Marcos 2

Kaapor NT (URB_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ku'ẽ rahã ha pe we Kapana'ũ ok ta pe Jesu jywyr oho. “Hok pe apo ihĩ” aja amõ ta pandu pandu oho.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 A'erehe heta te hũ ngã jy'ar uwyr ehe. Ok wyr pe soroka nixói te. Hukwen rupi soroka nixói te tĩ. Pe, ngã pe Tupã je'ẽha ke Jesu pandu pandu uĩ.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 Arahã tumeme sawa'e ta uhyk uwyr ehe. Ame'ẽ ta upa jupyrãtã rãtã ame'ẽ ke muhyk werur.
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Mãte hũ ngã i'ãi. A'erehe marã ka ym Jesu rehe muhykiha. A'erehe ok kupe 'ar pe jupir oho. (Ame'ẽ ok kupe ipe katu.) Pe, jupyka jo'ok jo'ok. Ixwar ihĩ rahã, upa jupyrãtã rãtã ame'ẽ ke ame'ẽ rupi mujy mondo ehe. Kyha aja me'ẽ 'ar pe sawa'e túi. Tupaham rehe mujy mondo. Pe, Jesu rake mou.
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Ma'e ahyha Jesu mukatu. Ame'ẽ rehe sawa'e ta jurujar katu. Ame'ẽ ke Jesu ukwa rahã, jupyrãtã rãtã ame'ẽ pe pandu: —Sa'e! Ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'ema'e. Apo nde rehe ihẽ py'a jywyr katu — aja Jesu.
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 A'ep Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta wapyk uĩ tĩ. Jesu pandu ame'ẽ ke rehe hendu rahã, kuja ipy'a pe ukwa ukwa uĩ:
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 —Mã! Aja pandu rahã, katu ym. Tupã jõ riki ngã pe pandu katu: “Ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'ema'e. Nde rehe ihẽ py'a jywyr” aja. A'erehe peme'ẽ riki Tupã aja jupe my? Katu ym aja — aja a'eta py'a pe a'eta ukwa ukwa uĩ.
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Pe, pahar ame'ẽ ta ukwaha ke Jesu ukwa tĩ. A'erehe pandu: —Mã! Pehẽ py'a pe ma'e ke pekwa pekwa ym peĩ.
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 Myja me'ẽ riki hãtã ma'eha my? Kuja my: “Ma'e nde ereka'u te'eha ke nde erema'ema'e. Nde rehe ihẽ py'a jywyr katu” aja apandu rahã, hãtã ma'eha my? (Ame'ẽ ke rehe usak ym awa.) Anĩ rahã, kuja my? “Epu'am! Nde kyha aja me'ẽ ke emupu'a! Ewata inamõ eho!” aja apandu rahã, hãtã ma'eha my? (Ame'ẽ ke rehe usak katu awa.)
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 —Pesarahã! (Tupã jõ riki ahyha mukatu aja pekwaha. Tupã jõ riki ngã rehe ipy'a mujywyr katu aja pekwaha tĩ.) Apo ihẽ tĩ. Awa ihẽ tĩ. Tupã je'ẽha rupi ajur. Ihẽ riki kapitã keruhũ aja Tupã mu'am ame'ẽ ke ihẽ aja ihẽ amujekwa ta apo. Ihẽ pe Tupã pandu tĩ: “Ma'e ka'u te'eha ke awa ta ma'ema'e. Ame'ẽ ta rehe nde py'a emujywyr katu” aja ihẽ pe. Pesarahã! Ame'ẽ ke pekwa ta apo. Amujesak ta — aja Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta pe Jesu pandu. Pe, jupyrãtã rãtã ame'ẽ pe pandu:
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 —Ko apandu nde pe. Epu'am! Nde kyha aja me'ẽ ke emupu'a! Nde rok pe ejywyr eho — aja Jesu.
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 Pe, upa ngã usak usak uĩ rahã, sawa'e pu'am. Kyha aja me'ẽ ke mupu'a. Pe, pahar uhem oho. A'erehe ngã pandu: —Mã! Katu tiki — aja riki. Pe, Tupã pe pandu tĩ: —Ne jõ riki katu te me'ẽ ke. Mã! A'eramõ te aja mukatuha jasak py 'y. Katu! — aja ngã.
