Lucas 22

Kaapor NT (URB_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pe, ngã mi'u matyriha rehe uhyk tate. Her Pasuko. Arahã mbeju ke mupururukiha moĩ ym jundéu awa ta.
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 Pe, amõ ta Jesu ke jukwa tar katu. Jundéu awa tama'e pa'ihu ta jukwa tar katu Jesu ke. Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta aja tĩ. Jukwa tar katu tĩ. —Myja Jesu ke jajukwa ta my? — aja ame'ẽ ta pandu pandu a'eta jupe. Heta ame'ẽ ta ngi a'eta kyje. Ngã ukwa rahã, mutyapu hũ ta, a'erehe ngã ngi kyje.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Pe, Jun py'a rehe Satana ihĩ katu. (Ãjã ramũi a'e.) Amõ we Jun her tĩ. Ikario aja Jun her tĩ. Awa py mokõi jumu'eha ta ngi har peteĩ a'e.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Pe, amõ ta pe pandu oho. Tupã rehe ngã jumu'eha renda keruhũ pe sonda ta ixo. Harõha ta riki ame'ẽ ta. Ame'ẽ tama'e kapitã ta pe Jun pandu oho. Jundéu awa tama'e pa'ihu ta pe pandu oho tĩ. —Ihẽ riki Jesu koty pehẽ ke araho ta kỹ — aja Jun pandu oho.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Ame'ẽ ke rehe pa'ihu ta hendu rahã, hury katu riki. —Jesu koty jande ke nde ereraho rahã, tamatarer jande jame'ẽ ta nde pe kỹ — aja a'eta pandu ipe, Jun pe.
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 —Ere! Katu! — aja Jun pandu. Pe, ngã ukwa ym ha rupi Jesu koty a'eta ke muhyk ta raho, ame'ẽ angaha ke rehe Jun harõ ixo.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Pe, ngã mi'u matyriha 'ar rehe uhyk. Arahã mbeju ke mupururukiha moĩ ym jundéu awa ta. Arahã arapuharan ra'yr ke jundéu awa ta jukwa. Ame'ẽ xa'ẽ ke u'u ta. Aja Pasuko 'ar ke a'eta ukwa ukwa uĩ.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Pe, Petu pe Jesu pandu. Juã pe tĩ. Kuja pandu: —Pasuko 'ar rahã, jande mi'u ke jande pe pematyr peho tĩ — aja Jesu.
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 A'eta pandu: —Myp jande jamatyr ta my? Myp nde ereputar my? — aja ipe.
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 A'e pandu: —Pesarahã! Jerusarẽ ok ta pe peho. Pehyk rahã, amõ sawa'e pehẽ rehe uhyk ta. Kamuxĩ ra'yr pe y ke raho a'e. Ok pe ixe ta oho. Haikwer rupi peho tĩ.
10 Jesus lhes explicou:
11 Ok jar pe kuja pepandu: “Sawa'e pandu nde pe: ‘My ma'e u'uha renda ihĩ? Pasuko 'ar rahã, imi'u ke amõ matyr. Ame'ẽ ke ima'e jumu'eha ta namõ u'u ta’ ” aja ok jar pe pepandu.
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Pe, ywate henda keruhũ ke ok jar mujesak ta pehẽ pe. Upa ma'e ke ihĩ, myrape, paratuxĩ, koje, aja. A'ep jande mi'u ke pematyr — aja Petu ta pe Jesu pandu.
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Pe, a'eta mokõi oho. Jesu pandu, aja me'ẽ upa katu te a'eta usak. Pasuko 'ar rahã, a'eta mi'u ke a'eta matyr tĩ.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 Angaha ke rehe uhyk rahã, myrape rake Jesu wapyk uĩ. A'e mondo ame'ẽ ta namõ wapyk uĩ.
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 Pe, pandu: —Pasuko 'ar rahã, jande mi'u ke jamatyr. Ko pehẽ namõ ame'ẽ ke ihẽ a'u tar katu te aĩ. Ihẽ ke amõ ta mupyrara ym rahã we, pehẽ namõ a'u tar katu. Ko pehẽ namõ ihẽ a'u aĩ apo.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Apandu pehẽ pe. Kome'ẽja me'ẽ amõ ke ihẽ a'u ym te ta tĩ. Kapitã keruhũ aja ihẽ ke Tupã mu'am rahã jõ amõ pehẽ namõ ihẽ a'u ta kỹ tĩ. Arahã Pasuko 'ar te aja jakwa ta kỹ — aja Jesu pandu.
