Mateus 5

Kaapor NT (URB_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Heta te hũ ngã rehe Jesu usak. A'erehe ywy'ã rehe jupir oho. A'ep wapyk. Ixotyhar ta juramã jy'ar tĩ.
1 Vendo aquelas multidões, Jesus subiu à montanha. Sentou-se e seus discípulos aproximaram-se dele.
2 Pe, ame'ẽ ta ke a'e mu'e.
2 Então abriu a boca e lhes ensinava, dizendo:
3 Pe, kuja Jesu pandu:
3 Bem-aventurados os que têm um coração de pobre, porque deles é o Reino dos céus!
4 — ausente —
4 Bem-aventurados os que choram, porque serão consolados!
5 — ausente —
5 Bem-aventurados os mansos, porque possuirão a terra!
6 — ausente —
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque serão saciados!
7 — ausente —
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque alcançarão misericórdia!
8 — ausente —
8 Bem-aventurados os puros de coração, porque verão Deus!
9 — ausente —
9 Bem-aventurados os pacíficos, porque serão chamados filhos de Deus!
10 — ausente —
10 Bem-aventurados os que são perseguidos por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus!
11 —Ihẽ kotyhar ta ke pehẽ. A'erehe pehẽ rehe har amõ ta juru ai. Mupyrara ta tĩ. Pehẽ rehe har te'e pandu tĩ. Upa aja rahã, pehẽ rury katu pexo. Ywa pe ma'e katu ame'ẽ ke pehẽ pe Tupã me'ẽ ta, a'erehe mã peja pehẽ rury katu pexo apo. Pesarahã! Yman Tupã je'ẽha pandu ame'ẽ ta ke amõ ta mupyrara hũ tĩ. Se pehẽ nixói rahã, ame'ẽ ymanihar ta ke amõ ta mupyrara hũ. A'erehe ame'ẽ ymanihar ta aja pehẽ ke ngã mupyrara ta apo tĩ. Ihẽ kotyhar ta ke pehẽ, a'erehe mupyrara ta pehẽ ke tĩ — aja Jesu pandu.
11 Bem-aventurados sereis quando vos caluniarem, quando vos perseguirem e disserem falsamente todo o mal contra vós por causa de mim.
12 — ausente —
12 Alegrai-vos e exultai, porque será grande a vossa recompensa nos céus, pois assim perseguiram os profetas que vieram antes de vós.
13 Jesu pandu tĩ: —Jukyr riki ma'e ke muhe'ẽ katu. Pe, jukyr ngi he'ẽha kanim rahã, marã ka ym he'ẽha amõ mujywyr ehe. Jaxer riki. Ombor riki awa. Pe, amõ pyrũ ehe. A'erehe jukyr katu aja katu pexo. “Pehẽ katu” aja Tupã ukwa. Pe, katuha ke pehijar rahã, jaxer riki pehẽ. Tupã rehe ipy'a ym ame'ẽ ta aja pejumuruwak tĩ. Katu ym aja.
13 Vós sois o sal da terra. Se o sal perde o sabor, com que lhe será restituído o sabor? Para nada mais serve senão para ser lançado fora e calcado pelos homens.
14 Tupã rehe har pemujekwa amõ ta pe, a'erehe kome'ẽ ywy keruhũ pe ma'e muweraha aja saka pehẽ. —Ywy'ã keruhũ 'ar pe ok ta ihĩ rahã, upa ngã usak katu ehe. Aja saka pehẽ. Tupã kotyhar ta ke pehẽ. A'erehe katu ame'ẽ ke pema'ema'e, ame'ẽ ke rehe upa amõ ta usak katu.
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada sobre uma montanha
15 —Araparin ke amõ muwera rahã, kúi wyr pe jupyk ym. Ywate henda 'ar pe amõ moĩ. Aja rahã, muwera katu, pe, usak katu ma'e ke amõ.
15 nem se acende uma luz para colocá-la debaixo do alqueire, mas sim para colocá-la sobre o candeeiro, a fim de que brilhe a todos os que estão em casa.