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 A'engi Jesu uhem oho. Pe, ypa rymy'y rehe jywyr oho tĩ, Ngariréi ypa rehe. A'ep heta ngã jy'ar oho ehe tĩ. Ame'ẽ ta ke mu'e uĩ.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 A'engi wata oho ixo rahã, amõ sawa'e rehe usak. Her Rewi. (Amõ her: “Matéu” aja.) Apéu ra'yr a'e. Tamatarer matyriha renda pe wapyk uĩ. Homa awa tama'e kapitã keruhũ pe tamatarer matyr matyr. (A'erehe a'e ke jundéu awa ta putar ym ame'ẽ ke a'e.) Jesu pandu ipe: —Ihẽ namõ eho 'y — aja ipe. Rewi pu'am. Upa hijar. Pe, inamõ oho.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 I'i atu rahã, Rewi rok pe ma'e ke Jesu ta u'u uĩ. Heta tamatarer matyriha ta inamõ uwyr tĩ. Amõ heta ma'e ka'u te'eha ke ma'ema'e ame'ẽ ta aja tĩ. Inamõ uwyr tĩ. Ame'ẽ ta ngi har heta Jesu namõ ma'e ke u'u uĩ. Jumu'eha ta u'u uĩ tĩ.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Pe, amõ Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta i'ãi tĩ. Parise kotyhar ta ke ame'ẽ ta. Kuja jumu'eha ta pe ame'ẽ ta je'ẽ je'ẽ: —Ma'ewã ame'ẽ sawa'e ta jaxer ame'ẽ ta namõ Jesu u'u uĩ my? Tamatarer ke matyr ame'ẽ ta namõ aja tĩ. U'u inamõ tĩ. Katu ym aja — aja Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta pandu.
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Ame'ẽ ke rehe Jesu hendu rahã, pandu: —Ma'e ahy ixo rahã, mukatuha koty amõ oho. Ahy ym ixo rahã, mukatuha koty oho ym. (Aja apo. Ma'e ka'u te'eha ke ma'ema'e, ame'ẽ ta ihẽ rehe uhyk. Ipy'a juhyk. Ame'ẽ ke a'eta putar, a'erehe ihẽ rehe uhyk. Mukatuha rehe uhyk, ame'ẽja saka. Katu jupe ame'ẽ ta anĩ. Ame'ẽ ta ihẽ rehe uhyk ym.) Pesarahã! Sawa'e katu aja ukwa jupe, ame'ẽ ta pe kuja ihẽ apandu ym: “Tupã koty pehẽ py'a pemuruwak pemondo” aja. Anĩ. Ma'e ka'u te'eha ke ma'ema'e, ame'ẽ ta pe kuja ihẽ apandu katu: “Tupã koty pehẽ py'a pemuruwak pemondo” aja — aja Jesu pandu.
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Amõ rahã, Juã mujahukiha namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta upa ma'e u'uha ke hijar ixo. Parise ta aja tĩ. Ma'e u'uha ke hijar ixo tĩ. (Aja pyaiha ke mujekwa Tupã pe.) Pe, amõ ta pandu uwyr. Jesu pe pandu: —Juã mujahukiha namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta upa ma'e u'uha ke hijar ixo. Parise ta namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta aja tĩ. Upa ma'e u'uha ke hijar ixo tĩ. Nde namõ jumu'e ixo ame'ẽ ta anĩ. Upa ma'e u'uha ke hijar ym. Ma'erehe hijar ym my? — aja Jesu pe.
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Jesu pandu: —Sawa'e jumendar rahã, imi'u matyr. Huryha mujã. Pe, ame'ẽ pe oho ame'ẽ ta ma'e u'uha ke hijar ym. Sawa'e namõ ixo rahã, ma'e u'uha ke hijar ym.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 (Ihẽ namõ ihẽma'e jumu'eha ta ixo apo, a'erehe upa ma'e u'uha ke a'eta hijar ym.) Yman rahã, ihẽ ke amõ ta pyhyk ta raho a'eta ngi. Arahã ihẽ jumu'eha ta upa ma'e u'uha ke hijar ta. (Aja pyaiha mujekwa ta.)