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Pe, ita rekúi ra'yr ke pyhyk. “Ne jõ riki katu te me'ẽ ke. Jande mi'u jande pe nde eremuwyr katu” aja Tupã pe pandu. Pe, jumu'eha ta pe pandu: —Peme'ẽ ke pehẽ pame katu te pe'u.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Ko pehẽ pe apandu katu. Uwa rykwer ihẽ a'u ym te ta apo 'y. Kapitã keruhũ aja ihẽ ke ihẽ pái keruhũ mu'am ta kỹ. Arahã jõ pyahu ame'ẽ ke pehẽ namõ a'u ta kỹ tĩ — aja Jesu pandu.
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Ajame'ẽ ke mbeju ke pyhyk. Ame'ẽ rehe: “Ne jõ riki katu te me'ẽ ke. Jande pe jande mi'u nde eremuwyr katu” aja Tupã pe pandu. Pe, mopok. Ame'ẽ ke me'ẽ jumu'eha ta pe. Pandu: —Peme'ẽ riki ihẽ rete ke. [Pehẽ ma'e peka'u te'eha pema'ema'eha ke rehe ihẽ amuhepy ta. A'erehe ihẽ amanõ ta. Ko mbeju ke ihẽ amopok ramõ. Ihẽ aja pehẽ tĩ. Pemopok mopok tĩ. Ihẽ nixói rahã, pemopok pemopok tĩ. Aja rahã, ihẽ manõha ke pekwa pekwa ta peĩ — aja Jesu.
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 A'eta mi'u upa u'u rahã, mbeju aja ita rekúi ra'yr ke a'e me'ẽ tĩ. Kawĩ ihĩ ipe. Pandu: —Peme'ẽ riki Tupãma'e pandu katuha pyahu ame'ẽ ke, ame'ẽja saka. Kuja pandu katu: “Ihẽ ra'yr rehe amõ jurujar katu rahã, ame'ẽ ke ihẽ amuhã katu ta” aja. Ihẽ amanõ rahã, ihẽ ruwy uhem ta. A'erehe Tupã pandu katu, aja a'e muhyk katu ta kỹ.]
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 —Pesarahã! Ihẽ ruwajan ta ke ihẽ rehe amõ muhyk ta werur. A'e riki ihẽ namõ myrape 'ar pe wapyk uĩ apo.
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 Awa ihẽ tĩ. Tupã je'ẽha rupi ajur. Ihẽ amanõ ta. Yman ame'ẽ rehe har Tupã pandu katu. Ame'ẽ panduha aja ihẽ amanõ ta. Pe, ihẽ rehe amõ ta ke muhyk ta werur. Mã! Ame'ẽ ke Tupã mupyrara hũ ta — aja a'e mondo ame'ẽ ta pe Jesu pandu.
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Pe, a'eta pandu pandu a'eta jupe: —Jande ngi har awa muhyk ta werur my? Awa riki huwajan ta ke muhyk ta werur ehe my? — aja Jesu mondo ame'ẽ ta pandu pandu a'eta jupe.
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Jumu'eha ta pandu pandu hũ a'eta jupe. A'eta pandu: “Jande ngi har awa riki katu te ame'ẽ ke my?” aja a'eta pandu pandu hũ. “Ihẽ ke!” “Anĩ. Peme'ẽ riki!” “Anĩ. Ame'ẽ riki” aja riki pandu pandu hũ.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Pe, Jesu pandu: —Kome'ẽ ywy keruhũ pe kapitã keruhũ ixo. Je'ẽha rupi ngã ke a'eta mondo mondo. Pe, kapitã ta amõ her jumoĩ juehe. Kuja. “Ima'e awa ta rehe usak katu ame'ẽ ke a'e” aja jumoĩ juehe tipe. A'erehe katu te ame'ẽ ke a'e, aja ukwaha jupe.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Pehẽ anĩ. Aja ym pexo. Amõ kotyhar katu. Kuja. Pehẽ ngi har amõ kuja ukwa. “Amõ ta 'ar koty te we ihẽ riki katu te ame'ẽ ke ihẽ” aja ukwa rahã, mã peja pitu te'e aja ixo. Pehẽ ngi har amõ riki katu te aja ukwa rahã, mã peja miasu aja ixo.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Myrape 'ar pe amõ sawa'e wapyk uĩ. Amõ riki imi'u ke me'ẽ me'ẽ raho ipe. Ame'ẽ mokõi ngi har awa riki amõ 'ar koty te we kapitã my? Pesarahã! Wapyk ame'ẽ riki amõ 'ar koty te we kapitãha. Pehẽ pyter pe ihẽ riki kapitam. Anĩ. Ihẽ riki pehẽma'e miasu aja ihẽ axo. A'erehe mã peja aja pexo tĩ. Miasu aja pexo tĩ.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 —Ihẽ ke amõ ta mupyrara rahã, ihẽ namõ pepyta katu pexo. Aja te'eha ihẽ namõ pexo.