16 Aja weraha aja saka pehẽ tĩ. Aja rahã, katu ame'ẽ ke jõ pema'ema'e, ame'ẽ ke ngã pe pemujekwa. Ame'ẽ ke rehe a'eta usak rahã, jande pái keruhũ pe a'eta pandu ta: “Ne jõ riki katu te me'ẽ ke” aja. A'e riki ywatehar ke — aja Jesu pandu.
16 Assim, brilhe vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem vosso Pai que está nos céus.
17 Ngã pe Jesu pandu tĩ: —Moise je'ẽha ke ihẽ amukanim ajur, aja pekwaha naĩ. Anĩ. Amukanim ym ta. Ymanihar Tupã je'ẽha pandu ame'ẽ ta mu'e ame'ẽ ke ihẽ amukanim ajur tĩ, aja pekwaha naĩ tĩ. Anĩ. Upa ame'ẽ ke amukanim ym ta tĩ. Upa ame'ẽ mu'e ame'ẽ ke ihẽ amuhyk katu te ta kỹ.
17 Não julgueis que vim abolir a lei ou os profetas. Não vim para os abolir, mas sim para levá-los à perfeição.
18 Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ke mukanim ym te ta awa. Ywa pehĩ rahã, marã ka ym amõ mukanĩha. Upa katu te ame'ẽ mu'e ame'ẽ ke amõ hendu katu ta me'ẽ te'e. Kome'ẽ ywy keruhũ kohĩ rahã, aja tĩ. Marã ka ym Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ke amõ mukanĩha. 'Ar rehe angaha uhyk rahã, Moise je'ẽha upa ta.
18 Pois em verdade vos digo: passará o céu e a terra, antes que desapareça um jota, um traço da lei.
19 Arahã Tupã namõ jaxo ta, a'erehe arahã Moise je'ẽha upa. A'erehe ihẽ apandu pehẽ pe. Amõ riki Moise je'ẽha rehe hendu katu. Ame'ẽ riki katu te ame'ẽ ke a'e. Amõ ta ke mu'e: “Pehendu katu ehe tĩ” aja. Ame'ẽ riki katu te tĩ. Tupã ixo ame'ẽ pe ixo ta rahã, a'e riki katu te aja Tupã mujekwa ta. —Amõ ta anĩ. Upa katu te Moise je'ẽha rehe amõ hendu ym. Pe, amõ ta pe pandu: “Pehendu ym ehe tĩ” aja mu'e. Ame'ẽ riki Tupã renda rehe ta'yr te mi katu ame'ẽ ke a'e.
19 Aquele que violar um destes mandamentos, por menor que seja, e ensinar assim aos homens, será declarado o menor no Reino dos céus. Mas aquele que os guardar e os ensinar será declarado grande no Reino dos céus.
20 Myja katu ame'ẽ ke amõ ma'ema'e my? Ame'ẽ ke Moise je'ẽha mu'e. Ame'ẽ ke amõ ma'ema'e. Aja rahã: “Pehẽ katu” aja sawa'e ta pandu. Ame'ẽ ke a'eta putar. Parise ta aja tĩ. Katu ame'ẽ ke ma'ema'e tĩ. Aja rahã: “Pehẽ katu” aja sawa'e ta pandu. Ame'ẽ ke putar katu tĩ. —Pehẽ anĩ. Tupã putar aja katu ame'ẽ ke pema'ema'e rahã jõ, Tupã ixo ame'ẽ pe peho katu ta. Aja Tupã putar ame'ẽ ke pema'ema'e rahã: “Pehẽ katu” aja Tupã pandu. Ame'ẽ ke peputar katu. A'erehe katu ame'ẽ ke pema'ema'e katu — aja Jesu pandu.