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 —Amõ we tĩ. Kamixa ymanihar ke sorok rahã, pan jupu'a ym ame'ẽ ke amõ mujar ym ehe. Mujar ehe rahã, jupu'a we oho. Pe, kamixa ymanihar ke musak we ta. Sorok riki tiha we ta oho.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Kawĩ mupupur ramõ ame'ẽ ke hyru ymanihar te pe amõ purakar ym. Ame'ẽ pe purakar rahã, pupur we ixo rĩ. Pe, hyru ymanihar ke mupuk ta. Pe, upa kawĩ jyhẽ ta oho. Hyru ymanihar ke mujaxer ta tĩ. A'erehe kawĩ mupupur ramõ ame'ẽ ke hyru katu ame'ẽ pe amõ purakar rahã, katu ta tiki. Aja rahã, kawĩ jyhẽ ym ta. Hyru ke upuk ym ta tĩ — aja ngã pe Jesu pandu. (Jesu mu'e rahã, myja ixoha katu aja mujekwa. Ixoha pyahu aja saka. A'erehe parise ta mu'e aja ixoha namõ marã ka ym muparaha, aja Jesu mujekwa katu.)
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Amõ jundéu awa tama'e putu'uha 'ar rahã, ahúi aja me'ẽ ty rupi Jesu wata oho ixo. Jumu'eha ta namõ oho ixo rahã, jumu'eha ta amõ amõ po'ok oho. (Ame'ẽ ke ipo pe kamyrik. Aja pirer ke ombor. Upa ombor rahã, ame'ẽ ke u'u.)
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Pe, Jesu pe parise ta pandu: —Anĩ. Katu ym kamyrikiha. Jundéu awa tama'e putu'uha 'ar rahã, aja nema'e jumu'eha ta kamyrik rahã, katu ym. (Paraky te'e, ame'ẽja saka. A'erehe katu ym.) Aja Moise je'ẽha rehe panduha ihĩ — aja ipe.
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 (Amõ rehe pyrara usak ta me'ẽ te'e, aja Jesu mujekwa tar katu) a'erehe pandu: —Yman Ndawi myahy te riki. Inamõ ixo ame'ẽ ta aja tĩ. Myahy te tĩ. Ame'ẽ ta ma'eha Tupã je'ẽha rehe pesak riki. Ame'ẽ pekwa riki. Ma'e u'u ame'ẽ ke nixói te rahã, Tupã rehe ngã jumu'eha renda keruhũ pe Ndawi ixe. A'ep mbeju ihĩ. Ame'ẽ ke Ndawi u'u. Inamõ ixo ame'ẽ ta pe me'ẽ me'ẽ tĩ. Ame'ẽ ta u'u tĩ. Arahã Amiata pa'i keruhũ. Jundéu awa tama'e pa'i keruhũ. Ame'ẽ mbeju ke Tupã ruwa koty aja saka pa'ihu moĩ. Pa'i ta jõ ame'ẽ ke u'u katu. Amõ ta u'u rahã, anĩ. (Ndawi ta pa'i ym. A'erehe Ndawi ta u'u rahã, katu ym ta tipe. Aja Moise je'ẽha rehe hendu ym) — aja parise ta pe Jesu pandu.
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 — ausente —
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Pandu tĩ: —Putu'uha 'ar ke Tupã mujã py my? Anĩ. Aja ym. Awa ke a'e mujã py. A'engi putu'uha 'ar ke manga. Aja rahã, awa rehe putu'uha 'ar haihu katu, ame'ẽja saka riki. Putu'uha 'ar rehe awa haihu katu, aja ym.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 A'erehe putu'uha 'ar rahã, ma'e ke amõ ma'e, ame'ẽ ke ihẽ riki apandu katu. Tupã je'ẽha rupi ajur ame'ẽ ke ihẽ. Awa ihẽ tĩ — aja Jesu.
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.