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Ihẽ ke kapitã keruhũ aja ihẽ pái mu'am. Ko apandu katu pehẽ pe. Aja pehẽ ke ihẽ amu'am ta tĩ.
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 Pe, ywa pe ihẽ renda pe ihẽ namõ pexo ta kỹ. Ihẽ riki kapitã keruhũ, ame'ẽ renda pe pexo ta kỹ. A'ep pehẽ riki kapitã keruhũ wan ta tĩ. Tupã kotyhar tama'e kapitã keruhũ aja pexo ta tĩ — aja jumu'eha ta pe Jesu pandu.
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 A'e pandu: —Simã! Ehendu katurahã! Ahúi aja me'ẽ pirer ke amõ ombor rahã, urupen pi'a ke mukatak katu. Aja ixurer ke ombor. Pe, ahúi aja me'ẽ pyta katu. Aja upa pehẽ ke Satana manga ta tĩ. (Ãjã ramũi a'e.) Pehẽ pejurujar katuha ke manga ta. Pehijar my? Pehijar ym my? Ame'ẽ ke manga ta. Pesarahã! Tupã pe Satana pandu: “Nde kotyhar tama'e jurujar katuha ke ihẽ amanga ta” aja a'e. “Ere” aja Tupã pandu ipe.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Simã! Nde rehe har Tupã namõ ihẽ apandu. Ihẽ rehe nde erejurujar katu. “Mã peja Simã py'a emãtã katu. Aja rahã, jurujar katuha ke hijar ym ta” aja ihẽ apandu nde rehe har. Pe, ihẽ koty nde erejywyr rahã, amõ ta py'a ke emãtã katu. Ihẽ rehe jurujar katu ame'ẽ ta py'a ke emãtã katu tĩ — aja Jesu pandu.
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Petu pandu ipe: —Sawa'e! Ko axo. Kyndaha pe nde ke amõ kynda raho rahã, ne namõ ihẽ aho ta kỹ. Nde ke amõ ta jukwa rahã, ne namõ ihẽ ke jukwa ta kỹ. Akyje ym — aja Jesu pe.
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 A'e pandu: —Petu! Ko apandu nde pe. Pytuniwe te rahã, sapukái je'ẽ ym rahã we, mahapyr kuja nde erepandu ta. “Jesu rehe har akwa ym ihẽ” aja ihẽ rehe har nde erepandu ta — aja Jesu pandu ipe.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Jumu'eha ta pe Jesu pandu: —Ymaniwe pehẽ ke ihẽ amondo rahã, tamatarer ryru peraho ym. Pehẽ kupep ma'e ryru aja tĩ. Peraho ym tĩ. Mokõi pehẽ py rehe har aja tĩ. Peraho ym tĩ. Arahã pehẽ pe pehẽma'e upa my? — aja Jesu. A'eta pandu: —Anĩ. Upa ym — aja Jesu pe.
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Pe, a'e pandu: —Apo amõ kotyhar. Tamatarer ryru namõ amõ ixo rahã, inamõ oho katu. Ma'e ryru xupe pe har aja tĩ. Inamõ oho katu tĩ. Kyse puku nixói rahã, ame'ẽ rehe kamixa muhepy rahã, katu tiki. Kyse puku namõ pexo.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Tupã je'ẽha rehe kuja panduha ihĩ. “Ma'e mukanĩha ta ke ngã jukwa. Aja ame'ẽ sawa'e ke ngã jukwa ta tĩ” aja panduha ihĩ. Ame'ẽ panduha riki ihẽ rehe har. Aja ihẽ rehe uhyk ta kỹ. Ihẽ aho tate — aja Jesu pandu. (“Kyse puku namõ pexo” aja pandu rahã: “Peta kỹ. Pepyrara ta pexo” aja a'e mujekwa. Anĩ. Amõ koty jumu'eha ta ukwaha. “Pejumai ta pexo” aja ukwaha naĩ.)