20 Digo-vos, pois, se vossa justiça não for maior que a dos escribas e fariseus, não entrareis no Reino dos céus.
21 (Ma'e ke amõ ipy'a pe ukwa ukwa ixo, ame'ẽ ke amõ ma'e te, aja Jesu mujekwa.) A'erehe a'e pandu tĩ: —Ymanihar panduha ke pekwa. Kuja riki. “Amõ ke ejukwa ym. Amõ ke jukwa rahã, ame'ẽ ke amõ ta mupyrara ta tĩ” aja riki.
21 Ouvistes o que foi dito aos antigos: Não matarás, mas quem matar será castigado pelo juízo do tribunal.
22 Apo amõ kotyhar. Apo pehẽ pe ihẽ apandu: “Amõ rehe amõ parahy rahã, ame'ẽ ke a'e jukwa” ame'ẽja saka. Aja rahã, ame'ẽ ke amõ ta mupyrara ta tĩ. Pe, amõ pe amõ pandu: “Katu ym nde” aja. Aja pandu rahã, ame'ẽ ke kapitã ta mupyrara ta. Pe, amõ pe amõ pandu: “Jaxer ai te'e nde” aja. Aja rahã, ame'ẽ ke tata keruhũ renda pe Tupã mupyrara ta tĩ.
22 Mas eu vos digo: todo aquele que se irar contra seu irmão será castigado pelos juízes. Aquele que disser a seu irmão: Raca, será castigado pelo Grande Conselho. Aquele que lhe disser: Louco, será condenado ao fogo da geena.
23 A'erehe kuja katu. Tupã rehe nde py'a nde eremoĩ moĩ rahã, ma'e ke Tupã pe nde ereme'ẽ. Ame'ẽ ke jumu'eha renda keruhũma'e myrape 'ar pe nde erehapy ta. Upa ukwái ta. Ame'ẽ ke nde erehapy tate rahã, kuja nde erekwa ere'am: “Éi! Ihẽ rehe amõ parahy. Aharái riki” aja. Aja rahã, ame'ẽ ne rymba nde erehapy ame'ẽ ke ehijar py. Myrape ruwa koty emapyk, pe, parahy ame'ẽ koty eho. Pahar eho. Pe, emukatu. Upa rahã jõ jumu'eha renda keruhũ pe ejywyr eho. Pe, ma'e ke Tupã pe hapy katu. Aja nde py'a emoĩ moĩ katu ehe, Tupã rehe. (Aja rahã jõ nde rehe Tupã ipy'a jywyr katu ta tĩ.)
23 Se estás, portanto, para fazer a tua oferta diante do altar e te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 — ausente —
24 deixa lá a tua oferta diante do altar e vai primeiro reconciliar-te com teu irmão; só então vem fazer a tua oferta.
25 Nde pe amõ pandu: “Tamatarer ke ihẽ pe nde emujywyr ym. Kapitã pe nde ke ihẽ araho ta” aja. Aja nde pe pandu rahã, kapitã koty inamõ nde ereho erexo rahã, pahar inamõ pangariha ke emukatu. Kapitã rehe nde erehyk ym rahã we, pangariha ke emukatu. Tamatarer ke emujywyr ipe. Anĩ rahã, kapitã rehe nde erehyk rahã, kapitã pe nde ke ne ruwajan mondo ta. A'engi sonda ta pe nde ke kapitã mondo ta. A'engi kyndaha pe nde ke sonda ta kynda ta raho.
25 Entra em acordo sem demora com o teu adversário, enquanto estás em caminho com ele, para que não suceda que te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao seu ministro e sejas posto em prisão.
26 Apandu katu nde pe. A'ep nde erepyta katu ta. Marã ka ym nde erehemiha ingi. Upa katu te tamatarer ke nde eremujywyr ym rahã, marã ka ym nde erehemiha. A'erehe kapitã rehe uhyk ym rahã we, emukatu — aja Jesu pandu. (A'erehe amõ ta namõ katu aja pexo. Aja Tupã namõ katu aja pexo tĩ. Aja rahã, mupyraraha renda pe peho ym ta tĩ. Kyndaha ngi uhem ym, ame'ẽja saka ame'ẽ.)
