'eha ke pehijar. Tupã koty pehẽ py'a pemuruwak. Aja rahã: ‘Ihẽ kotyhar ta ke pehẽ’ aja a'e pandu ta” aja mu'e. Upa katu te ma'e ahy ixo ame'ẽ ta ke a'e mukatu tĩ.
35 E Jesus percorria todas as cidades e aldeias, ensinando nas sinagogas, pregando o evangelho do Reino e curando todo tipo de doenças e enfermidades.
36 Heta ame'ẽ ta rehe a'e usak rahã, ame'ẽ ta rehe pyrara usak. Ame'ẽ ta ke amõ ta mupyrara. Usakiha ta nixói tĩ. A'erehe ame'ẽ ta rehe Jesu pyrara usak. Ame'ẽ ta riki arapuharan ta aja saka. Usakiha ta nixói, ame'ẽja saka. Katu ym aja.
36 Ao ver as multidões, Jesus se compadeceu delas, porque estavam aflitas e exaustas como ovelhas que não têm pastor.
37 A'erehe inamõ jumu'e ixo ame'ẽ ta pe a'e pandu: —Ahúi aja me'ẽ itawa hũ tipe. Pe, matyr ame'ẽ ta heta ym.
37 Então Jesus disse aos seus discípulos:
38 Tupã riki ahúi aja me'ẽ jar aja saka. A'erehe ijar namõ pepandu: “Kupixa pe matyr ame'ẽ ta ke emondo. Ahúi aja me'ẽ ke matyr ta” aja — aja Jesu pandu. (Aja pandu rahã, heta ame'ẽ ta rehe har Jesu pandu. Tupã rehe har ukwa ym ame'ẽ ta heta hũ ixo. Ahúi aja me'ẽ ta heta hũ, ame'ẽja saka. Ehe har pandu ame'ẽ ta heta ym tĩ. Matyr ame'ẽ ta heta ym tĩ. A'erehe Tupã namõ pandu ta me'ẽ te'e: “Nde rehe har pandu pandu ame'ẽ ta ke emondo” aja Tupã pe. Aja Jesu mujekwa.)
38 Por isso, peçam ao Senhor da seara que mande trabalhadores para a sua seara.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.