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 Jumu'eha ta pandu: —Sawa'e! Esarahã! Ko mokõi kyse puku — aja ipe. A'e pandu: —A'ewan — aja.
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Ok ta ngi Jesu uhem oho. Ywy'ã pe oho. Ame'ẽ riki ohoho ame'ẽ ke. Ywy'ã rer Oriwéi ty. Jumu'eha ta oho inamõ tĩ.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Pe, ame'ẽ renda pe uhyk rahã, pandu: —Tupã namõ pepandu pandu. Aja rahã, pejurujar katuha ke amõ ta manga rahã, pehijar tar ym ta — aja jumu'eha ta pe Jesu pandu.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Pe, kotete we oho ingi. Kuja, 30 met tate koteteha. Pe, ipynarãi pe wapyk. Aja Tupã namõ pandu.
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 —Papa! Nde ereputar rahã, ihẽ apyraraha ngi ihẽ ke emuhem katu. Anĩ. Ihẽ aputar ame'ẽ ke ema'e ym. Nde ereputar ame'ẽ ke ema'e katu — aja Jesu ipái pe.
42 dizendo:
43 [Ywa ngi Tupã je'ẽha rahoha uhyk ehe. Ipy'a ke a'e mãtã.
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Jesu pyai te hũ. A'erehe Tupã namõ a'e pandu pandu we hũ. Hi'ái riki huwy aja ywy rehe sururu hũ.]
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 Upa pandu rahã, pu'am. Jumu'eha ta koty jywyr oho. A'eta ukwer ou, aja a'e usak. A'eta pyai te hũ, a'erehe he'õ hũ ou. A'erehe ukwer ou.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 A'e pandu: —Peker ym rahã, katu ta tipe. Pepu'am. Tupã namõ pepandu pandu. Aja rahã, pejurujar katuha ke amõ ta manga rahã, pehijar tar ym ta — aja Jesu pandu.
46 E disse:
47 A'e pandu u'am rahã, heta ame'ẽ ta uhyk uwyr ixoty. Jun uwyr py. Awa py mokõi jumu'eha ta ngi har peteĩ a'e. Jesu rehe uhyk. Huwa ke pyter ta.
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Jesu pandu: —Jun! Awa ihẽ tĩ. Tupã je'ẽha rupi ajur. Ihẽ ruwa ke nde erepyter. Aja ihẽ ke nde eremujekwa ta ngã pe my? — aja ipe.
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Jesu ke ngã pyhyk ta. Ame'ẽ ke jumu'eha ta ukwa rahã, pandu: —Sawa'e! Kyse puku pe ngã ke jamujan ta jamondo my? — aja ipe.
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Pe, amõ nambi ke kyse puku pe amõ mopok ingi. Ijywa katu kotyhar ke. Jundéu awa tama'e pa'i keruhũma'e miasu pehĩ tĩ. Ima'e nambi ke mopok ingi.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Pe, Jesu pandu: —A'ewan tiki — aja. Pe, miasu nambi renda ke pe ipo mujar. Pe, mukatu. Inambi katu tĩ. Wajar aja katu tĩ.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Pe, pyhyk uwyr ame'ẽ ta pe Jesu pandu. Jundéu awa tama'e pa'ihu ta pe pandu. Jundéu awa tamũi ta pe pandu tĩ. Kapitã ta pe pandu tĩ. Tupã rehe ngã jumu'eha renda keruhũ harõha tama'e kapitã ta ke ame'ẽ ta. Kuja Jesu pandu: —Ma'e mukanĩha aja ihẽ ke pepyhyk pejur tĩ. A'erehe kyse puku namõ pejur. Tamarã namõ. Anĩ. Ma'e mukanĩha ym ihẽ.
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Pesarahã! Wera rahã pame katu te Tupã rehe ngã jumu'eha renda keruhũ pe pehẽ namõ ihẽ axo. Arahã ihẽ ke pepyhyk ym. Pepyhykiha pemanga ym tĩ. Apo anĩ. Ihẽ pepyhykiha angaha ke rehe uhyk apo 'y. Satana ma'ema'eha angaha ke rehe uhyk apo tĩ. (Ãjã ramũi a'e) — aja Jesu.