26 Em verdade te digo: dali não sairás antes de teres pago o último centavo.
27 (Ma'e ke amõ ipy'a pe ukwa ukwa ixo rahã, ame'ẽ ke ma'e te, aja Jesu mujekwa tĩ.) A'erehe a'e pandu tĩ: —Yman pandu ame'ẽ ke rehe pehendu. Kuja riki. “Amõ sawa'e rehe eka'u te'e ym. Amõ kũjã rehe eka'u te'e ym tĩ” aja.
27 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não cometerás adultério.
28 Apo amõ kotyhar. Apo pehẽ pe ihẽ apandu katu. Kũjã rehe amõ usak, pe, ipy'a pe ka'u te'e ehe. Aja rahã, amõ kũjã namõ jumusarái aja tĩ. Katu ym aja.
28 Eu, porém, vos digo: todo aquele que lançar um olhar de cobiça para uma mulher, já adulterou com ela em seu coração.
29 A'erehe kũjã rehe nde eresak, pe, a'engi ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'e rahã, katu ym. Esak ym. Nde reha ejo'ok, pe, ame'ẽ ke embor, ame'ẽja saka. Esak ym. Nde eresak, pe, nde ereka'u te'eha ke nde erema'e, a'erehe mupyraraha renda pe nde ke Tupã ombor ta. Nde reha nde erembor, ame'ẽja saka esak ym. Ema'e ym ma'e nde ereka'u te'eha ke. Ame'ẽ riki i'ar koty te we katuha.
29 Se teu olho direito é para ti causa de queda, arranca-o e lança-o longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo todo seja lançado na geena.
30 —Nde po pe te'e ma'e ke nde erema'e. Aja ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'e rahã, nde po pe ema'e ym. Nde po emondok, pe, ame'ẽ ke embor, ame'ẽja saka. Nde po pe ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'e, a'erehe mupyraraha renda pe nde ke Tupã ombor ta rahã, katu ym. Nde po embor, ame'ẽja saka exo. Ema'e ym ma'e nde ereka'u te'eha ke. Ame'ẽ riki i'ar koty te we katuha — aja Jesu pandu.
30 E se tua mão direita é para ti causa de queda, corta-a e lança-a longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo inteiro seja atirado na geena.
31 (Te'e hakehar ke sawa'e hijar rahã, katu ym. Aja Jesu mu'e tar katu.) A'erehe kuja a'e pandu: —Yman kuja panduha ihĩ tĩ: “Hakehar ke sawa'e hijar rahã, paper rehe a'e mupinim: ‘Nde ke ihẽ aputar ym apo. Ahijar ta nde ke apo’ aja. Ame'ẽ ke hakehar pe me'ẽ. Pe, hijar” aja riki.
31 Foi também dito: Todo aquele que rejeitar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Apo amõ kotyhar. Apo pehẽ pe ihẽ apandu katu. Hakehar riki ka'u te'e ym amõ rehe. Ame'ẽ ke ixawa'e hijar rahã, katu ym ixawa'e ma'eha. Pe, ame'ẽ kũjã ke amõ sawa'e pyhyk rahã, ixawa'e aja ym ame'ẽ namõ kũjã jumusarái. Katu ym aja. Pe, ame'ẽ sawa'e riki hakehar aja ym ame'ẽ namõ jumusarái tĩ. Katu ym aja. Ixawa'e py katu ym ame'ẽ ke ma'e — aja Jesu pandu.
32 Eu, porém, vos digo: todo aquele que rejeita sua mulher, a faz tornar-se adúltera, a não ser que se trate de matrimônio falso; e todo aquele que desposa uma mulher rejeitada comete um adultério.
33 (Ma'e ke amõ pandu rahã, ame'ẽ ke ma'e ta me'ẽ te'e. Aja Jesu mu'e tar katu.) A'erehe a'e pandu tĩ: —Yman amõ ta pe jande ramũi ta pandu ame'ẽ ke rehe pehendu. Kuja riki: “Tupã ruwa koty aja saka nde erexo. A'erehe ma'e ke nde erepandu ame'ẽ ke ema'e katu. Ame'ẽ panduha emukanim ym” aja pehendu.
33 Ouvistes ainda o que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás para com o Senhor os teus juramentos.
34 Apo amõ kotyhar ihẽ apandu. “Ma'e ke nde erepandu ame'ẽ ke nde erema'e katu. Ame'ẽ jõ. Ma'e ruwa koty aja saka nde erexo, aja ym ekwa exo.” Kuja pepandu ym tĩ.—Pesarahã! Ywa riki Tupã renda ke. A'erehe: “Ywa pehĩ, jetehar te japandu, aja pekwa” aja pepandu ym tĩ.
34 Eu, porém, vos digo: não jureis de modo algum, nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
35 Ywy keruhũ rehe har aja tĩ. Kome'ẽ ywy keruhũ Tupãma'e ke tĩ. Ipy moĩha aja saka ipe. A'erehe:—Jerusarẽ ok ta aja tĩ. Sawa'e te renda ke ame'ẽ. A'erehe:
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei.
36 —Nde pyahu rahã, marã ka ym nde ra nde eremutuwyriha. Marã ka ym nde eremutamũiha. Nde tamũi rahã, marã ka ym nde ra nde eremupihũha. Marã ka ym nde eremupyahuha. A'erehe kuja epandu ym:
36 Nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes fazer um cabelo tornar-se branco ou negro.
37 —Kuja jõ epandu katu: “Jetehar te ke apandu. Ihẽ ama'e katu ta” aja. Anĩ rahã: “Anĩ. Ihẽ ama'e ym ta” aja jõ katu. Kuja amõ we nde erepandu: “Jetehar te ihẽ apandu ym rahã, ihẽ ke Tupã mupyrara ta” aja nde erepandu rahã, ame'ẽ riki Satana ngi uhem, ame'ẽja saka. Katu ym aja. (A'erehe aja epandu ym. Satana riki te'e pandu ame'ẽ ke a'e. Ãjã ramũi a'e. Aja te'eha te'e pandu ame'ẽ ke a'e) — aja Jesu pandu.
37 Dizei somente: Sim, se é sim; não, se é não. Tudo o que passa além disto vem do Maligno.
38 A'e pandu tĩ: —Yman pandu ame'ẽ ke rehe pehendu. Kuja riki. “Nde reha ke amõ mupuk rahã, ima'e ke emupuk eho tĩ” aja. “Nde rãi ke amõ mupen rahã, ima'e ke emupen eho tĩ” aja riki.
38 Tendes ouvido o que foi dito: Olho por olho, dente por dente.
39 Apo amõ kotyhar. Apo pehẽ pe ihẽ apandu katu. Nde ke amõ mahy rahã, aja juja katu te nde emujywyr ym te ipe. Nde ruwa ke amõ nupã rahã, aja emujywyr ym te ipe tĩ. Mã peja nde ruwa wajar ke a'e nupã tĩ.
39 Eu, porém, vos digo: não resistais ao mau. Se alguém te ferir a face direita, oferece-lhe também a outra.
40 Kapitã ruwa koty nde ke amõ raho, pe, pandu: “Tamatarer mujywyr ym kome'ẽ. Ima'e kamixa ihẽ aputar” aja ipe. Pe, kapitã pandu: “Ere. Ejo'ok!” A'erehe nema'e kamixa ke jo'ok nengi. Aja rahã, amõ we eme'ẽ ipe. Nema'e xirur te'e me'ẽ ipe tĩ.
40 Se alguém te citar em justiça para tirar-te a túnica, cede-lhe também a capa.
41 —Pe, nde pe sonda pandu: “Ihẽma'e sak ke eraho ihẽ pe” aja. Aja peteĩ kiro met nde ererahoha pandu rahã, amõ we eraho. Mokõi kiro met eraho.