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Pe, Jesu ke ngã pyhyk raho. Jundéu awa tama'e pa'i keruhũ rok pe raho. Haikwer rupi Petu oho tĩ. Pijaite te'e oho ixo.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Pa'i keruhũ rok soroka pe tata ke amõ ta hapy. Ame'ẽ rake ngã jumaku uĩ. Ame'ẽ ta namõ Petu wapyk oho uĩ. Jumaku uĩ tĩ.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 A'ep amõ miasu usak ehe. Kũjã ke. A'e ma'ã katu ehe. Pe, pandu amõ ta pe: —Kome'ẽ sawa'e Jesu namõ ixo ame'ẽ ke tĩ — aja kũjã.
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Petu pandu kũjã pe: —Anĩ! Akwa ym ehe har — aja ipe.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 I'i atu amõ sawa'e usak ehe tĩ. Pandu: —Ame'ẽ ta ngi har nde tĩ — aja Petu pe. A'e pandu: —Anĩ! Sa'e! — aja Petu.
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 I'i atu we amõ sawa'e pandu hũ: —Jete! Inamõ ixo ame'ẽ ke a'e tĩ. Ngariréi ywy pe har ke a'e tĩ, a'erehe inamõ ixo ame'ẽ ke a'e tĩ — aja Petu rehe har amõ pandu hũ.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Petu pandu: —Sa'e! Nde erepandu ame'ẽ ke te'e! Akwa ym ehe har — aja ipe. A'e pandu u'am rahã, pahar sapukái je'ẽ.
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 Jesu riki uwak. Petu rehe ma'ã katu te. Ame'ẽ ke Petu ukwa. Pe, Jesuma'e panduha ke Petu ukwa ukwa u'am. Kuja Jesu pandu: “Sapukái je'ẽ ym rahã we, mahapyr kuja nde erepandu ta. ‘Akwa ym ehe har’ aja ihẽ rehe har nde erepandu ta.” Ame'ẽ panduha ke Petu ukwa ukwa u'am.
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 Pe, a'engi uhem oho. Jixi'u hũ. Huxĩ, a'erehe jixi'u hũ.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Jesu rehe usak te'e ame'ẽ ta puka puka hũ ehe. Ipo pe nupã hũ a'e ke tĩ.
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Kuja. Eha ke amõ ta pukek, pan pe. Pe, ipo pe huwa nupã. Pandu ipe: —Epandurahã! Awa nde ke nupã my? — aja Jesu pe.
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 Amõ we tĩ. A'eta juru ai ehe.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Pytuniwe rahã, jundéu awa tamũi ta jy'ar oho. Jundéu awa tama'e pa'ihu ta jy'ar oho tĩ. Moise je'ẽha mu'e ame'ẽ ta jy'ar oho tĩ. Ngã panduha renda pe johu jy'ar oho. Amõ ta pe a'eta pandu: —Jesu ke pemuhyk perur se — aja.
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 A'e uhyk rahã, a'eta pandu ipe: —Epandu katu jande pe. Nde riki Kirisutu my? Kapitã keruhũ aja Tupã mu'am ame'ẽ ke nde — aja Jesu pe. A'e pandu: —Ihẽ amujekwa rahã, ihẽ rehe pejurujar ym ta.
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 Pe, ma'e ke pehẽ pe apandu rahã, je'ẽha pemujywyr ym ta tĩ.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Awa ihẽ tĩ. Tupã je'ẽha rupi ajur. Apo har ngi Tupã rake ihẽ awapyk ta aho. Tupã pyrãtã te hũ ame'ẽ ke a'e — aja Jesu ngã pe. (“Tupã rake” aja Jesu pandu rahã: “Tupã a'e tĩ” aja mujekwa katu.)
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Johu pandu ipe: —Aja rahã, nde riki Tupã ra'yr my? — aja Jesu pe. A'e pandu: —A'e ihẽ — aja Jesu.
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 A'eta pandu: —Mã! Ehe har jande pe amõ pandu ame'ẽ ta ke japutar ym apo. Ima'e panduha ke jande atu jahendu. A'erehe ame'ẽ panduha namõ jande riki japandu ta: “Katu ym nde. Nde eremanõ ta me'ẽ te'e” — aja tamũi ta pandu.
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.