41 Se alguém vem obrigar-te a andar mil passos com ele, anda dois mil.
42 Ma'e ke nde pe amõ pandu: “Ihẽ pe emuwyr” aja. Aja rahã, eme'ẽ ipe. Pe, amõ pandu nde pe: “Kome'ẽ araho ta. Pahar ihẽ amujywyr ta” aja. Aja rahã, nde erepandu ipe: “Ere. Eraho” aja riki — aja Jesu pandu.
42 Dá a quem te pede e não te desvies daquele que te quer pedir emprestado.
43 A'e pandu tĩ: —Yman pandu ame'ẽ ke pekwa. Kuja riki. “Nde rehe katu ame'ẽ ta rehe nde erepy'a katu” aja. Amõ we pehẽ ramũi ta je'ẽha pekwa: “Ne ruwajan rehe eparahy exo” aja pehẽ ramũi ta pandu.
43 Tendes ouvido o que foi dito: Amarás o teu próximo e poderás odiar teu inimigo.
44 Apo amõ kotyhar. Apo pehẽ pe ihẽ apandu katu. Pehẽ ruwajan ta rehe epy'a katu. Pehẽ ke mupyrara ame'ẽ ta rehe har Tupã namõ pepandu pandu katu: “Mã peja a'eta rehe esak katu” aja pepandu Tupã namõ.
44 Eu, porém, vos digo: amai vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam, orai pelos que vos {maltratam e} perseguem.
45 Aja rahã, pehẽ riki jande pái keruhũ ra'yr ta. A'e riki ywatehar ke a'e. —Pesarahã! Katu ame'ẽ ta rehe warahy ke a'e muwera katu. Katu ym ame'ẽ ta rehe warahy ke a'e muwera katu tĩ. Juja katu te Tupã ma'eha. (Aja pehẽ tĩ. Upa katu te amõ ta pe katu ame'ẽ ke pema'ema'e tĩ.) Katu ame'ẽ ke amõ ma'ema'e ame'ẽ ta rehe aman ke a'e mungyr tĩ. A'erehe upa ma'eywa hury katu. Katu ym ame'ẽ ke amõ ma'ema'e ame'ẽ ta rehe aman ke a'e mungyr tĩ. Juja katu te Tupã ma'eha. (Aja pehẽ tĩ. A'erehe upa katu te amõ ta pe katu ame'ẽ ke pema'ema'e tĩ.)
45 Deste modo sereis os filhos de vosso Pai do céu, pois ele faz nascer o sol tanto sobre os maus como sobre os bons, e faz chover sobre os justos e sobre os injustos.
46 —Pehẽ rehe ipy'a katu ame'ẽ ta rehe jõ pepy'a katu rahã, pehẽ pe ma'e katu ame'ẽ ke Tupã me'ẽ ym ta. Pesarahã! Jaxer ame'ẽ ta aja ma'e riki. Kapitã rehe tamatarer matyr ame'ẽ ta riki aja tĩ. Ipy'a katu ehe ame'ẽ ta rehe jõ a'eta ipy'a katu tĩ. Juja katu te mujywyr a'eta pe.
46 Se amais somente os que vos amam, que recompensa tereis? Não fazem assim os próprios publicanos?
47 Pehẽ rehe katu ame'ẽ ta namõ jõ pepandu rahã, marã ka ym pehẽ katuha. Tupã rehe ipy'a ym ame'ẽ ta aja tĩ. Ipy'a katu ehe ame'ẽ ta namõ a'eta pandu pandu katu tĩ. (A'erehe pehẽ ruwajan rehe pepy'a katu tĩ.)
47 Se saudais apenas vossos irmãos, que fazeis de extraordinário? Não fazem isto também os pagãos?
48 Jande pái keruhũ riki katu te me'ẽ ke. Ywatehar ke a'e. A'e aja amõ rehe pepy'a katu tĩ — aja Jesu pandu.
48 Portanto, sede perfeitos, assim como vosso Pai celeste é perfeito.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.